2021
Ko Hono ʻIloʻi ʻo e Lelei ʻIate Kitautolú
Sepitema 2021


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko Hono ʻIloʻi ʻo e Lelei ʻIate Kitautolú

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e meʻa-foaki ʻo e faʻa ʻiloʻiló? Kimuí ni mai, naʻe ʻikai ke u maʻu ha mahino kakato ki ha taha ʻo e ngaahi taumuʻa mahuʻinga ʻo e meʻa-foaki ko ʻení.

ʻĪmisi
woman looking away against background of sea and sky

Tā fakatātā mei he Getty Images

ʻI he konga lahi ʻo ʻeku moʻuí, kuó u fakaʻuhingaʻi ʻa e meʻa-foaki ʻo e faʻa ʻiloʻiló ko e lava ko ia ke ʻiloʻi ʻa e totonú mei he halá, moʻoní mei he fehalākí. Neongo ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e meʻa-foakí, ka naʻá ku toki ʻilo kimuí ni ʻoku lahi ange hono ngaahi ʻuhingá.

Naʻá ku maʻu ha fakakaukau mahuʻinga ʻi he futinouti ʻo ha lea naʻe fai ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2020. Naʻe lea ʻaki ʻe ha tokotaha lea ʻa e lea ʻa Palesiteni Sitīveni L. Lisiaté (1879–1959), Tokoni ʻUluaki kimuʻa ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa ia naʻá ne pehē, “Ko e tuʻunga māʻolunga taha ʻo e ʻiloʻiló ʻa ē ʻoku ongoʻi ʻe he niʻihi kehé pea hoko ia ko ha meʻa ke nau ʻiloʻi ai honau ngaahi ʻulungaanga leleí, ʻa e lelei fakanatula ʻoku ʻiate kinautolú.”1

ʻIkai ʻoku ongo ia hangē ha māú?

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻiloʻi ai ʻa e natula lelei ʻoku maʻu ʻi he niʻihi kehé. Naʻe mātuʻaki mahuʻinga kiate au ʻa e moʻoni ʻo e lea ko iá pea naʻá ku fie ʻilo lahi ange ki ai. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe akoʻi foki ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he meʻa-foaki ʻo e faʻa ʻiloʻiló ke tau “ʻiloʻi pea ʻomi ʻa e ngaahi lelei ʻoku ngali fufuuʻi ʻiate kitautolú.2

Talu mei hono ʻiloʻi ko ʻení, mo ʻeku fakatokangaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e konga ko ʻeni ʻo e meʻa-foaki ʻo e faʻa ʻiloʻiló. ʻOku fie maʻu ke tau kumi ʻa e ngaahi ʻulungaanga lelei ʻiate kitautolú kae lava ke tau fakatupulaki kinautolu. ʻI heʻetau fai iá, te tau ongoʻi mo ngāue ʻo hangē ko e fānau moʻoni ʻa e ʻOtuá (vakai, Saame 82:6; Mōsaia 5:7; Molonai 7:19).

Te tau kamata fēfē ke kumi ʻa e lelei ʻiate kitautolú? Ko ha niʻihi ʻeni ʻo ha ngaahi founga ke kamata ʻaki.

Tokanga Taha ki Hono Fakaʻaongaʻi Ho Ngaahi Mālohingá ke Tāpuekina e Niʻihi Kehé

Ko ha moʻoni fakatokāteline ia ʻoku maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ha ngaahi meʻa-foaki pau mei he ʻOtuá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:11)—pea ʻoku ʻikai taʻeʻaonga ke fakakaukau kiate kinautolu. Ko hono moʻoní, kuo kole mai e ʻEikí ke tau fakakaukau ki ai! ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá ke tau fekumi “fakamātoato ki he ngaahi meʻa-foaki lelei tahá, ʻo manatuʻi maʻu ai pē hono ʻuhinga ʻoku foaki mai ai iá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:8; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻI heʻetau ʻilo lahi ange ki heʻetau ngaahi meʻa-foakí pe talēnití, ʻoku totonu ke tau kumi ha ngaahi founga ke fakaʻaongaʻi ai kinautolu ke tokoniʻi e niʻihi kehé.

