2021
Ko e Hopo Hake ʻa e Siasí
Māʻasi 2021


Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20–22

Ko e Tupulaki ʻa e Siasí

Kuo toe fakafoki mai e Siasi ʻo e Fakamoʻuí fakataha mo e tokāteline moʻoní, mālohi ʻo e lakanga fakataula‘eikí mo e ngaahi ouau toputapú.

ʻĪmisi
a father blessing his daughter

Faitaaʻi ʻe James Iliff Jeffery

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí lolotonga e uike ʻuluaki ʻo ʻeku ngāue ʻi he ʻōfisi ʻa e Siasí ki he fetuʻutaki mo e kakaí ʻi Mekisikoú, ne mau maʻu ha fakaafe mei ha polokalama felāfoaki ʻa e letioó. Naʻe tuku mai ʻe he polokalamá, ʻa ia naʻe aleaʻi ai e ngaahi tui fakalotu ʻi māmaní, ha miniti e 45 ke fai ai ha talanoa kau ki he Siasí.

Naʻá ku talaange ki he Palesiteni Fakaʻēliá ʻi heʻeku vahevahe e ngaahi fakaikiiki ʻo e fakaafé, “Ko ha faingamālie fungani ia. Ko hai te tau ʻave ke ne fakafofongaʻi e Siasi?”

Naʻá ne tali mai, “Ko koe.”

Naʻá ku foʻou ki he ngāué mo fuʻu kei siʻi. Naʻá ku ʻohovale he ʻikai ke ne fokotuʻu mai ha taha ʻoku taukei angé. Ka neongo ia, naʻá ku lotu, teuteu ʻi he lelei taha naʻá ku malavá, pea fakaafeʻi ha kaungā-ngāue ke ma ʻalu. Ne ʻikai fuoloa kuó ma aʻu ki he fale fakamafola leá.

“ʻOku tau maʻu heni mo kitautolu he efiafí ni ha ongo fakafofonga e toko ua mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní,” ko e lea ia ʻa e talēkita ʻo e polokalamá ʻi heʻene fakafeʻiloaki kimauá. Naʻá ne fehuʻi mai leva, “Ko e hā ʻoku lōloa pehē ai e hingoa homou Siasí? Ko e hā ʻoku ʻikai ke mou ngāue ʻaki ai ha hīngoa nounou mo fakakomēsiale pē?”

Ne u fiefia mo hoku hoa ngāué ke tali ha fehuʻi mahuʻinga pehē. Naʻá ma fakamatalaʻi ange ko e hingoa ʻo e Siasí ne ʻikai fili ia ʻe ha tangata. Ka naʻe fakahā ia ʻe he Fakamoʻuí Tonu ʻo fakafou ʻi ha palōfita he ngaahi ʻaho kimui ní ( (vakai, Tokāteline mo e ngaahi Fuakava 115:4).

Naʻe tali mai ʻe he talēkita ʻo e polokalamá ʻi he loto-fakaʻapaʻapa ʻo pehē, “Ta te tau toe fakaongo atu leva e kānokato ʻo e hingoá ʻi he fiefia lahi.” Pea naʻá ne fakahoko ia—ʻo tā tuʻo lahi.

ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻa e laumālie fiefia naʻá ma ongoʻi ʻi heʻema fakamatalaʻi ange e tupuʻanga ʻo e hingoa ʻo e Siasí pea mo e anga e fekauʻaki ʻa e hingoa ko iá ki he Fakamoʻuí pea ki he kāingalotu ʻo Hono Siasí he ʻaho ní. Naʻá ma tali mo hoku hoa ngāué ha ngaahi fehuʻi lahi, pea ko hanau konga lahi ne fakatefito ia ʻi he hingoa ʻo e Siasí. Ko ha aʻusia ia ne hoko ko ha tāpuaki ki he Siasí ʻi homau ʻēliá pea mo au foki.

