Mai, pe’e mai
25–31 nō Mē. Mosia 29–Alama 4 : « ’Ua itoito rātou, ’ua tāmau māite ho’i »


« 25–31 nō Mē. Mosia 29–Alama 4 : ‘’Ua itoito rātou, ’ua tāmau māite ho’i’ », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : Buka a Moromona 2020 (2020)

« 25–31 nō Mē. Mosia 29–Alama 4 », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : 2020

Hōho’a
tē poro ra Alama tamaiti

Tē poro ra Alama tamaiti, nā Gary L. Kapp

25–31 nō Mē

Mosia 29–Alama 4

« ’Ua itoito rātou, ’ua tāmau māite ho’i »

Nā te tai’ora’a i te mau pāpa’ira’a mo’a e tītau i te heheura’a. ’Ia vai mātara noa i te mau poro’i tā te Fatu e hina’aro e hōro’a ia ’outou.

Pāpa’i i te mau mana’o e tae mai

E hi’o paha vetahi i te mana’o o te ari’i Mosia e mono i te mau ari’i i te mau ha’avā mā’itihia ’ei tauira’a politita pa’ari noa. Nō te mau ’āti Nephi rā, rātou iho ā rā tei ora na i raro a’e i te ari’i Noa, e aura’a pae vārua ato’a tō teie tauira’a. I ’ite ho’i rātou i te « rahi o te hara » tā te hō’ē ari’i parau ti’a ’ore i fa’atupu ’e « te pau rahi ho’i » i rotopū i tōna mau ta’ata (Mosia 29:17), ’e ’ua « hina’aro hua atura » ’ia ora mai rātou i te reira huru ’ohipa. E riro teie tauira’a i te fa’ati’a ia rātou ’ia amo i te hōpoi’a o tō rātou iho parau ti’a ’e « ’ia fa’autu’ahia rātou i tā rātou iho hara » (Mosia 29:38 ; hi’o ato’a PH&PF 101:78).

E mea pāpū rā, ’aita te hopera’a o te fa’aterera’a ari’i i fa’ahope i te mau fifi i roto i te sōtaiete ’āti Nephi. E rave rahi ta’ata ha’avāre mai ia Nehora ’e Amaliki tei fa’atiani i te mau mana’o hape, te mau feiā fa’aro’o ’ore tei hāmani ’ino i te feiā mo’a ’e te mau melo e rave rahi o te ’Ēkālesia tei fa’ate’ote’o ’e tei hahi ’ē. ’Ua vai « itoito rā…, ’ua tāmau māite ho’i » te « mau ta’ata i pe’e ha’eha’a i te Atua ra » noa atu te ’ohipa e tupu ra ’ati a’e ia rātou (Alama 1:25). ’E maoti te tauira’a i ravehia e Mosia, ’ua ti’a atura ia rātou « ’ia fa’a’ite i tō rātou mana’o » nō te ha’amaita’i i tō rātou sōtaiete (Alama 2:6).

Hōho’a
tāpa’o tuatāpapara’a a te ta’ata iho

Mau mana’o nō tā ’oe iho tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a

Mosia 29:11–27 ; Alama 2:1–7

E ti’a iā’u ’ia riro ’ei maita’i au i roto i te huira’atira.

E pae noa matahiti i roto i te fa’aterera’a a te mau ha’avā, ’ua hiti mai te tahi fifi ’o tei riro i te tāmata i te mau fa’ahitira’a a Mosia ē, e riro te reo o te nūna’a i te mā’iti i te maita’i i te rahira’a taime (hi’o Mosia 29:26). Te tumu o te reira fifi, ’o te ti’amāra’a ïa i te pae fa’aro’o : ’ua ’imi te ta’ata ra ’o Amaliki « i te fa’a’ore i te ti’amā [o te nūna’a], ’e tō rātou mau mea i tā te ’ēkālesia e maita’i ai rātou ra » (Alama 2:4). Tē ’ite ra ānei ’oe i te ti’amāra’a pae fa’aro’o e ha’afifihia nei i roto i tō ’oe fenua ’aore rā tō ’oe huira’atira ? E aha tā ’oe i ha’api’i mai nā roto i te huru te mau ’āti Nephi i te pāhonora’a i te reira fifi ? (hi’o Alama 2:1–7).

Tē vai nei paha e rave rahi fifi rahi tā tō ’oe huira’atira e fa’aruru nei. Mai te mau ’āti Nephi, nāhea e ti’a ai ia ’oe ’ia ha’apāpū ē, ’ua ’āmuihia tō ’oe reo i tō te nūna’a reo ? Penei a’e tei te hō’ē vāhi ’oe ’aore re’a e mana tō te reo o te ta’ata i ni’a i te fa’aterera’a hau ; mai te peu ’o te reira iho ā, e aha atu ā te tahi rāve’a nō te riro ’ei maita’i au i roto i te huira’atira ?

