2021
Omi ʻa e Fānau Ako Tongá ke Tokoniʻi ʻa Honau Kaungāakó
Fēpueli 2021


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

Omi ʻa e Fānau Ako Tongá ke Tokoniʻi ʻa Honau Kaungāakó

ʻOku fakaʻauha ʻe he afi fakatuʻutāmakí ha ʻapi ka ʻokú ne ʻoange ha faingamālie ki he kau akó ke fakahaaʻi pe ko hai moʻoni kinautolu.

ʻI he taimi ʻoku hoko ai ha fakatuʻutāmaki ʻi ha kolo ʻi Polinisia, ʻoku ʻikai ke fuʻu mamaʻo ʻa e tokoní. Ko e founga pē ia ʻoku ngāue ai ʻa e ngaahi meʻa ʻi he tukui kolo malu ʻo e Pasifikí.

Naʻe hoko moʻoni ʻeni kia Tēvita Lei, ko ha tokotaha ako ʻi he ʻApiako Māʻolunga Sainehā ʻi Vavaʻú, Tonga.

ʻI he taimi naʻe fakaʻauha fakaʻaufuli ai ʻa e ʻapi hono fāmilí ʻe he afí, naʻe mole ʻa e meʻa kotoa. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fakataha mai hono kaungāakó ʻo aleaʻi ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ke kamata fokotuʻutuʻu fakataha ʻe he fāmilí.

ʻOku akoʻi ʻe Meleʻana Mafi ʻa e saienisi ʻo e komipiutá ʻi he ʻapiakó, ʻa ia ʻoku fakalele ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOkú ne manatuʻi ʻa e ʻaho naʻá ne sio takai ai ʻi hono lokiakó mo fakatokangaʻi ha taha naʻe pulia. Naʻe fakapapauʻi ʻe he kau akó naʻe ʻikai ke ʻi ai ʻa Tevita Lei.

Naʻe fehuʻi ange ʻe he faiakó, “Ko e hā nai ʻoku ʻikai ke ne ʻi heni aí?”

Naʻe pehē mai ʻe ha kiʻi leʻo siʻi mei mui, “Naʻe vela hono falé he uike kuo ʻosí.”

Ko e manatu ʻeni ʻa Meleʻana ki aí, “Naʻe hanga ʻe heʻemau talanoa tauʻatāiná ʻo ʻai ke mafao atu ʻenau fakakaukaú.

“Naʻe kamata fakalau mai ʻe he kau akó ʻa e ngaahi meʻa te nau lava ʻo foakí ʻa ia ko e ngaahi fiemaʻu fakavavevave vivili tahá hangē ko e teunga akó, naunau akó, mo ha kato ako foʻou. Naʻe loto-fiemālie ʻa e toenga ʻo e fānau akó ke foaki ha ngaahi meʻa kehe hangē ko e meʻakaí, valá mo e sipi kafú.”

Naʻe ʻalu leva ʻa Meleʻana ki he puleako ʻo e ʻapiakó, ko Motuliki Fakatava, ʻo fakahā ki ai ʻa e tūkungá mo vakai pe te ne lava ʻo ʻomi ha meʻalele ke ʻave ai ʻa e ngaahi meʻa kuo tānaki ʻe he fānau akó. Naʻá ne loto lelei ki ai.

Ko e lipooti ʻeni ʻa Motulikí, “ʻI he taimi pē naʻe fakahā mai ai ʻe Meleʻana ʻa e talanoa ko ʻení, naʻá ku ongoʻi mālohi ha loto-houngaʻia. ʻI he ngaahi māhina kuohilí, ne u ongoʻi naʻe ueʻi au ke u kamata hano tānaki ha meʻakai mo ha vala ʻo tauhi, ka naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ʻa e ʻuhingá pe ko hai ʻe foaki ki aí. ʻI hono fai mai pē ʻe Meleʻana ʻa e talanoa ko ʻení, naʻá ku ʻiloʻi ko e taimi mo e taumuʻa totonú ʻeni.”

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe heka kotoa ʻa e kalasi komipiuta ʻa Tēvitá ʻi ha pasi ako he lolotonga ʻa e taimi lotu, taliui mo talatalaifalé ke ō ʻo vakai pe ko e hā ʻa e meʻa naʻe toe ʻi hono ʻapí. Makehe mei he ngaahi meʻa ʻa Motulikí, naʻe ʻomi ʻe he fānau akó ʻa e meʻa kotoa pē naʻa nau lava ʻo tānakí kau ai ha ngaahi meʻa naʻe fuʻu fie maʻu hangē ko e laise, mahoaʻa, suka, piini mo e māpakupaku.

Naʻa nau sio ai kia Tēvita mo ʻene tamaí ko kinaua pē, ʻi he toetoenga ʻo e ngaahi meʻa naʻe vela ʻi honau ʻapí.

ʻOku pehē ʻe Meleʻana, “Ne u fakahā ki heʻene tamaí ʻa e taumuʻa ʻo ʻemau ʻaʻahí mo kole ha ngofua ke mau fakahoko ha kiʻi fakataha lotu nounou.”

“Ko e taimi naʻa mau kamata ai ke hivaʻi ʻa e ʻFakamālō ki he ʻOtua,’ naʻa mau ongoʻi moʻoni ʻa e laumālie naʻe ʻi aí mo fakapapauʻi mai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú. Naʻe ongo moʻoni ki homau lotó ʻa e fakamātoato ʻo e lotu naʻe fakahokó pea naʻe loʻimataʻia ʻa e tokotaha kotoa pē.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē: “Naʻá ku fuʻu loto-mamahi ʻaupito ʻi heʻemau aʻu atu ʻo sio kia Tēvita mo ʻene tamaí ʻi tuʻa naʻá na feinga ke fakamaʻa ʻa e efuefu mo e toetoenga ʻo e ngaahi meʻa naʻe vela ʻi honau ʻapí. Ne u ʻilo loto pē ko e meʻa totonu ʻeni ke mau faí.”

