Bwaeoniia ni Katoai Aba
Te Rairaki ao te Bitaki i Chile
E moan karaoaki te moan bwabetito n te 1956. N te tai aei ao iai 1 ana tembora, 9 mition, 74 ana titeiki te Ekaretia, ao e kania 600,000 membwa i Chile.
N tain aia ka 58 n ririki n rongorongoia, a tia kaain te Ekaretia i Chile ni kaota aia konabwai ni bita aia kooti, ni karaoi bitaki aika uarereke nakon maiuia n te kawai are e taekinaki irouia burabeti. E a tia te tamnei aei n anga te rikirake ae moan te korakora nakon rikiraken te Ekaretia ikekei inanon iteran te tienture ae nako. N te bong aei, membwa i Chile e kania 600,000, ni karika 1 mai ibuakoia 30 kaain Chile bwa te kaain te Ekaretia.1
Te Abotoro e Kawara Chile
N te 1851, Unimwaane Parley P. Pratt (1807–1857) man te Kooram n te Tengaun ma Uoman e roko i Valparaíso ma te kantaninga bwa e na katea te Ekaretia. E ngae n anne, ngaia ma raoraona a kabi te taetae n Spanish, aki tau aia kareke mwane, ao akea inaomataia aaro n roko n te aba, ngaia are aki kona ni katea te Ekaretia.
E taekinna Unimwaane Pratt nakon Beretitenti Brigham Young (1801–77): “A riai Ana Boki Moomon ao tabeua beeba ni kaongora aika boraoi n rairaki nakon te taetae n Spanish ao ni boretiaki, ao ngkanne e na kona n uotaki te euangkerio nakon aaba aikai ngkana te Nakoanibonga ae maiu e raonaki n te bwai teuana ibukiia ake a na warekia —riki koroboki ake iai inanoia ana berita te Atua, aia tataro ao aia onimaki naake a maiu n taai akekei, ao mwaakan ao Tamnein te Atua ni mwakuri ma ngaia ni kaokan te bata are i Iteraera.”2
E a Kateaki Te Ekaretia
N aki ongea ana kekeiaki Unimwaane Pratt ake mai imwaina, e raka iaon 100 te ririki n nako imwain ae matoa kateakin te Ekaretia i Chile. N te 1956, Unimwaane Joseph Bentley ao Verle Allred a kanakoaki man te Argentina Mition bwa a na tataekina te euangkerio i Chile, ngkai e a karekea te kimwareirei ae korakora ni karaoan te mwakuri n te aro. I Santiago, mitinare aikai a karekea ana ibuobuoki te utu ae te Fotheringham, membwa aika a tia ni mwaing mai Panama ao a tia ni kantaningaia mitinare bwa ana roko.
E karaoaki te moa ni bwabetito i Chile n Nobembwa 25, 1956, inanon te nei n te kirabu n aba i Santiago. Unimwaane Allred e uringnga, “Ti nakon te kirabu n aba imwain otin taai ao ni karaoa te mwakuri n ibuobuoki ma te tataro ao taetae aika uarereke. I rin inanon te ran ma te Tari Garcia; I bwabetitoia moa, ao waniman riki aomata ake imwiina. Aio bon te tai ae rangin n onoti. Tera ae ti bane n namakinna e bon aki kona ni mwanuokinaki. … Membwa aikai a na riki bwa bwaeoniia n te Ekaretia i Chile ao I kakoaua bwa ngaiia n tatabemaniia nako a teimatoa n onimaki ni karokoa te mate: te Garcías, te Saldaños, ao Titita Lanzarotti.”3
Weteaia Taani Kairiiri
Ni Beberuare 1959, Spencer W. Kimball (1895‒1985) man te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman e kawara Chile ao e kamatata kainnanoan karikirakean te kairiiri n te tabo. Temanna te moan tia kairiiri n te tabo bon Carlos Cifuentes, are bon te kauntira nakon te beretitenti n te mition, Robert Burton. Unimwaane Julio Jaramillo, are imwiina e riki bwa te Itingaun n te Aono ao te beretitenti n te tembora, e taekina te atatai aei: “I karekea moan kinakin te Tari Cifuentes ngke I kaoaki nakon te bootaki n nakoanibonga imwiin ae I bwabetitoaki. Ngke e moanaki te bootaki, e nakon te tabo n taetae ao te bwai ae I tii noria bon ukinibaina aika bareka, ao ni beroro. I taku n au iango, ‘E na kanga te aomata aei ni kona ni kaira te bootaki irarikin te beretitenti n te mition ngkana a bareka baina?’ Anne au iango ao ngke e a moana ana taetae ao I a mwaninga bwaai ni kabane ngke I a namakina tamneina. E kabwarabwara taekan tuua aika nano ma taeka aika bebete nakoira. Bon te mwakaeneke ae mwamwakuri ao n taainako n te Kaonobong ao e na mwakuri ni bwakanako tai, ngkanne e na kaitiaki baina, ma ibukin aki taun bwaai ni kaitiaki n ana tiaobu e aki kona ni kanakoi ni kabane mwiin baika a kiriiti. N te tai naba anne I reiakinna bwa N na aki motiki taekaia aomata man N ataa kakawakiia bwa antai ngaii.”4
Kakorakoraia te Roro ae Rikirake
Inanon ririki aika 1960 ao 1970, te Ekaretia i Chile e kakorakoraaki tiaki n tii man rikirakeia taan kairiiri n te tabo ma man burokuraem ni kateitei ao n reirei aika boou. Aio are e raonaki ma katean umwantabu n ikotaki ma katean reirein te Ekaretia, tieminari, ao intitute.
