2014
ʻAloʻofa mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí
Māʻasi 2014


ʻAloʻofa mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí

ʻE lava ke tau maʻu ʻa e mālohi ke fai ha meʻa ʻo laka ange ʻi he meʻa ʻoku tau fakakaukau ki aí.

ʻĪmisi
Composite of 2 photos of a young man in baptismal jumper on and the same young man in suit holding scriptures.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Welden C. Andersen

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 2012, ne toki ʻosi ai ʻa Palakiko C., mei he akoʻanga māʻolungá ʻi Hauaiʻi, USA, peá ne ʻamanaki atu ke hū ki he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí mo ngāue fakafaifekau. Kuo ʻosi fai ʻe Palakiko ha teuteu lahi ki heʻene ngāue fakafaifekaú—naʻá ne ngāue mo e ongo faifekau taimi kakató ʻi ha ʻaho kakato ʻe tolu, pea naʻá ne faʻa ʻalu fakataha mo kinaua ke ʻaʻahi mo akoʻi ʻa e ongoongoleleí ki he ngaahi fāmilí.

ʻI ha efiafi ʻe taha, ne kamata akoʻi ʻe Palakiko mo e ongo faifekaú ha fāmili ne mēmipa ha konga ʻi he Siasí ne ʻi ai ha fānau ʻe toko nima, ne taʻu taʻu 8 ki he 14 ne teʻeki ai ke papitaiso.

ʻOku pehē ʻe Palakiko, “Ne mau ʻaʻahi kiate kinautolu ʻi ha uike ʻe ono.” “Ko e uike kotoa pē, naʻá ku fakatokangaʻi e tupulaki ʻenau tuí ʻi heʻemau akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakatokāteline ʻe tokoni kiate kinautolu ke nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”

Ne ʻikai fuoloa kuo tali kotoa ʻe he fānau ʻe toko nimá e fakaafe ke papitaisó pea nau kole kia Palakiko pe te ne lava ʻo fakahoko ʻa e papitaisó. Naʻá ne loto vēkeveke ki ai. ʻE hoko hono papitaiso ʻa kinautolú ko ha faingamālie mo ha lāngilangi. Ka kia Palakiko, naʻe ʻi ai ha ʻahiʻahi faingataʻa ange: ne nau kole foki kiate ia ke fai ha lea fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ouau papitaisó.

Naʻe lahi ange e manavasiʻi ʻa Palakikó. “Te u lava fēfē ke fai ha lea ʻi he ʻaho te nau manatuʻi ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻuí?” ko ʻene fehuʻí mai ia. “Ko e hā te u lea ʻakí?”

Neongo ʻene loto hohaʻá, ne ʻilo ʻe Palakiko ʻoku totonu ke ne fai ia, pea naʻá ne kamata teuteu ki heʻene lea he ʻaho ko iá.

ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku fai e meʻa kotoa pē ʻi hoku mālohí ke fakapapauʻi ʻe lelei e meʻa kotoa pē.” Naʻá ne lotu, lau e folofolá ke maʻu ha fakahinohino mo ha fakafiemālie, pea toutou ʻahiʻahi fakahoko ia ʻi hono ʻatamaí. ʻI he ʻaho ʻo e ouaú, ne fakahoko lelei e papitaisó. Pea ʻi heʻene fai ʻene leá pea tokanga taha ke maʻu e Laumālié, naʻá ne ongoʻi ne tataki ia ʻi he meʻa ke ne lea ʻakí.

ʻOku pehē ʻe Palakiko, “Kuo teʻeki ke ʻi ai ha taimi ʻi heʻeku moʻuí í ne u ongoʻi lahiange ai e Laumālié lolotonga e lea ko iá.” “ʻOku ou fiefia naʻe lava ke u hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEikí.”

Naʻe lava ʻe Palakiko ke fai e meʻa naʻe fie maʻu ke ne faí koeʻuhí he naʻe fakamālohia ia ʻe he ʻaloʻofá, pe ko e mālohi fakaivia ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí.

Ko e hā ʻa e Mālohi Fakaivia ʻo Sīsū Kalaisí?