Naʻe vahevahe ʻe ha niʻihi ʻo e kau akó ʻenau ngaahi ongo fekauʻaki mo ʻenau ʻaʻahi kia Tēvita mo ʻene tamaí:

  • “Naʻá ku puputuʻu ʻanepō fekauʻaki mo e meʻa ʻoku totonu ke u ʻave ke foaki ki he fāmilí. Naʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú ʻoku tatau ai pē pe ko ha meʻa siʻisiʻi, lahi, maʻamaʻa pe mamafa, ka naʻá ke fai ho lelei tahá ke tokoni. ʻOku fakahaaʻi ai ki he fāmili ʻo Tēvitá ʻoku ʻikai ko e ngataʻangá ʻeni pea ʻoku ʻofa ʻa e ʻEiki leleí ʻiate kinautolu. Naʻá ku sio ki heʻena malimalí, pea naʻá ne fakamanatu mai kiate au ʻa hoku fāmilí.”

  • “ʻOku ou fakatauange ko e meʻa ne mau foaki angé ko ha tokoni lahi ia ki honau fāmilí. ʻI heʻetau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻoku tau ako ai ke ʻofa kiate kinautolu ʻo hangē pē ko kitautolú. ʻOku ou houngaʻia pea ʻofa ke faitāpuekina ʻe he ʻOtuá honau fāmilí.”

  • “ʻI heʻemau aʻu atú, ne u fakakaukau loto pē ko au ia ʻi he tuʻunga ʻokú ne ʻi aí, mo e fuʻu faingataʻa pehē mo e feinga ke moʻuí. Naʻe ongo taha kiate au ʻa e taimi naʻe pehē ai ʻe heʻene tamaí ʻokú ne houngaʻia ʻi he ʻi ai ha fāmili ʻo Tēvita mavahe mei hono fāmili totonú, ko e ʻai kiate kimautolu, ko hono kaungāako komipiutá.”

  • “Naʻe ongo moʻoni ki hoku lotó ʻa ʻeku sio ki he loto fie tokoni ʻa hoku kaungāakó kiate iá. Naʻe fakahaaʻi ai ʻa e ʻofa ki ha fāmili naʻe ʻi heʻemau kalasí. Neongo pe ko e hā hono lahi ʻemau tokoni kia Tēvita Leí, ka naʻe ʻikai mahuʻinga ia, ka ko e meʻa naʻe mahuʻingá ko e loto-fiemālie homau kaungāakó ke fai ha tokoni ki homau tokoua ʻofeiná. He ʻikai ke tau teitei liʻaki ha taha.”

  • “ʻOku ou ʻilo naʻe fuʻu fiefia mo houngaʻia ʻa e tamai ʻa Tēvitá ʻi he meʻa ne mau lava ʻo faí. Naʻá ne pehē ʻokú ne lava he taimí ni ʻo ongoʻi ʻoku ‘ʻi ai ha fāmili ʻo hono fohá ʻoku kei tokanga kiate ia.’ Ko hoku fāmilí ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he moʻuí ni.”

  • “Ko e momeniti pē naʻá ku mamata ai ki he tokouá ni, naʻe fonu hoku lotó mo e laumālié ʻi he laumālie ʻo e ʻofa. Naʻá ku houngaʻia ʻi heʻeku faiakó ʻi he laumālie maʻongoʻonga naʻá ne ueʻi kimautolu ko e kalasi komipiutá ke mau ʻaʻahi ki homau kaungāako ʻofeina ko Tī Leí. Naʻá ku ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa Sīsū ki Heʻene fānaú.”

Naʻe fakamatalaʻi fakanounou ʻe Meleʻana ʻene ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e aʻusia ko ʻení: “ʻOku ou houngaʻia ʻi he faingamālie ke u tokoni ai mo ʻemau kalasí kia Tēvitá. Ko e meʻa naʻe hoko ʻi he pongipongi ní ko ha kamataʻanga lelei ia homau ʻahó. ʻOku hā mei he ngaahi ngāue ʻo e angaʻofá, ngāue fakatahá, ʻofá, manavaʻofá, mo e ngāue tokoní, ko hai moʻoni kinautolu. Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kinautolu ʻo e Tamai Hēvaní.”

“ʻI heʻeku foki mai ki he lokiakó ʻo fakakaukau ki heʻeku fānau akó mo e angalelei mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá maʻa ʻEne fānaú, naʻá ku fakakaukau ki he potufolofola ko ia ʻi he ʻAlamā 26:37 (Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi):

ʻKo ʻeni ʻe hoku kāinga, ʻoku mahino mai kiate kitautolu ʻoku ʻafio mai ʻa e ʻOtuá ki he kakai kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ko e fonua fē ʻoku nau ʻi aí; ʻio, ʻokú ne lau ʻa hono kakaí, pea ʻoku tofuhia ʻa māmani fulipē ʻi heʻene ngaahi ngāue ʻaloʻofá. Ko ʻeni, ko ʻeku fiefiá ʻeni, pea mo ʻeku fakafetaʻi lahí; ʻio, pea te u ʻoatu ʻa e fakafetaʻi ki hoku ʻOtuá ʻo taʻengata.

Paaki