Mai, pe’e mai
23–29 nō Māti. Enosa–Te mau Parau a Moromona : Tē rave nei ’oia i roto iā’u nō te rave mai te au i tōna hina’aro


« 23–29 nō Māti. Enosa–Te mau Parau a Moromona : Tē rave nei ’oia i roto iā’u nō te rave mai te au i tōna hina’aro », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : Buka a Moromona 2020 (2020)

« 23–29 nō Māti. Enosa–Te mau Parau a Moromona », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : 2019

Hōho’a
’o Enosa i tōna ’āpīra’a ’e tōna metua tāne, ’o Iakoba, ’e tōna metua vahine

Enosa ’e ’o Iakoba nā Scott Snow

23–29 nō Māti

EnosaTe mau Parau a Moromona

Tē rave nei ’oia i roto iā’u nō te rave mai te au i tōna hina’aro

’Ia tai’o ’outou i te Enosa nā roto i Te mau Parau a Moromona, ’a ’imi i te mau poro’i faufa’a nō ’outou ’e nō tō ’outou ’utuāfare.

Pāpa’i i te mau mana’o e tae mai

’Ua haere Enosa i roto i te uru rā’au nō te a’ua’u i te animara, i te hope’a rā, ’ua fa’aea ’oia i reira nō te pure « ē hope a’era te ao… e ahiahi ihora » (Enosa 1:3–4). Nō te hia’ai rahi o tōna vārua ’ia fāri’i i te fa’a’orera’a o tāna mau hara, ’ua ineine Enosa nō te pure ē maoro roa atu ’e nō te « tō » i mua i te Atua (Enosa 1:2). ’O te reira ïa te pure ateate : e ’ere i te anira’a i te hō’ē mea ’ua hina’aro tātou, e tauto’ora’a ateate rā nō te auhō’ē ’e te Atua ’e nō te fa’atano i tō tātou hina’aro i ni’a i tōna. ’Ia pure ’outou mai te reira, ’ia « tae roa atura [tō ’outou reo] i te mau ra’i ra », e ’ite mai ’outou mai ia Enosa ē, tē fa’aro’o mai ra te Atua ia ’outou, ’e tē māna’ona’o mau ra ’oia ia ’outou, te feiā tā ’outou i here ’e ’oia ato’a tō ’outou mau ’enemi (hi’o Enosa 1:4–17). I taua mau taime ra, e ti’a i te Atua ’ia fa’a’ite i tōna hina’aro ia ’outou, ’e e rahi atu ā tō ’outou ineine ’e tō ’outou ’aravihi nō te rave i tōna hina’aro i te mea ’ua au maita’i roa ’outou iāna. Mai ia Moromona te huru, ’aita paha ’outou « i ’ite i te mau mea ato’a, ’ua ’ite rā te Fatu i te mau mea ato’a… [’e] tē rave nei ’oia i roto ia [’outou]… mai te au i tōna hina’aro » (Te mau Parau a Moromona 1:7).

Hōho’a
ītona tuatāpapara’a a te ta’ata iho

Mau mana’o nō tā ’oe iho tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a

Enosa 1:1–3

E nehenehe te mau parau a te hō’ē metua e vai maoro i ni’a i te tamari’i.

E aha te mau poro’i e vai ra i roto i teie mau ’īrave nō te mau metua ’e te mau tamari’i ?

Enosa 1:4–27

E pāhonohia mai te pure o tō’u ’ā’au.

Te ’ohipa i tupu nō Enosa ’e te pure, ’o te hō’ē mea rahi roa ïa i roto i te mau pāpa’ira’a mo’a. E ’ere paha te ’ohipa i tupu nō ’oe i te mea rahi roa, ’eiaha rā ’ia iti a’e te faufa’a. E nehenehe te mau ’ohipa i tupu nō Enosa e heheu mai i te tahi mau rāve’a nō te ha’amaita’i atu ā i tā tātou mau pure. Teie te tahi mau uira’a e pāhono :

  • E aha te mau parau e tano i te mau tauto’ora’a a Enosa i te purera’a ’oia ?

  • E aha tā Enosa i pure nā mua ? (hi’o Enosa 1:4). E aha tā ’oe e nehenehe e ’apo mai i tā Enosa i rave i te fāri’ira’a ’oia i te pāhonora’a ? (hi’o Enosa 1:5–7).

  • E aha tā Enosa i rave i te mau pāhonora’a tāna i fāri’i ?