ʻI he 2018, naʻe kole mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki he Kāingalotu ʻo e Siasí “ke fakafoki e hingoa totonu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí.” Naʻá ne palōmesi mai kapau te tau fai “hotau lelei tahá ke fakafoki e hingoa totonu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí,” te Ne “lilingi hifo Hono mālohí mo e ngaahi tāpuakí ki he ʻulu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuo teʻeki ai ke tau mātaʻia hano tatau.”1 Naʻe fakafoʻou ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e talaʻofa ko iá ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020.2

ʻI he lolotonga e vahaʻataimi nounou talu mei hono kole mai ʻe Palesiteni Nalesoni kiate kitautolu ke ngāue ʻaki e hingoa totonu ʻo e Siasí, kuo ʻosi kamata ke fakahoko ʻene palōmesí. ʻI hono vahevahe ʻe he kau mēmipa e laui miliona he taimí ni ʻa e hingoa totonu ʻo e Siasí, kuo tokolahi ange ʻa e kakai kuo nau ʻiloʻi ʻoku tau tui mo moihū ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko hono olá, ʻoku ou tui ʻoku fiefia ʻa e Siasí he taimí ni ʻi he tupulaki ʻa e tākiekiná mo e fakaʻapaʻapá. Kuo fakaava mai e ngaahi matapaá, pea ʻoku laka ki muʻa ʻa hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

ʻI he fakaʻau ke mahino ki he fānau ʻa e ʻOtuá ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa e fakahaá ʻi he kuongá ni pea kuo fakafoki mai e Siasi ʻo e Fakamoʻuí mo e tokāteline moʻoní, mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi ouau toputapú, te nau fie ʻilo lahi ange fekauʻaki mo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

Kau Palōfita Moʻuí

ʻOku kamata ʻaki e vahe 20 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻa e ngaahi lea mahuʻinga ni: “Ko e hopo hake ʻa e Siasi ʻo Kalaisí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení” (veesi 1; tanaki atu hono fakamamafaʻi). Talu mei he fokotuʻu ʻo e Siasí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830, kuo fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ko e hopo hake ko iá ʻe fakafou ʻi he kau taki kuó Ne uiuiʻi.

Ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá naʻe “ueʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fakatoka e fakavaʻe” ʻo e Siasi kuo fakafoki maí. Ko e founga tatau pē ʻoku ueʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi hotau kuongá ni ke ne tataki ʻa e Siasí, ke “langa hake ia” mo “langa hake ʻa e ngāue ʻo Saioné ʻi he fuʻu mālohi lahi koeʻuhi ke hoko ʻa e leleí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:2, 7).

ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020, naʻe mamata e kāingalotu ʻo e Siasí ki he fakamoʻoni ʻo e hokohoko atu e tākiekina ʻa e ʻEikí mo e hokohoko atu e tupulaki ʻa Hono Siasí ʻi he taimi naʻe lau ai ʻe Palesiteni Nalesoni e “Ko e Fakafoki Mai ʻa e Kakato ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: Ko Ha Fanongonongo ki Māmani ʻo e Taʻu Uangeaú”:

Naʻá ne pehe “ʻOku mau fakahā loto-fiefia ʻoku laka ki muʻa hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ne talaʻofa maí, ʻi he hokohoko atu hono maʻu ʻo e fakahaá. He ʻikai ke toe tatau ʻa e māmaní.”

Naʻe hoko atu ʻa Palesiteni Nalesoni, “ʻOku fakaava mai ʻa e ngaahi langí. ʻOku mau fakamoʻoniʻi ʻoku fakahā mai ʻe he ʻOtuá Hono finangaló ki Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻofeiná.”3

Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ke tāpuakiʻi e kāingalotu kimuʻá ʻa ia ne nau fakahoko Hono finangaló ʻo hangē ko ia ne fakahā ʻo fakafou mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku fakaaʻu mai ʻa e ngaahi palōmesi ko iá kiate kitautolu ʻi heʻetau muimui ʻi he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí kuo fili he kuonga ní: “ʻE ʻikai ikuna ʻa kimoutolu ʻe he ngaahi matapā ʻo helí; ʻio, pea ʻe fakamovetevetea atu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí ki muʻa ʻiate kimoutolu, pea pule ke ngalulululu ʻa e ngaahi langí koeʻuhi ko hoʻomou leleí, pea mo e langilangi ʻo hono huafá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:6).