Alama 1

E ti’a iā’u ’ia fa’ata’a ’e ’ia pāto’i i te ha’api’ira’a tumu hape.

Noa atu ā ’ua fā’i Nehora i te hope’a ē, ’ua hape tāna i ha’api’i, ’ua vai noa tāna mau ha’api’ira’a i ni’a i te mau ’āti Nephi e rave rahi matahiti (hi’o Alama 1:15–16 ; 2:1–2 ; 14:14–18 ; 15:15 ; 21:4 ; 24:28). Nō te aha ra te mau ta’ata i hi’o i te mau ha’api’ira’a a Nehora ’ei ha’api’ira’a ’ana’anatae ? ’Ia tai’o ’oe i te Alma 1:2–4, ’a hi’o ē, e ti’a ānei ia ’oe ’ia fa’ata’a i te hape i roto i te mau ha’api’ira’a a Nehora ; e ’ite ’oe ē, ’ua ha’api’ihia te reira nā rotoroto i te tahi ri’i mau parau mau.

’Ua a’o Gideona ia Nehora « i te parau a te Atua » (Alama 1:7, 9). E ti’a ānei tā ’oe e feruri i te mau pāpa’ira’a mo’a e fa’atati i te hape a Nehora ? Teie te tahi mau hi’ora’a, tē vai fa’ahou rā : Mataio 7:21–23 ; 2 Nephi 26:29–31 ; Mosia 18:24–26 ; ’e Helamana 12:25–26. Nāhea teie mau ’īrava e nehenehe e tauturu ia ’oe ’ia fa’atati i te hape e ha’api’ihia ra i teie mahana ?

Te tahi fa’ahou huru tuatāpapara’a i te Alama 1 ’o te fa’aaura’a ïa ia Nehora ’e tōna feiā ’āpe’e (mau ’īrava 3–9, 16–20) i « te feiā o te Atua » (mau ’īrava 25–30 ; hi’o ato’a 2 Nephi 26:29–31). E aha tā ’oe e nehenehe e rave nō te riro rahi atu ā mai te feiā o te Atua ? Tē ’ite ra ānei ’oe i te « ’ohipa ’orometua ha’avare » i roto i tā ’oe iho tāvinira’a ?

Alama 1:27–31 ; 4:6–15

’Aita te mau pipi mau a Iesu Mesia e tu’u i tō rātou ’ā’au i roto i te mau tao’a.

Tē fa’ata’a nei te mau pene 1 ’e te 4 o Alama i te tahi pu’e tau manuiara’a nō te ’Ēkālesia, e mea ta’a ’ē rā tā te mau melo pāhonora’a i terā taime ’e terā taime. E aha te mau ’ohipa ta’a ’ē tā ’oe e ’ite ra ? ’Ia au i te mau mea tā ’oe e ’ite mai, e aha tā ’oe e parau nō te huru o te « mau ta’ata i pe’e ha’eha’a i te Atua ra » (Alama 4:15) i mua i te mau tao’a ’e te manuiara’a ? E aha tā ’oe e mana’o ra e taui i ni’a i tō ’oe iho huru ?

Alama 4

E ti’a i te « parau a te Atua » ’e i te « ’itera’a pāpū ateate » e taui i te ’ā’au.

Nō te aha Alama i « ’oto roa ihora » (Alama 4:15) i roto i te Alama 4 ? E parau vetahi ē, e ti’ara’a tano roa te ti’ara’a ha’avā rahi nō Alama nō te fa’a’āfaro i te mau fifi tāna i ’ite i rotopū i tōna mau ta’ata. ’Ua mana’o rā Alama ē, tē vai ra te rāve’a maita’i a’e. E aha te mana’o ta’a ’ē e hiti mai nō ni’a i teie ravera’a tāna nō te tauturu i tōna mau ta’ata ? Penei a’e e fa’auru mai tā ’oe tuatāpapara’a i te tahi mau mana’o nō te fa’auru i te parau ti’a i roto i te feiā ’ati a’e ia ’oe ; ’o te reira ra, ’a rave mai te au i terā mau mana’o.

Hōho’a
tāpa’o tuatāpapara’a a te ’utuāfare

Mau mana’o nō tā te ’utuāfare tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a ’e nō te pō ’utuāfare

’Ia tai’o ’outou i te mau pāpa’ira’a mo’a ’e te ’utuāfare, e nehenehe te Vārua e tauturu ia ’outou ’ia ’ite e aha te mau parau tumu e ha’afaufa’a ’e e ’āparau nō te pāhono i te mau hina’aro o te ’utuāfare. Teie te tahi mau mana’o.