Inanon Maati 1964, ana moanrinan n reirei te Ekaretia aika uoua a kuneaki i Chile. Imwiina ao tabeua reirei a kaukaki, ao te kabaeara e raka iaon 2,600 ataein te reirei. Ma ni kabanean te ririki ae te 1970 tabun ao moan te 1980 tabun, reirei aika tau ibukin te botanaomata a rangin n tau mwaitiia, ngaia ae e a katanoata kainakin ana reirei te Ekaretia i Chile.
N taetae iaon ana burokuraem te reirei, Unimwaane Eduardo A. Lamartine, te Itingaun n te Aono mai imwaina ao te aetuwaitia n rongorongon te Ekaretia Chile, “Reirei i Chile bon reirei aika rangin n tamaroa ibukin reiakinaia ngaa kairake n aomata iaon bwain te reirei ao te tamnei, ao a ibuobuoki nakon katauraokia taan kairiiri ao mitinare inanon ririki ake imwiina.”5
Te burokuraem ibukin te tieminari ao te intitute a moanaki i Chile n te 1972. N te moan tai, ataein te reirei a ira te burokuraem ni kamatebwai n te mweenga ma kiraati ni katoa wiiki. Imwiina riki, a mwaiti riki kiraati aika a barongaaki. Burokuraem aikai a kakabwaiaia kairake n aomata n te aba ao ni buokia ni katauraoia nakon te mwakuri ni mitinare ae bwanin taina. Unimwaane Eduardo Ayala, kaain ngkoa te Itingaun, bon te moan tia reirei n te tieminari ao imwiina e mwakuri ibukin ana Bootaki n Reirein te Aro i Chile. E taku, “E rineia kairake n aomata te Uea ake a mena ikekei n te tai arei ao angiia mai buakoia bon mitinare aika a bane aia tai ao taan kairiiri aika tamaroa ma aia utu aika raraoi. … Ibukiu, te tieminari ao te intitute bon ibukin te kamaiuaki n tain te kauntaeka ae bati i abara ao I kakaitau bwa I weteaki bwa N na mwakuri ma ana bootaki n reirei te aro.”6
Te Moan Titeiki
N Nobembwa 19, 1972, Unimwaane Gordon B. Hinckley (1910–2008), kaain ngkoa te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman, e barongaa katean te Santiago Chile Titeiki, ma Carlos Cifuentes bwa te beretitenti.
Te katauraoi ibukin te titeiki e kaota anuaia Aomata Aika Itiaki i Chile ma nanoia ae korakora ni kan iriia burabeti. Unimwaane Hinckley e a tia n roko i Chile tabeua te namwakaina n nako ni barongaa katean te titeiki. Ma imwiin karaoan te intawiu, e a manga taonaki. N te tai anne, a mwaiti aomata aika a rinanon te kanganga n te mwane, ao tabeman membwa a kaitara ma te kanganga n ira tuan te kabwianibwai.