  • E aha tā ’oe e nehenehe e ’apo mai nā roto mai ia Enosa nō ni’a i te huru e noa’a ai te fa’aro’o « ’āueue ’ore » i te Fatu ? (Enosa 1:11).

IaromaOmoni

E ha’amaita’i te Fatu iā’u ’ia ha’apa’o vau i te mau fa’auera’a.

Hō’ē o te mau parau pinepine a te Atua i roto i te Buka a Moromona, ’oia ho’i, ’ia ha’apa’o te mau ’āti Nephi i te mau fa’auera’a, e manuia rātou (hi’o 2 Nephi 1:20 ; Iaroma 1:9–12 ; Omoni 1:6). Tē fa’a’ite nei nā buka a Iaroma ’e Omoni i te tahi ri’i mau hi’ora’a nō te tupura’a te reira parau. E aha tā ’oe e nehenehe e ha’api’i mai i roto i teie mau fa’ati’ara’a ’o tē nehenehe e tauturu ia ’oe ’ia « manuia i ni’a i te fenua nei » ?

Omoni 1:14, 21

’O vai te mau ta’ata nō Zarahemela ?

I muri iho i tō te mau ’āti Nephi horo-’ē-ra’a i te fenua o Nephi, ’ua ’itehia ia rātou te naho’a ta’ata rahi e ora ra i te hō’ē vāhi tei pi’ihia Zarahemela. E mau hua’ai te mau ta’ata nō Zarahemela nō te hō’ē pupu ta’ata ’Īserā’ela tei horo ’ē ia Ierusalema, mai te ’utuāfare o Lehi, ’e ’ua arata’ihia rātou e te Atua i te fenua i parauhia. I roto i terā pupu, tē vai ra ’o Muleka, hō’ē o te mau tamaiti a Zedekia, te ari’i nō Iuda tei haruhia e te mau Babulonia i te mau matahiti 587 HM (hi’o Ieremia 52:1–11 ; Mosia 25:2 ; Helamana 8:21).

I te tāpaera’a te mau ta’ata o Zarahemela i te fenua i parauhia, ’ua fārerei rātou ia Korianetumera (hi’o Omoni 1:21), te ta’ata hope’a i ora mai i roto i te mau ’āti Iareda, tei fa’ati’ahia tō rātou ’ā’amu i roto i te buka a Etera.

Te mau Parau a Moromona

E aha Te mau Parau a Moromona ?

Mai te huru Te mau Parau a Moromona te hō’ē fa’atū’atira’a i roto i nā pu’e papa’a parau e piti i noa’a mai ai te Buka a Moromona. I’ō nei, te hōro’a nei Moromona i te hō’ē tātarara’a nō teie nā pāpa’a parau e piti, ’e tē ha’api’i nei tāna mau parau i te hō’ē poro’i faufa’a rahi nō ni’a i te tu’ura’a i te ti’aturira’a i ni’a i te Fatu, noa atu ’aita tātou e māramarama pau roa nei i tāna fa’aterera’a.

I te pāpa’ira’a Nephi i te pāpa’a parau o tōna nūna’a, ’ua fa’aue te Atua iāna ’ia hāmani e piti pu’e pāpa’a parau, tei pi’ihia te mau ’api iti ’e te mau ’api rahi a Nephi. ’Aita Nephi i ’ite nō te aha ’ua fa’auehia ’oia e hāmani e piti pu’e pāpa’a parau, ’ua vai tōna ti’aturi ē, e « ’ōpuara’a pa’ari [tā te Fatu]  ’aita vau i ’ite i taua ’ōpuara’a ra » (1 Nephi 9:5 ; hi’o ato’a « Hō’ē fa’ata’ara’a poto nō ni’a i te Buka a Moromona »).

Tau tenetere i muri iho, i te ha’apotora’a Moromona i te mau ’api a Nephi, ’ua ’itehia mai iāna te mau ’api iti. Tē fa’ahiti ra te mau ’api iti e rave rahi ’ohipa i fa’ahitihia i roto i te mau ’api rahi, ’o tā Moromona ho’i i ha’apoto, ’ua fa’atumu rahi ra te mau ’api iti i ni’a i te mau ’ohipa pae vārua ’e te tāvinira’a ’e te mau ha’api’ira’a a te mau peropheta. ’Ua fa’auru te Atua ia Moromona ’ia ’āmui ato’a mai i te mau ’api iti a Nephi i tāna mau pāpa’a parau, nā ni’a atu i te mau ’api rahi. Mai ia Nephi ato’a, ’aita ’o Moromona i māramarama i te ’ōpuara’a a te Atua, i te ’āmuira’a to’opiti pu’e ’api, ’ua tu’u rā ’oia i tōna ti’aturi ē, e « ’ōpuara’a pa’ari » (Te mau Parau a Moromona 1:7).