Koeʻuhí ʻoku tau faiangahala kotoa pē, ʻoku fie maʻu ke tau ako mo fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fakatomalá, ʻa ia ko ha konga ʻo e ʻelito ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ka ne taʻeʻoua e feilaulau ʻa e Fakamoʻuí, he ʻikai lava ha taha ʻiate kitautolu ke ikunaʻi ʻa e angahalá pea foki ki he ʻao ʻo ʻetau Tamaí.

Ko e taha ʻo e ngaahi tafaʻaki ʻo e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ko hono tokoniʻi kitautolu ke tau ʻikunaʻi ʻa e angahalá. Ka ʻoku ʻi ai mo ha toe meʻa ʻe taha. ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻa e ʻaloʻofá ko e “tokoni pe ivi fakalangi … ʻi he ʻaloʻofa mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá.”1 ʻE lava ke fakamālohia kitautolu ʻe he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí, fakamālohia ke u “fai lelei pea angalelei pea ngāue ʻo ope atu heʻetau fie maʻu ʻo e fakafoʻituituí mo e malava fakanatulá.”2 Hangē ko e fakamatala ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko e foʻi lea ko e ʻaloʻofa ʻoku toutou ngāue ʻaki ʻi he folofolá ke fakahaaʻi ha mālohi pe ivi.”3

Naʻe tāpuekina ʻa Palakiko ʻe he ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ke fakahoko ha meʻa naʻá ne ongoʻi taʻefeʻunga ke fai ʻiate ia pē. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e mālohi tatau ko iá kiate kitautolu kotoa ʻi ha ngaahi founga iiki mo lalahi fakatouʻosi.

Te Tau Lava Fēfē ke Maʻu ʻa e ʻAloʻofa ʻa e Fakamoʻuí?

ʻI he taimi ʻoku tau fie maʻu ai ha fakahinohino pe tokoni pe iví, ʻe lava e ʻOtuá ke tokoni kiate kitautolu. Ka ʻoku fakafalala pē foki kiate kitautolu. Kuo pau ke tau fekumi ki Heʻene tokoní pea mo taau mo ia.

Hangē ko ia ne lea ʻaki ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻI heʻetau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí mo tokoni taʻesiokita ki Heʻene fānaú, ʻoku fakanatula pē ke hoko mai ha mālohi mei he ʻOtuá—ʻa e mālohi ke fai ha meʻa ʻo mahulu ange he meʻa te tau lavá. ʻOku fakatupulaki ʻetau ʻiló, hotau talēnití mo hotau iví koeʻuhí ʻoku tau maʻu ha ivi mo e mālohi mei he ʻEikí.”4

ʻE lava ke vakai ki he sīpinga ko ʻení ʻi he moʻui ʻa e Sesimani B. ʻo Uāsingatoni, USA, ʻa ia naʻá ne maʻu ha tokoni ke matuʻuaki ha mahaki. Kimuʻa peá ne maʻu e mahakí, ko ha finemui moʻui lelei ia ne lavameʻa ʻi he timi feʻauhi lele ʻa e akoʻanga māʻolunga ne ako aí pea saiʻia he tuʻu hengihengia hake ki he seminelí.

Pea kamata ke ne ongoʻi puke. Naʻe vave ʻa ʻene holo ʻaki ha pauni ʻe 15, pea neongo e lahi ʻene mohé, naʻe toe faingataʻa ange ke tuʻu hake ki he seminelí. Naʻe ʻikai lava ʻo lele lelei ʻo hangē ko ia ne angamaheni ki aí pea naʻá ne faʻa fiekaia, fieinua, mo vaivaia ʻi he taimi kotoa pē.

Ne ʻosi ha māhina ʻe taha nai peá ne toki kamata ke lotua ha tokoni. ʻOkú ne pehē, “Ne u tatali ʻi he fuolao taha ne u lavá koeʻuhí ne u fakakaukau ne hangē e lotu kole ha tokoní ko hano fakahaaʻi ʻo e tukulolo, ʻo fakahaaʻi ʻoku ʻi ai ha meʻa ne fehalaaki moʻoni ʻiate au. Naʻá ku ilifia.”