E kabwarabwara Unimwaane Hinckley, “I oki onoua te namwakaina imwiina, ao ngke I intawiu, I kunea rikiraken te onimaki; a manga nakonako riki tetaina ma te kokoaua imatan te Uea, e barongaaki te titeiki, ao imwiin te tai anne e a rikirake ao ni korakora.”7
Bwaeoniia iaon te Tia
N te bong aei ao iai uoua titeiki iaon Arica, te kabanea ni kaawa i meangin Chile. Karakinan Gladys ao Juan Benavidez, taan moan rairaki i Arica, e kamatata tamnein te bwaeoniia ao te kairoro mai ieta ni katean te Ekaretia rinanon Chile.
Te Tari Benavidez e kairaki nakon te Ekaretia n te 1961 ngke a ukaki beeba tabeua nakon kawaina: “Aikai a kairia nakon te iteraniba n te Reader’s Digest Selections ma taekaia kain ‘Te Moomon,’ ni kabwarabwaraaki iai maiuia ao aia koaua,” e taku.
Tabeua te tai imwiina, e kaitara ma te aoraki ae kakaiaki are e tangira karaoan aorakina i Santiago. “Ngke I mena ikekei, I kawara mwaneu ao n reiakinna bwa e a tia n riki bwa kaain te Ekaretia,” e taku. “E kaoai nakon te maungatabu ae onoti. Ngke I kakaouongo nakon te tataro ni kaukuki ao n iangoi taekana, I namakina te kukurei ni kabuta rabwatau ao n namakina ana kairoro te Tamnei ae Raoiroi. Ngke e a bane te maungatabu, a kairai mitinare bwa N na kamauri ma te mataniwi ae roko, Unimwaane Ezra Taft Benson (1899–1994), ngaia ngkoa kaain te Kooram n te Tengaun ma Uoman.”
E oki te Tari Benavidez nako Arica ao n tibwaua te bwai ae a tia n rinanona ma raona te aine, Gladys Aguilar, are buuna ngkai. Tabebong imwiina, e noria uoman mitinare Gladys n rirarikin ana auti. “Ti waekoa n nako ni kakaeia,” E taku te Tari Benavidez. “N Turai 1, 1961, ti bwabetitoaki, n raonaki ma ana utu kain abau. N te bong aei iai natira ao tibura n te Ekaretia. I rangin ni kakaitau nakon te Uea ibukin tangibururun te ang are e uota rongorongon te Ekaretia nako nanon baiu.”8
Te Tai Ae Kanganga
N te rinerine n te 1970, Dr. Salvador Allende e riki bwa te beretitenti ao e katea te tautaeka ni Marxist. A rootaki kaain te Ekaretia ma kanganga ibukin aki taun te amwarake ao te bwai n aoraki, teimatoan bwainikirinaia mitinare, ao aki etin aia iango taan rawe rongorongo aika aki raoiroi.
N te 1973, te kangaanga n te mwane ao ma te botan aomata e karika tauakin te tautaeka irouia tautia ao te tautaeka ae kairaki iroun te aomata ae buakaka ni karokoa 1990. E ngae ngke Chile bon te aba ae korakora n te bong aei, ririki aikana uoua aikanne bon taai aika e korakora iai te kanganga irouia membwa. Kurubu ake a kaitara aron ana waaki n tautaeka te taanga ni buaka a karei umwantabu ao membwa naba ibukina bwa a taku bwa e tei te Ekaretia ibukin te tautaeka n te United States. Unimwaane Ayala, te titeiki beretitenti n te tai anne, e taku, “Ti na kaitibo ma Mataniwi ni Kabuta, ao a na tuangira, ‘Taiaoka, karaoa ae tamaroa, tataro mwaaka, karaoi bwaai aika eti, bwa aonga membwa ni kateimatoa aron bairean te taromauri.’”9
E ngae n anne ao kanganga n te mwane ao te kaitara are e a bwenauaia ana botanaomata Chile n ni moan ririki n te 1980, te Ekaretia e tabe n rikirake. Imarenan 1970 ao 1985, mwaitia membwa i Chile e birirake man 15,728 nakon 169,361.
Ana Tembora Santiago
N te 1980, a kakabwaiaki aomata Aika Itiaki ma kakabwaia ma te katanoata bwa e na kateaki te tembora i Santiago, Chile.
