2023
ʻE ʻIlo Kitautolu—ʻI Hotau Ngaahi Fuá—ʻIkai ko Hotau Tupuʻangá
Sānuali 2023


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

ʻE ʻIlo Kitautolu—ʻI Hotau Ngaahi Fuá—ʻIkai ko Hotau Tupuʻangá

Naʻá ku fakakaukau he ʻikai ke u tuku hoku ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmili ʻikai haohaoá ke taʻofi ai e ngaahi tāpuaki kuo tokateu ʻe heʻeku Tamai Hēvaní maʻakú.

ʻĪmisi
tangata ʻoku tangutu ʻi ha sea ʻi lalo ʻi ha ʻulu ʻakau lalahi

ʻI ha efiafi fakaʻofoʻofa ʻi ʻOkatopa, naʻe hū atu ha ngaahi tamai mo e ngaahi foha ki he Tāpanekale ʻAlapaini motuʻá ki he fakataha lakanga fakataulaʻeiki ʻo e konifelenisi lahí, ʻo aʻu ki hono fakafonu e ngaahi nofoʻanga fakamolū ʻo e kuaeá. Naʻá ku tangutu toko taha pē ʻi he ʻotu mui ʻo e holo fakatahaʻanga lahí—ʻo hangē ko e angamahení. Naʻe faingataʻa ke ʻoua ʻe meheka ki he tamaiki tangata kehe naʻe puke ʻe he ngaahi tamaí honau umá. Naʻe ʻikai ha taha ke ne fakahaaʻi mai ha ʻofa pehē kiate au. Ko e kiʻi tamasiʻi taʻu 16 au mei he “ʻapi kuo moveté.” Ko au ʻa e kiʻi tamasiʻi naʻe liʻaki ʻe heʻene tamaí hono fāmilí, ʻo tuku mai ha tukufakaholo fakamā ʻo e anga taʻefeʻungá mo e ongoʻi maá.

Naʻe hokohoko atu ʻeku vakai ki he fononga ʻa e ongo tautehina Pekí ki he ʻotu muʻa ʻo e ngaahi sea molū ʻo e kuaeá, ʻokú na malimali mo kakata, kae muʻomuʻa ʻena tamaí. Naʻá ku ʻiloʻi ngalingali te nau ō fakataha ʻo kai ʻaisikilimi ʻi he ʻosi ʻa e fakatahá. Pea naʻá ku ʻiloʻi foki te u lue toko taha pē ki ʻapi.

Naʻá ku punou ki muʻa, ʻo tekenaki hoku tuiʻi nima ʻi hoku tuí, pea tangutu taʻefiemālie ʻi he tapaʻi sea papá, mo fakaʻamu ke fai mo ʻosi e fakatahá kimuʻa ia ʻoku teʻeki kamatá. Ne u pehē loto pē, “ʻE ʻi ai ha ʻaho te u hangē ai ko e ngaahi tamai ʻe ala atu ʻo puke mai hono ngaahi fohá mo taki kinautolu ki he nofoʻanga ʻo e kuaeá; ʻe ʻi ai e ʻaho te u fakahoko ai e meʻa kotoa pē naʻe ʻikai fakahoko heʻeku tamaí. Naʻá ku fakapapau ai te u makehe ʻi he ngaahi founga lelei tahá—ke faʻu haʻaku fāmili pē ʻoʻoku, ʻoku ʻatā mei he ngaahi mafasia ʻo e ongoongo koví mo e ongoʻi maá.

Naʻe hoko leva ha mana: ko e tokotaha lea he taimi ko iá ko ʻEletā Poiti K. Peeka (1924–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea naʻá ne pehē naʻá ne fie lea ʻi ha tefito ʻoku totonu ke aleaʻi ʻe he ngaahi tamaí mo honau ngaahi fohá. Ka naʻá ne pehē, naʻá ne ʻiloʻi naʻe tokolahi ha kau talavou ne ʻikai haʻanau tamai ke nau lava ʻo talanoa ki ai fekauʻaki mo e ngaahi kaveinga pelepelengesi ko ʻení, ko ia naʻá ne fie lea tonu pē ki he kau talavoú. Ne hangē naʻe fili au ʻe ʻEletā Peeka pea lea fakahangatonu mai, ʻo fakahaaʻi ʻene loto-fiemālie ke hoko ko e tamai naʻá ku fakaʻānaua ki ai ʻi ha ngaahi taʻu lahí.

ʻI he momeniti ko iá, ne u fakapapauʻi ai he ʻikai ke u tuku hoku hisitōlia fakafāmilí, ngaahi tūkunga fakatāutahá, pe ko hoku vā fetuʻutaki fakafāmili ʻikai haohaoá ke ne taʻofi ʻa ʻeku maʻu kakato e ngaahi tāpuaki ʻeku Tamai Hēvaní! ʻI he pō ko iá, naʻá ku kumi faleʻi mei ha palōfita, tangata kikite, mo ha tangata maʻu fakahā. Te ne hoko ko e tamai naʻe ʻikai ke u maʻú. Neongo naʻe ʻikai ke u maʻu ha faingamālie ke lea hangatonu kiate ia, pea ʻikai ke u ongoʻi e hili mai hono nimá ʻi hoku umá, ka naʻe talu mei ai mo ʻeku fekumi mālohi ki ha faleʻi ʻi heʻene ngaahi leá, ʻū tohí, mo e fakahinohinó ʻi heʻeku feinga ke ikunaʻi e ngaahi faingataʻa mo e loto-mamahi kotoa ne u fepaki mo ia ʻi he moʻuí.