ʻĪmisi
President and Sister Nelson greeting people following a devotional

Ko Palesiteni mo Sisitā Nalesoni ʻi heʻena feʻiloaki mo e kāingalotu ʻo e Siasí hili e fakataha lotu ʻi he 16 ʻo Mē 2019, ʻi Kona, Hauaiʻi.

Tokāteline Moʻoni

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa naʻe ako ʻe he talavou ko Siosefa Sāmitá ʻi he Vao ʻAkau Tapú he taʻu ʻe 200 kuohilí ne akoʻi ʻe he kau palōfesa fakalotu ʻi hono kuongá “ko e ngaahi tokāteline ʻo e ngaahi fekau ʻa e tangatá, ʻoku nau maʻu ʻa hono ngeʻesi ʻo e lotú, ka ʻoku nau fakaʻikaiʻi hono mālohí” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:19).

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kimuí ni mai, ʻoku hanga ʻe he “ngaahi tōnounou fakalotu” tatau ʻi hotau kuongá ʻo “tuku ai ke taʻe-fakakakato ʻa e vivili mo e ngaahi ʻamanaki ha niʻihí” pea “ko ha konga lahi ʻo e ngaahi taʻefiemālie [fakatokāteline] ko iá ʻoku nau tataki ai ha niʻihi ke nau mamaʻo mei he ngaahi kautaha fakalotu angamahení.”4

Ko e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he māmaní, pea mo e meʻa ʻoku foaki ʻe he ʻEikí, ko e ngaahi tokāteline melie mo faifakamoʻui ia ʻoku maʻu ʻi honau anga totonu mo kakató ʻi he ongoongolelei kuo fakafoki maí.

Ko e tokāteline moʻoní ʻoku maʻu ia ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa “hono kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he kau Senitailé mo e kau Siú foki” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:9). “ʻOku akoʻi ai e taumuʻa ʻo e moʻuí mo fakamatalaʻi e tokāteline ʻo Kalaisí, ʻa ia ʻoku fakatefito ai e taumuʻa ko iá. … ʻOku fakamoʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá ko ha ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kinautolu ʻo ha Tamai Hēvani ʻofa, ʻoku ʻi ai Haʻane palani fakalangi ki heʻetau moʻuí, pea ʻoku folofola mai foki Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻi he kuongá ni ʻo hangē ko ia ʻi he kuonga muʻá.”5

ʻOku maʻu ʻa e ngaahi tokāteline moʻoní ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻa ia naʻe ui ʻe ha palōfita “ko e fehokotakiʻanga mālohi ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo e ngāue taʻetūkua ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo kinautolu ne nau fetongi iá.”6

ʻOku toe maʻu foki ʻa e tokāteline moʻoní ʻi he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻo onopōní mo e kau ʻaposetolo ʻa e ʻEikí kuo uiuiʻi ʻi hotau kuongá ni ke maluʻi kitautolu mei he kākaá. ʻOku tau ʻiloʻi ko e meʻa ʻoku nau lea ʻaki ʻi he ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e finangalo, fakakaukau, folofola pea mo e leʻo ia ʻo e ʻEikí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:4).

Ko e tokāteline moʻoní ʻokú ne ueʻi fakalaumālie, fakaivia, mo fakafiemālieʻi koeʻuhí ʻokú ne fakaafeʻi e Laumālie Māʻoniʻoní, fakahā e palani ʻo e fakamoʻuí, pea fakamoʻoniʻi ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.

Ko e Lakanga Fakataulaʻeikí mo e Ngaahi ʻOuaú

ʻOku fakaafeʻi kitautolu hono kotoa ʻe he ʻEikí ke tau haʻu kiate Ia mo hono Siasí pea ke maʻu e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí.7 ʻOku mahuʻinga ki he Siasi moʻoni ʻo e ʻEikí ʻa e ngaahi ouaú, ʻo hangē ko e mahuʻinga ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki hono fakahoko kinautolú.