Ko e founga ʻe taha ke ʻiloʻi ai ho ngaahi meʻa-foakí ko haʻo ʻeke ki ha taha ʻokú ke falala ki ai! Fehuʻi ange pe ko e hā ho ngaahi mālohingá. Kapau ʻokú ke hangē ko aú, mahalo te ke pehē ʻoku ngali faikehe ia. Kae manatuʻi, ʻoku ʻikai fekauʻaki ʻeni ia mo ha meʻa muna pē; ʻoku fekauʻaki ia mo hono ʻilo e ngaahi tōʻonga pe ʻulungaanga fakafoʻituitui ʻokú ke maʻu ke foaki ki ho kāinga ʻi he māmaní (vakai, Mōsaia 8:18).

Hangē ko ʻení, naʻe talamai ʻe ha kaungāʻapi angaʻofa ʻoku ʻi ai haʻaku meʻa-foaki ki hono tokoniʻi e kakaí ke nau ongoʻi fiemālie. Naʻe ʻikai ke u tukunoaʻi ʻa e lea ko iá ko ha fakahīkihiki lelei pē, ka naʻe kamata ke u fakasio ʻa e meʻa-foaki ko iá ʻi heʻeku moʻuí. ʻI heʻeku fai iá, naʻá ku fakatokangaʻi ʻe lava ke tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní ke u fakaʻaongaʻi ʻeku ngaahi taukei fakasōsialé ke u fakafeohi ki he niʻihi kehé mo faitāpuekina ha ngaahi moʻui lahi ange ʻi heʻeku moʻui ʻaʻakú.

ʻI hoʻo fakatokangaʻi ho ngaahi meʻa-foakí, te ke lava ʻo fili ke fakaʻaongaʻi kinautolu ke tāpuekina e niʻihi kehé (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:18).

Ako Hoʻo Tāpuaki Fakapēteliaké.

ʻĪmisi
a young woman reading her patriarchal blessing

Faitā ʻa Judith Ann Beck

ʻOku hoko foki ʻa e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké ko ha maʻuʻanga tokoni lelei ki heʻetau vakai ki heʻetau ngaahi meʻa-foaki makehe kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Leli R. Lōleni, ko ha mēmipa mālōloo ʻo e Kau Fitungofulú: “ʻE lava ke fakahaaʻi mai ʻe he Laumālié hotau ngaahi vaivaí, ka ʻokú Ne toe lava foki ʻo fakahaaʻi mai hotau mālohingá. … ʻI heʻetau lau hotau tāpuaki fakapēteliaké, ʻoku fakamanatu mai ai ʻoku ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa hotau ivi fakalangí.”3

ʻOku tokoni hono ako hoʻo tāpuaki fakapēteliaké ke ke tokanga taha ki hono fakatupulaki ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻe lava ke tokoni atu ke ke aʻusia e meʻa te ke malavá.

ʻOku ou faʻa fakakaukau ki he faʻahinga faʻē ʻoku ou fakaʻamu ke u aʻu ki ai ʻi ha ʻahó. Naʻe ʻikai ke u fakatokangaʻi, ka naʻá ku fakakaukau ʻi he taimi lahi ko e faʻē leleí ʻoku moʻui lelei, maau, mo fakaʻofoʻofa—pea ʻoku tōatu ʻaupito ʻene taukei ʻi he taʻomeʻá ʻoku fakaʻamu e kau Fineʻofa ʻi hono uōtí ke nau tatau mo ia. Neongo ʻoku ʻikai ke kovi e ngaahi meʻa ko iá, ka kuo fakahaaʻi mai ʻe hono ako hoku tāpuaki fakapēteliaké ʻoku tokanga lahi ange ʻa e ʻEikí ki heʻeku hoko ko ha faʻē angaʻofa mo manavaʻofá. Kiate au, ko e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisi ko iá ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku totonu ke u holi loto-moʻoni taha ke fakatupulakí.