Ka koeʻuhí he naʻá ne maʻu ha loto fakatōkilalo ke fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí, ne kamata ke hoko mai ʻa e ngaahi talí. Naʻá ne ʻalu ʻo sio ki ha toketā, pea naʻá ne ʻilo ne maʻu ʻia ʻe he faʻahinga ʻo e suka fika 1, ʻo ʻuhingá naʻe ʻikai lava ʻe he sinó ʻo fakatupu ha ʻinisulini ke ngāue ki he suká. Kuo pau ke fai ha tokanga ki he suká he ʻoku ʻi ai hono ngaahi ola ʻi he moʻuí kotoa. Neongo e faʻu ʻe he kau toketaá ha palani ke tokoni ke tokangaʻi ʻa e tuʻunga ne ʻi aí, naʻá ne kamata hohaʻa he ʻikai ke ne lava ʻo kei hokohoko atu ʻa e lelé.

ʻOkú ne pehē, “Naʻe ʻikai ke tuku ʻeku lotú ʻi heʻeku feinga ke mahino kiate au ʻa ʻeku moʻui foʻoú mo puleʻi ʻa hoku mahaki. “Naʻá ku lotua ke maʻu ha mālohi pea mo ha mahino pea ke u lava ʻo tali ʻa e faingataʻa ko ʻení. Ne ʻikai te u mei lava ʻo foua e ngaahi ʻaho mo e uike faingataʻa ko iá ka ne ʻikai e lotú.”

Ne fakahoko ʻe Sesimani ha ngāue lahi. ʻI loto ʻi he uike ʻe ua ʻo hono fakahā ange hono puké, naʻá ne foki ʻo akoako ʻi he malaʻé,pea kimui ange he taʻu ko iá, naʻá ne ʻi ha tuʻunga lelei ʻi he ngaahi feʻauhi fakasiteití. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou tui kuo tāpuakiʻi au ʻe he Tamai Hēvaní ʻaki ha sino mālohi mo moʻui lelei koeʻuhí he naʻá ku feinga ke tuʻu maʻu ʻi he ongoongoleleí.” “ʻOku ʻikai ko e ngataʻanga ʻo e māmaní hono maʻu kita ʻe he suká.” ʻI Heʻene tokoní, naʻá ku ʻiloʻi te u lava ʻo ikunaʻi e meʻá ni.”

ʻOku lava ʻa Sesimani ʻo kātakiʻi ʻa hono mahakí ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá pea ʻi heʻene fakafalala kiate Iá, ʻoku lava ke ne lavameʻa ʻi heʻene moʻuí.

ʻOku ʻAtā ʻa e ʻAloʻofá ki he Taha Kotoa

ʻOku ʻatā kiate kitautolu kotoa ʻa e ivi fakamālohia tatau, ʻa e ʻaloʻofa ʻa Kalaisí. ʻI he taimi kotoa pē ʻokú ke ongoʻi tuēnoa pe ongoʻi lōmekina pe loto-foʻi aí, manatuʻi ʻoku fakaʻatā ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa ʻEne ʻaloʻofá kiate kimoutolu.

Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Keleki A. Kātoni ʻo e Kau Fitungofulú, “kapau te tau fakaʻaongaʻi e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku lava ʻe he mālohi ʻo ʻene Fakaleleí ʻo fakamālohia kitautolu ʻi he momeniti ʻoku tau fie maʻu ai iá [vakai, Sēkope 4:7], pea hanga ʻe Hono mālohi fakahaofí ʻo fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu ʻi heʻetau ‘[liʻaki] ʻa e tangata fakakakanó’ [Mōsaia 3:19]. ʻOkú ne ʻomi ʻa e ʻamanaki leleí ki he taha kotoa, tautautefito kiate kinautolu ʻoku nau ongoʻi he ʻikai lava e Fakamoʻuí ʻo tokoni mo fakahaofi e vaivai fakaetangata ʻoku toutou hokó.”5

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, ʻAloʻofá,” scriptures.lds.org.

  2. David A. Bednar, “Ko e Fakaleleí pea mo e Fononga Fakamatelié, Liahona, ʻEpeleli 2012, 15.

  3. David A. Bednar, “In the Strength of the Lord,” Liahona, Nov. 2004, 76.

  4. Richard G. Scott, “Ke Melino ʻa ʻApi,” Liahona, Mē 2013, 30.

  5. Craig A. Cardon, “ʻOku Finangalo e Fakamoʻuí ke Fakamolemole,” Liahona, Mē 2013, 15–18.

Paaki