Ngke e katabua te tabo are e na tei iai te tembora Beretitenti Spencer W. Kimball, e bon rangin ni mamaara; ma rokona ikekei e kaota ana tangira nakoia aomata Aika Itiaki i Amerika Maiaki, are e a tia ni mwakuri iai ni moa man te 1959. Titita Adriana Guerra de Sepúlveda, are e rairairi ibukin Titita Kimball n te taina are e riki iai anne, e taku, “Ngke I noora te burabeti, te aomata ae katuauarereke, ma moana ae kanga ai aron taraan te anera, I moanna n tang ao akea te bae N na kona n taekinna nakoina. Ai bon ti bwa te moan tai aei nakoiu bwa N na mena irarikin te burabeti ae maiu. N norakin ana taeka te Uea ikai iaon te aba ao i abau bon te bwai ae kamimi.”10
E katabuaki te tembora n te 1983, n riki bwa te kauoua i Amerika Maiaki ao te moan irouia aaba aika bwaina te taetae n Tibein.
Unimwaane Jeffrey R. Holland i Chile
N Aokati 2002, te Moan Beretitentii e mwiokoia uoman membwa n te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman bwa a na tararuai uoua aonon te Ekaretia: Unimwaane Dallin H. Oaks e kanakoaki nako Biribin, ao Unimwaane Jeffrey R. Holland nako Chile. Ana mwakuri Unimwaane Holland ao ana anainano i Chile bon akea kabotauana, ao mwiina e na teimaota ibukiia rooro.
Aan ana kamatata Unimwaane Holland aika kakawaki bon katauraoan te banna ni katoto n ana kawai te Uea. E ibuobuoki ni kataneiaia taan kairiiri aika boou ao n tararuai aron manga baireakin bwaai, katokana, ao kamaiuakin bubua ni uoote ao tatin n titeiki. Aron manga baireakin ao kataneiai a kainnanoaki ibukin birimwaakan rikiraken te Ekaretia n te aba. Ana kairiri e buoka kaungakin iunite ao ni katauraoa te Ekaretia i Chile ibukin taai aika a na roko.
Irarikin anne, e karaoi tabeua reitaki aika kakawaki Unimwaane Holland i Chile. Unimwaane Carl B. Pratt man te Itingaun, te kauntira n te Moan ni Beretitentii anne, e kabwarabwarai tabeua reitaki aika kakawaki aikai: “Unimwaane Holland e karekea te reitaki ae tamaroa ma Ricardo Lagos [ana beretitenti Chile] ao kainnabana; a kakoroi bukin tabeua karikirake n ibuobuoki. Unimwaane Holland e a kina Aborotorika Nuncio [te aobitia ae rietata n te aro ni Katorika] ao tabeman aomata aika kakawaki i Chile.”11
Onimakinan Taai Aika Ana Roko
Aia kekeiaki Unimwaanes Parley P. Pratt ao Jeffrey R. Holland, aia mwakuri n ibuobuoki moan ni mitinare aika a roko i Santiago, aia mwakuri korakora taan kairiiri n aron Carlos Cifuentes ao tabeman bwaeoniia i Chile, n reitaki ma aia onimaki ao nanoia ae korakora bubua ni ngaa aika a tia ni kaina te Ekaretia ae raka iaon te iterana te tienture aika a tia ni katea aan te Ekaretia i Chile. N te bong aei te tembora ai boni mweengan te aba nakon te tembora (ma teuana riki ae e a tia ni katanoataaki), te tienta ni kataneiai ibukiia mitinare, 9 miition, ao 74 titeiki. Akea tokin te tai ae na roko n te mwakuri n te tamnei ni kaoia aomata ni kabane nakon Kristo.
A mwaiti tamnei man te beeba ni kaongora aei bon man a na mwamwannano ni karinerine ibukin Néstor Curbelo; maing, ieta: tamnei iroun filipefrazao/iStock/Thinkstock; inano: tamnei iroun kavram/iStock/Thinkstock
Taan reirei ao aia ataei n te reirei n aia kaaua ni koraki n ana reirei te Ekaretia-te reirei ae buokaki Colegio A. D. Palmer, te katautau tao n 1966.
Te reirei n taekan te aro i Temuco bon teuana mai ibuakoia 50 intitute i Chile.
Maing: tamnei iroun Flora Decker Donaldson; tamnein Unimwaane Melvin J. Ballard by S. W. Ecker © IRI
Beretitenti Gordon B. Hinckley e taetae nakoia 48,000 Aika Itiaki aika kaain Chile n te 1996 n tain te maungatabu i Santiago.
Ni buokan te kaangaanga n te mwaieie n 2010, kairake ao ikawai mai Chile, Baai n Ibuobuoki man te Moomon, a boboti bwaai ni mwakuri ibukin te aiitiin.
kabwarabwarakina iroun Marcelo Silva/iStock/Thinkstock