Naʻá ku fekumi foki ki ha ngaahi tamai mo e ngaahi ivi tākiekina fakafāmili kehe. Naʻe hoko ʻa ʻĪnosi mei he Tohi ʻa Molomoná ko hoku tokoua naʻá ne akoʻi au ʻi he founga ke lotu fakamātoato angé. Naʻe akoʻi au ʻe hoku tokoua ko Nīfaí ke u talangofua taʻe-toe-fehuʻia pea fakafepakiʻi ʻa e ngaahi ivi tākiekina koví ʻaki ʻa e mālohi fakalaumālié. Naʻe hoko ʻa ʻAlamā ko hoku faifakahinohino mo ne ʻomi ha faleʻi fakapotopoto, ʻo tokoniʻi au ke u loto-toʻa kae ʻikai fie pule pea fakaʻehiʻehi mei he nofonoá. Naʻe akoʻi au ʻe Molonai ke u matuʻuaki toko taha ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí lolotonga ʻeku fāifeinga maʻu pē ke faivelenga mo tuí.

Naʻe hanga foki ʻe heʻeku fekumi ki ha ngaahi tamai moʻui tāú ʻo tataki au ki ha niʻihi kehe ne nau tokoni ke tataki ʻeku ngaahi filí, hangē ko e kau faiako angaʻofa ʻi he tulamá, tipeití, mo e ʻakapulú. Naʻe tokoniʻi au ʻe ha kaungāʻapi lelei ko Brother Pila ʻaki hono ʻai ke kosi maʻu pē ʻe hono uaifí hoku ʻulú mo tatali ʻi muʻa ʻi hoku ʻapí mo ha foʻi ʻāpele ʻi he pongipongi Sāpaté kimuʻa peá ma ō ki he fakataha lakanga fakataulaʻeikí.

ʻI heʻeku mavahe mei he tāpanekalé he efiafi ko iá, naʻe ʻikai ke u lue toko taha ki ʻapi pe ongoʻi taʻefiemālie pea fakasiʻia ʻi hoku tūkunga fakafāmili makehé, ka ne u ongoʻi ʻa e ʻamanaki lelei mo e fakalotolahi: te u pehē ʻoku ʻi ai ʻeku pīkinga mo ha ʻAposetolo ʻo Sīsū Kalaisi. Hili ha taʻu ʻe meimei tolungofulu mā ua mei ai, ne fakaafeʻi au mo hoku uaifí ke mau fakataha mo ʻEletā Peeka ʻi hono ʻōfisí. Naʻe foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ʻaloʻofa ongongofua ke u lava ʻo fakahā kia ʻEletā Peeka ʻa ʻene mahuʻinga lahi kiate au ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí. ʻI heʻemau talanoa ki ha uiuiʻi ke hoko ko ha palesiteni fakamisioná, naʻe tuku mai ʻe he tokotaha ne u lau ko ʻeku tamaí ha poto mo ha faleʻi ʻokú ne kei tokoniʻi ai au ʻo aʻu mai ki he taimí ni.

ʻOku kei hokohoko atu pē hono tataki au ʻe he kau ʻAposetoló. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kēleti W. Kongo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Hangē pē foki ko e hū mai ʻa e fiefiá ki he ngaahi fāmilí, ʻoku pehē pē foki mo e mamahí. ʻOku ʻikai ha tokotaha pe ko ha fāmili ʻe haohaoa. Ko e taimi ʻoku ʻikai lava ai ʻe kinautolu ʻoku totonu ke nau ʻofa, lehilehiʻi, mo maluʻi kitautolú ʻo fakahoko iá, ʻoku tau ongoʻi liʻekina, mā, mo mamahi. ʻE lava ke hoko ʻa e fāmilí ko ha fakamamata pē kae ʻikai ke ne fakahoko hono fatongia totonú. Ka, ʻi he tokoni fakalangí, te tau lava ʻo maʻu ha mahino ki hotau fāmilí pea fefakaleleiʻaki mo kinautolu.

“Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tokoni ʻa e tukupā taʻe toe ueʻia ki hono tauhi ʻo e ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí ke tau ikunaʻi ai ha ngaahi meʻa faingataʻa. ʻI ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi, ʻoku hoko ʻa e tukui koló ko e fāmilí ia.”1

ʻOku tau lau ʻi he folofolá ʻe fakafou ʻi hotau “ngaahi fuá” ʻa hono ʻiloʻi mo fakatokangaʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvani ʻofá (vakai, Mātiu 7:16–20). He ʻikai fakatokangaʻi, fakamāuʻi, pe fakangatangata kitautolu ʻe hotau ngaahi tupuʻangá. ʻOku omi hotau niʻihi mei ha ngaahi puipuituʻa mo ha ngaahi aʻusia ʻi he moʻuí ʻoku ʻikai fakafiemālie, ka ʻoku ʻikai hanga ʻe hotau ngaahi tūkunga ʻi he moʻuí ʻo tala pe fakapapauʻi hotau ikuʻangá. Ko ʻetau Tamai Hēvani māfimafí te Ne lava ʻo hiki hake kitautolu ki Hono ʻafioʻanga fakalangi ʻi ʻolungá ʻo kapau te tau haʻu pē ki Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻo fakafou ʻi he talangofua mo hono tauhi ʻetau ngaahi fuakavá.

Kātaki ʻo ʻiloʻi neongo pe ko hai koe pea ko e hā pē ho tūkunga fakataautaha makehé, ʻoku ʻatā e tāpuaki kotoa pē kiate koe ʻi hoʻo fononga faivelenga ʻi he hala ʻo e fuakavá.

Paaki