Manatuʻi mo Fakalaulauloto ʻi he lolotonga ʻo e Sākalamēnití

ʻĪmisi
bread being broken for sacrament

Faitā ʻa Jerry Garns

Ko e sākalamēnití ko ha taimi ia ke fakakaukau ai ki he Fakamoʻuí. Ko ha taimi foki ia ke ke fakalaulauloto ai ki hoʻo fakalakalaka ke hoko ʻo hangē ko Iá. ʻI hoʻo feinga ko ia ke ʻiloʻi ho ʻulungaanga leleí, ʻe lava ke tokoni hoʻo vakai ki he uike takitaha ki hoʻo ngaahi lavameʻá, aʻusiá, mo e ngaahi aʻusia fakasōsialé ke ke sio ai ki ha ngaahi taimi pau naʻe fakahaaʻi ai hoʻo ngaahi meʻa-foakí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻI hoʻo sivisiviʻi hoʻo moʻuí lolotonga e ouau ʻo e sākalamēnití, fakatauange ʻoku nofo taha hoʻo fakakaukaú he ngaahi fehalaaki kuó ke fakahokó kae pehē foki ki he ngaahi meʻa kuó ke fakahoko totonú—ʻa e ngaahi taimi kuó ke ongoʻi ai naʻe hōifua ʻa e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí kiate koe. Te ke lava foki ʻo fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi lolotonga e sākalamēnití ke kole ai ki he ʻOtuá ke tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi e ngaahi meʻa ko ʻení.”4

Ko ha ngaahi fehuʻi ʻeni te ke lava ʻo ʻeke kiate koe pē pe ko e ʻOtuá lolotonga e sākalamēnití:

  • Na‘á ku muimui fēfē nai ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he uiké ni?

  • Ko hai naʻá ku tokoniʻí?

  • Ko e fē nai e taimi ne u ongoʻi ai e Laumālié he uiké ni? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ha ʻulungaanga faka-Kalaisi ʻoku ou feinga ke fakatupulaki? Ko e hā e tuʻunga ʻoku ou ʻi aí?

  • ʻOku ʻi ai nai ha faʻahinga meʻa ʻi heʻeku moʻuí ʻoku totonu ke u lotua ai ha tokoni?

  • ʻOku ʻi ai nai ha taha ʻoku fie maʻu ke u fakamolemoleʻi?

  • Ko e hā ha palopalema ʻe taha, lahi pe siʻi, naʻe tokoniʻi ai au ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he uiké ni?

ʻOku tokoniʻi au ʻe he fakalaulauloto ki he lelei ʻa e ʻOtuá mo hono vakaiʻi ʻeku moʻuí lolotonga e sākalamēnití kae ʻikai nofotaha pē ʻi he ngaahi tōnounoú mo e ngaahi fehalākí ke u falala kiate Ia.

Fakahoko Totonu ho Uiuiʻí

ʻOku ʻi ai e ʻuhinga ʻoku ʻomi ai hotau ngaahi uiuiʻí, neongo kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻuluaki ʻilo hono ʻuhingá.

Naʻe ui au ʻi ha taimi ʻe taha ki he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá ʻi hoku uooti ʻo e kakai lalahi kei talavoú. Naʻá ku vēkeveke ke kamata. Kae ʻi he hili ha ngaahi māhina siʻi, naʻá ku ongoʻi loto-foʻi. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo sio ki ha tupulaki fakalaumālie ʻiate kinautolu naʻá ku feinga ke tokoniʻí. Naʻe hangē ne ʻikai ʻaonga ʻeku ʻaʻahí mo fakakaungāmeʻa kiate kinautolú.

ʻI ha Sāpate ʻe taha, naʻá ku ongoʻi ʻo hangē naʻe ʻikai ke u maʻu ʻa e ngaahi meʻa-foaki fakalaumālie ʻoku tokoni ki ha taha ke lelei ʻi he ngāue fakaetauhí. Ko ʻeku lotu lolotonga e sākalamēnití he ʻaho ko iá ke u ongoʻi fakapapau te u lava ʻo fai hoku uiuiʻí. Naʻe ueʻi au ke u kole ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki.