Makehe mei aí, ʻoku totonu ke ʻamanaki ʻa kinautolu ʻoku fekumi ki he Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí kuo fakahaaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e sīpinga ʻo e papitaiso totonú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37, 71–74) pea mo e fatongia ʻo e kāingalotú hili honau papitaisó (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:68–70). ʻOku totonu ke nau ʻamanaki atu ki ha kau faifekau ngāue taʻetotongi mo e ngaahi fatongia ʻo e kau faifekau ngāue taʻetotongi ko iá. Pea ʻoku totonu ke nau ʻamanaki ki ha ngaahi faingāmalie ke ngāue fakaetauhi ʻo hangē ko e ngāue fakaetauhi ʻa e Fakamoʻuí. (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:38–67; vakai foki, Mōsaia 18:8–10; Molonai 6:4.)

ʻĪmisi
women visiting a woman with injured foot

ʻOku hanga ʻe he ngāue fakaetauhi ʻi he Siasi kuo fakafoki maí ʻo fakafaikehekeheʻi kitautolu [mei he niʻihi kehé]. Ko e ngāue tokoni ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku ʻuhinga ia ke ngāue fakaetauhi ki he kakai kotoa pē, ʻo kau ai ʻa kinautolu ʻoku ʻikai kau ki hotau Siasí. ʻOku hanga ʻe he ngāue fakaetauhí ʻo fakatou tāpuekina ʻa kinautolu ʻoku tokoniʻí mo kinautolu ʻoku nau fakahoko e tokoní.

Fakaʻosí, ko kinautolu ʻoku kumi ki he Siasi moʻoni ʻo e ʻEikí, ʻe lava ke nau ʻamanaki ke ʻiloʻi e mafai mo e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻe lava ke haʻi ai e ngaahi fāmili ki he taʻengatá.

Naʻe fehuʻi ʻe Palesiteni Nalesoni lolotonga e konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020, “Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e pehē kuo ʻosi fakafoki mai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki māmaní? ʻOku ʻuhinga ia ʻe lava ke silaʻi koe mo ho fāmilí ke taʻengata! ʻOku ʻuhinga ia kuo ʻosi papitaiso koe ʻe ha taha kuó ne maʻu ʻa e mafai meia Sīsū Kalaisi mo ʻosi hilifakinima ko ha mēmipa ʻo Hono Siasí, pea te ke lava leva ʻo maʻu e takaua maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. … ʻOku ʻuhinga ia ‘e lava ke tāpuekina koe ʻe he mālohi ‘o e lakanga fakataulaʻeikí, ʻi haʻo maʻu e ngaahi ouau mahuʻingá mo fai e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá mo tauhi kinautolú.”8

Ko ha tāpuaki moʻoni ia ke hoko ko ha kau mēmipa ʻo ha Siasi ʻoku tupulaki pea ʻoku tataki ia ʻe ha kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo moʻui! Fakatauange pē he ʻikai ke tau toʻo maʻamaʻa e tataki fakalangi ʻa e ʻEikí, ko Hono Siasi kuo fakafoki maí, ko e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea mo e ngaahi ouau ʻoku nau tāpuakiʻi kitautolu ʻi taimí ni mo ʻitānití.

Ngaahi Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Ko e Hingoa Totonu ʻo e Siasí,” Liahona, Nōvema 2018, 89.

  2. Vakai, Russell M. Nelson, “Ko Hono Fakaava ‘o e Ngaahi Langí ki ha Tokoní,” Liahona, Mē 2020, 73.

  3. “Ko e Fakafoki Mai ʻa e Kakato ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí: Ko Ha Fanongonongo ki Māmani ʻo e Taʻu Uangeaú,” Liahona, Mē 2020, ʻi loto ʻi he takafi muʻá.

  4. Jeffrey R. Holland, “Ko Ha ʻAmanaki ʻOku Mālohi Haohaoa,” Liahona, Mē 2020, 83.

  5. “Ko Ha Fanongonongo ki Māmani ʻo e Taʻu Uangeaú,” ʻi loto ʻi he takafi muʻá.

  6. Ezra Taft Benson, “The Book of Mormon and the Doctrine and Covenants,” Ensign, May 1987, 83.

  7. Vakai, “Ko Ha Fanongonongo ki Māmani ʻo e Taʻu Uangeaú,” ʻi loto ʻi he takafi muʻá.

  8. Russell M. Nelson, “Fanongo Kiate Ia” Liahona, Mē 2020, 88.

Paaki