Alama 1:19–25

E nehenehe tō ’outou ’utuāfare e ’āpī mai i te hi’ora’a i te mau rāve’a ta’a ’ē nō te mau melo o te ’Ēkālesia ’ia pāhono i te hāmani-’ino-ra’a i roto i teie mau ’īrava. Penei a’e e nehenehe tā ’outou e ha’api’ipi’i i te mau rāve’a e pāhono tano atu i te taime e ’aro mai te ta’ata i tō ’outou mau ti’aturira’a. E nehenehe te mau video i ni’a ia ChurchofJesusChrist.org/religious-freedom/examples e tauturu ia ’outou.

Alama 3:4

E aha te poro’i tā te mau ’āti Amaliki e hina’aro e fa’atae ’ia « tāpa’o ho’i rātou ia rātou iho i ni’a iho i tō rātou rae » ? (hi’o Alama 3:4, 13). E aha te mau poro’i tā tātou e fa’atae nei—ma te ’ōpuahia ānei ’aore rā ’aita—nā roto i tō tātou hōho’a ? E taime tano paha terā nō te hi’o fa’ahou ā i « Te ’ahu ’e te fa’anehenehera’a » i roto i te Nō te Pūai ’o te Feiā ’Āpī (2011), 6–8.

Alama 4:2–3

E aha te mau mea ’aore rā te mau ’ohipa i tupu i « ’ara’ara ai [tātou] i te ha’amana’o i tei au ia [tātou] ’ia rave » i mua i te Atua ? (Alama 4:3). Penei a’e e mea tano roa ’ia fa’a’ite i teie mau ’īrava i muri noa mai i te fa’aarara’a i te ’utuāfare i te po’ipo’i. ’Ei reira ’outou e paraparau ai i te mau fifi ’ia ara’ara i te pae tino nō te tauturu ’ia māramarama i te mau fifi ’ia ara’ara i te pae vārua.

Alama 4:10–11

Nāhea tātou ’ia ’ore ’ia riro ’ei « turorira’a i te feiā i rāpae i te ’ēkālesia » ? (Alama 4:10). E mea au ato’a paha ’ia paraparau nāhea i te ha’apāpū ē, e’ita tā vetahi ’ē mau ’ohipa, tā te mau hoa melo iho ā rā o te ’Ēkālesia, e riro mai ’ei turorira’a nō tō tātou haerera’a i mua pae vārua.

Alama 4:19

Nō te tauturu i tō ’outou ’utuāfare ’ia māramarama nō ni’a i te mana o te ’itera’a pāpū, e nehenehe tā ’outou e ani ia rātou ’ia feruri i te hō’ē taime tō rātou fa’aro’ora’a i te ’itera’a pāpū o te hō’ē ta’ata ’e ’ua putapū roa ’ino rātou. Nō te aha Alama i mā’iti ai e fa’a’ohipa i te ’itera’a pāpū ’e te parau a te Atua nō te ha’aputapū i te ’ā’au o te mau ta’ata ? (hi’o ato’a Alama 31:5). Nō te aha e mea manui a’e te reira i te tahi atu mau rāve’a e fa’a’ohipa te ta’ata nō te tāparu ia vetahi ’ē ’ia taui ? E mau ta’ata ānei tā tātou e nehenehe e ha’apūai i te fa’aro’o nā roto i te fa’a’itera’a i tō tātou ’itera’a pāpū ia rātou ?

Nō te tahi atu ā mau mana’o nō te ha’api’ira’a i te mau tamari’i, hi’o i te arata’i ha’api’ira’a nō teie hepetoma i roto i te Mai, pe’e mai—nō te Paraimere.

Ha’amaita’i i te tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a a te ta’ata iho

Fa’aau i te mau pāpa’ira’a mo’a ia ’outou. ’A feruri nāhea te mau ’ā’amu ’e te mau ha’api’ira’a o te mau pāpa’ira’a mo’a e tū’ati ai i tō ’outou orara’a. ’Ei hi’ora’a, e ’ite mai paha ’outou i te mau tū’atira’a i roto i te ao i teie mahana ’e te mau fifi sōtaiete tā te mau ’āti Nephi i fa’aruru i roto i te Alama 1–4.

Hōho’a
te mau ’āti Nephi e ’aro ra i te mau ’āti Amaliki

Alama ’e Amaliki, nā Scott M. Snow

Nene’i