I teie mahana, ’ua ’ite tātou e aha te ’ōpuara’a a te Atua. I te matahiti ra 1828, i muri mai tō Iosepha Semita ’īritira’a i te hō’ē tuha’a nō te ha’apotora’a a Moromona o te mau ’api rahi a Nephi (nau parau pāpa’i e 116), ’ua mo’e ia Martin Harris te reira mau ’api. ’Ua fa’aue te Atua ia Iosepha ’eiaha e ’īriti fa’ahou i teie tuha’a nō te mea e riro te tahi mau ta’ata ’ī’ino i te taui i te mau parau nō te fa’ahapa ia Iosepha (hi’o PH&PF 10, upo’o tuha’a ; PH&PF 10:14–19, 30–45). ’Aua’a a’e rā, ’ua hi’o ātea te Atua i te reira ’e ’ua hōro’a mai ho’i i te mau ’api iti, ’o tei fa’ahiti ato’a nei i teie ’ā’amu i mo’e ’e nā ’api 116. Te mau ’api iti, ’o te mau buka ïa i nā mua atu i te mau Parau a Moromona, e ha’amata te ha’apotora’a a Moromona o te mau ’api rahi i muri iho i te mau Parau a Moromona.

Hōho’a
te putura’a Moromona i te mau ’api ’auro

Te putura’a Moromona i te mau ’api, nā Jorge Cocco

Hōho’a
ītona tuatāpapara’a a te ’utuāfare

Mau mana’o nō tā te ’utuāfare tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a ’e nō te pō ’utuāfare

’Ia tai’o ’outou i te mau pāpa’ira’a mo’a ’e te ’utuāfare, e nehenehe te Vārua e tauturu ia ’outou ’ia ’ite e aha te mau parau tumu e ha’afaufa’a ’e e ’āparau nō te pāhono i te mau hina’aro o te ’utuāfare. Teie te tahi mau mana’o.

Enosa 1:1–17

E nehenehe tō ’outou ’utuāfare e hi’o i te hōho’a nō Enosa tē pure ra ’e e ’imi i roto i te Enos 1:1–17 i te mau parau e nehenehe e fa’a’ohipa ’ei upo’o parau nō te hōho’a. E nehenehe ato’a e ani i te mau melo o te ’utuāfare ’ia pāpa’i i te tahi hōho’a nō te ’ohipa i tupu nō Enosa. E aha tā tātou i ha’api’i mai nā roto mai ia Enosa nō ni’a i te ’imira’a i te fa’a’orera’a hara ?

Iaroma 1:2

E mea nāhea tā tātou tuatāpapara’a nō te Buka a Moromona e « fa’a’ite mai i te rāve’a o te ora » ia tātou ?

Omoni 1:12–22

E aha tā teie mau ʼīrava e haʼapiʼi nei nō ni’a i te faufa’a rahi ’ia vai te parau a te Atua i roto i tō tātou orara’a ?

Te mau Parau a Moromona 1:3–9

Nāhea tātou i te ha’amaita’ihia nō te fa’ahereherera’a i tā tātou iho mau pāpa’a parau ’e te mau pāpa’a parau o te ’utuāfare ? Nāhea tātou i te fa’atumu rahi atu ā i tā tātou mau pāpa’a parau i ni’a i te Mesia ?

Nō te tahi atu ā mau mana’o nō te ha’api’ira’a i te mau tamari’i, hi’o i te arata’i ha’api’ira’a nō teie hepetoma i roto i te Mai, pe’e mai—nō te Paraimere.

Ha’amaita’ira’a i tā tātou ha’api’ira’a

Ha’aputuputu ’āmui pinepine. ’Ua ha’api’i te peresideni Henry B. Eyring : « E ’ore roa e ma’iri i te hō’ē taime nō te ha’aputuputu i te mau tamari’i nō te ha’api’i i te ha’api’ira’a tumu a Iesu Mesia ». E mea varavara roa ho’i taua mau taime ra ’ia fa’aauhia i te tūtavara’a a te ’enemi » (« The Power of Teaching Doctrine », Ensign, Mē 1999, 74).

Hōho’a
tē pure ra Enosa

Tē pure ra Enosa, nā Robert T. Barrett

Nene’i