Naʻá ku fakataha mo ʻeku pīsopé, pea ʻi heʻene hilifaki hono ongo nimá ki hoku ʻulú, ko e taha ʻo e ngaahi ʻuluaki meʻa naʻá ne talamai kiate aú ko e, “ʻOku houngaʻia ʻa e Tamai Hēvaní ʻi hoʻo angaʻofa ki he niʻihi kehé.”

Naʻe nofoʻia au ʻe he Laumālié ʻi he taimi pē ko iá, pea naʻá ku ongoʻi fakapapau ʻoku hōifua mai ʻa e ʻEikí ʻi heʻeku ngaahi ngāué. Naʻá ku ongoʻi naʻá ku maʻu ha konga ʻo e ngaahi meʻa-foaki naʻe fie maʻu ke ngāue fakaetauhi ʻaki ʻi he ʻofá. Ne u faʻa vakaiʻi maʻu pē ʻeku ngaahi taʻemalavá kae ʻikai ko ʻeku ngaahi lavameʻá.

Ko ho ngaahi uiuiʻí ko ha ngaahi faingamālie lelei ia ke ʻiloʻi mo fakaʻaongaʻi ai hoʻo ngaahi meʻa-foaki fakalaumālié.

Te Ke Lava ʻo Kamata he Taimí Ni

ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau tatali ke kamata hono ʻiloʻi e lelei ʻiate kitautolú.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ʻi heʻene hoko ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“ʻOku tau loto-foʻi he taimi ʻe niʻihi koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke tau ʻlahi angeʼ ʻi ha meʻa—ʻo anga fakalaumālie ange, fakaʻapaʻapa, poto, moʻui lelei, koloaʻia, anga fakakaumeʻa, pe malava lahi ange ke fai ha meʻa. …

“Kuó u ako ʻi he moʻuí ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau ‘mahulu ange’ ʻi ha faʻahinga meʻa ka tau toki kamata ke aʻusia e tuʻunga naʻe fakataumuʻa mai ʻe he ʻOtuá maʻatautolu.”5

Te tau lava ʻo kamata ʻaki ha lotu. Fakahā ki he Tamai Hēvaní ʻa e ongo ʻokú ke maʻu he taimi ní, pea mo e ongo ʻokú ke fie maʻu fekauʻaki mo koé. Kolea e meʻa-foaki ʻo e faʻa ʻiloʻiló ke tokoni atu ke ke ʻilo hoʻo angaleleí. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi momeniti fakafiefia taha ʻo ʻeku moʻuí kuo maʻu ia mei hono fakahoko ʻo e ngaahi lotu ko ʻení. ʻOku ou tui ʻoku vēkeveke ʻa e Tamai Hēvaní ke tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ha mahino tatau mo e meʻa ʻokú Ne ʻafioʻí.

Koeʻuhí ko hotau tuʻunga ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku fakataumuʻa ai kitautolu ki ha tuʻunga maʻongoʻonga (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 78:17). Te tau lava ʻo ʻiloʻi ia ʻiate kitautolu pē, ʻo fakafou ʻi he meʻa-foaki ʻo e faʻa ʻiloʻiló.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Stephen L Richards, ʻi he Douglas D. Holmes, “Fakaloloto ʻi Hotau Lotó,” Liahona, Mē 2020, 25–26.

  2. David A. Bednar, “Quick to Observe” (fakataha lotu ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi, 10 Mē 2005), 5, speeches.byu.edu; tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  3. Larry R. Lawrence, “Ko e Hā ʻOku Teʻeki Ai Ke u Faí?” Liahona, Nōvema 2015, 35.

  4. Henry B. Eyring, “Manatu Maʻu Ai Pē Kiate Ia,” Ensign, Fēpueli 2018, 5.

  5. Dieter F. Uchtdorf, “ʻOku ʻAonga ʻAupito!” Liahona, Nōvema 2015, 22–23.

Paaki