2013
Kamilī mei Niu ʻIoke Siti
ʻOkatopa 2013


Kamilī mei Niu ʻIoke Siti

ʻOku tokolahi e ngaahi kaungāmeʻa ʻo e tokotaha taʻu hiva ko Kamilií. ʻOkú ne pehē, “Ko e meʻa ʻoku ou saiʻia taha ai ʻi hoku ngaahi kaungāmeʻá he ʻoku nau kehekehe kotoa. ʻOku nau omi mei ha ngaahi feituʻu kehekehe, pea ʻoku kehekehe ʻenau ngaahi founga fakahoko ʻo e ngaahi meʻá.” ʻOku saiʻia ʻa Kamilī ke ako ha ngaahi meʻa lelei mei hono ngaahi kaungāmeʻá, pea ʻoku manako ke vahevahe ngaahi meʻá mo kinautolu. Ko e meʻa lelei taha kuó ne vahevahe mo hano kaungāmeʻa ko e ongoongoleleí. Hili ʻene vahevahe ʻa e ʻuluaki tefito ʻo e tuí mo hono kaungāmeʻa ko Iāliní, ne fakaafeʻi leva ʻe Kamilī e fāmili hono kaungāmeʻá ke nau talanoa mo e ongo faifekaú. Naʻe toe akoʻi foki ʻe Kamilī ʻa Iālini he founga ʻo e lotú. Kuo hoko he taimí ni ʻa Iālini mo ʻene faʻeé ko ha ongo mēmipa ʻo e Siasí.

Ko ʻeku ongo foʻi hiva manakó ko e “Fānau Au ʻa e ʻOtuá” mo e “Ko e Fāmilí ke Taʻengatá.” Ko ʻeku potufolofola ʻoku ou manako taha aí ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23: “Ako ʻiate au, pea fanongo ki heʻeku ngaahi leá; ʻaʻeva ʻi he angamalū ʻo hoku Laumālié, pea te ke maʻu ʻa e melino ʻiate au.” ʻOku fakafiefiaʻi maʻu pē au ʻe he potufolofolá ni ʻi he taimi ʻoku ou loto mamahi aí.

Naʻe papitaiso hoku kaungāmeʻa ko Iāliní ʻi he 2011. ʻOku ou saiʻia ʻi he lava ke ma ō fakataha ki he lotú. ʻOku ou lolotonga tokoniʻi ia ke ne maʻu loto ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí. ʻOkú ma ngāue ʻeni ʻi he tefito ʻo e tui fika hivá.

Ko ʻeku ongomātuʻá mei he Lepāpulika Tominikení. Mahalo ko e ʻuhinga ia ʻoku ou manako taha ai ʻi he laisé mo e pīní pea mo e moá. ʻOkú ne fakamanatu kiate au ʻa e feituʻu ʻoku haʻu mei ai hoku fāmilí.

ʻOku ʻi ai ha toko nima ʻi hoku fāmilí. Ko hoku tokoua ko ʻEmilií, naʻe papitaiso mo hilifakinima ʻi Tīsema. Ko hoku tuongaʻane ko Vikitaá, ʻoku fakatauhingoa ki heʻeku tangataʻeikí. ʻOku teʻeki ai ke ʻi ai ha kiʻi monumanu ke u pusiaki, ka ʻoku ou fakakaukau ke ʻomai haʻaku kiʻi fonu. ʻOku ou saiʻia ʻi he fonú he ʻoku nau fakaʻofoʻofa pea ʻoku nau māmālie, pea he ʻikai leva ke nau hola.

ʻOku ou saiʻia ʻi he talanoa ʻo e ʻEikitau ko Molonaí he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku lau ia heʻeku tangataʻeikí ʻi he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, pea naʻá ne ueʻi au ke u faʻu haʻaku fuka pē ʻaʻaku. ʻOku fakamanatu mai heʻeku fuká kiate au pe ko hai au pea ʻoku ʻiate au maʻu pē ʻa e Tamai Hēvaní.

Ko e ngaahi taá ko e angalelei ia ʻa e fāmilí, tukukehe ia kuo fakamahinoʻí; tā ʻo e Maka Fakamanatu ʻo e Tauʻatāiná © Getty Images; Laka Mai, tā ʻe Walter Rane, ʻi he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí

Paaki