2021
Naʻe Maluʻi ʻe ʻEma ʻa e Folofolá
Māʻasi 2021


Fuofua Houʻeiki Fafine ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

Naʻe Maluʻi ʻe ʻEma ʻa e Folofolá

Hangē ko ʻEma Sāmitá, te tau lava ʻo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi folofolá mo maluʻi loto-toʻa ʻa e moʻoní.

ʻĪmisi
Emma Smith on horseback

Tā fakatātā ʻa Toni Oka

Hili pē e tuʻuapō ʻo e ʻaho 22 ʻo Sepitema 1827, naʻe fononga fakalongolongo atu ha saliote ʻi he feituʻu ʻuta ofi ki Manisesitā, Niu ʻIoke, USA. Naʻe fononga ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita ki ha tafungofunga ne fakatatali mai ai ha lekooti fakakuongamuʻa kuo tongitongi ʻi ha ʻū lauʻi peleti koula. Naʻe tala ʻe ha ʻāngelo ko hono hingoá ko Molonai kia Siosefa ke ne haʻu mo e tokotaha totonu ke maʻu ʻa e lekōtí. Naʻe fakafou ʻi ha fakahā fakafoʻituitui ʻa hono ʻilo ʻe Siosefa ko e tokotaha ko iá, ko hono uaifi ko ʻEmá.

Naʻe tatali pē ʻa ʻEma kae ʻalu hono husepānití ka ko e palōfitá ke maʻu ʻa e ʻū lauʻi peletí pea fūfuuʻi ia ʻi ha potuʻi ʻakau naʻe ava ʻa loto. Naʻe kamata ke hopo hake ʻa e laʻaá ʻi he foki ʻa e ongomātuʻá ki ʻapí.

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fanongo ʻa ʻEma meia Siosefa Sāmita ko e Lahí ʻoku faʻufaʻu ʻe ha kau tangata ke kaihaʻasi e ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻá ne heka ʻi ha hoosi ʻe taha, ʻo fononga ʻi ha houa kakato ʻe taha ke fakatokanga kia Siosefa, ʻa ia naʻá ne malava ke maluʻi ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi ha puha kuo lokaʻi.

ʻOku ʻikai ko e taimi pē ʻeni ne maluʻi ai ʻe ʻEma ʻa e folofola mahuʻinga ko ʻení. ʻI ha fononga ʻa e ongomātuʻá ni ki Penisilivēnia, naʻá ne tokoni ke fufuuʻi ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi ha talamu piini. Lolotonga ʻa e ngāue ki hono liliu ʻo e ʻū lauʻi peletí, naʻe ʻoange ʻe ʻEma kia Siosefa ha tupenu lineni ke kofukofu ʻaki e ʻū lauʻi peletí ʻi heʻena tangutu ʻi ha tēpile kai lolotonga e taimi ʻahó pea fakatau mai mo ha puha leta lanu kulokula ke faʻo ai ʻa e ʻū laʻipeesi kuo tohí. Naʻá ne kole foki ha puha mei hono tuongaʻane ʻi he fonó, ʻa ia naʻá ne fufuuʻi mo Siosefa ʻi hona lalo mohengá pea naʻe lokaʻi ai e ʻū lauʻi peletí ʻi he pō kotoa pē. Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻe maluʻi ʻe ʻEma ʻa e ʻū laʻipeesi ʻo e Tohi Tapú ne ʻosi liliu ʻe he Palōfitá, ʻo ne fufuuʻi ia ʻi hono valá lolotonga e kolosi he Vaitafe mokoʻīʻī ʻo Misisipí.

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono maluʻi ʻe ʻEma ʻa e ngaahi folofolá, ka naʻá ne tokoni foki ki hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne hoko ko e ʻuluaki sikalaipe ʻa Siosefá—ʻo hiki fakalelei ʻa e ngaahi veesi ʻoku tau ngāue ʻaki he ʻaho ní. Naʻá ne tuitui ha kiʻi tangai ke faʻo ai e foʻi maka kikite ne faʻa ngāue ʻaki ʻe Siosefa ki he liliú.

ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻene moʻuí, naʻe manatuʻi ʻe ʻEma ʻa e fatongia naʻá ne fakahoko ʻi he tokoni ke vahevahe ʻa e ngaahi folofola ko ʻení ki māmaní. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku kau longomoʻui ki ai.” Naʻá ne fakamoʻoni ko Siosefá ko ha palōfita ia ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí pea ko e Tohi ʻa Molomoná “ko ha meʻa mana mo fakaofo ia.”1

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Last Testimony of Sister Emma,” The Saints’ Herald, Oct 1, 1879, 290.

Paaki