Mai, pe’e mai
24–30 nō ’Ātete. Helamana 7–12: « Ha’amana’o a’era i te Fatu »


« 24–30 nō ’Ātete. Helamana 7–12 : ‘Ha’amana’o a’era i te Fatu’ », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : Buka a Moromona 2020 (2020)

« 24–30 nō ’Ātete. Helamana 7–12 », Mai, pe’e mai—nō te ta’ata hō’ē ’e te ’utuāfare : 2020

Hōho’a
tē pure ra Nephi i ni’a i te hō’ē pare i roto i tōna ’āua

Fa’ahōho’ara’a nō Nephi i ni’a i te pare o tōna ’āua nā Jerry Thompson

24–30 nō ’Ātete

Helamana 7–12

« Ha’amana’o a’era i te Fatu »

Roa’a noa ia Nephi, ia Lehi ’e ia vetahi ato’a « te parau heheu i te mau mahana ato’a » (Helamana 11:23). E ’ere te heheura’a tāmau nō te mau peropheta noa—’ua matara ato’a ia ’outou na. Nā te pāpa’ira’a i te mau mana’o e tae mai e tauturu ia ’outou ’ia fāri’i tāmau ā i te heheura’a.

Pāpa’i i te mau mana’o e tae mai

’Ua a’o te metua tāne o Nephi, ’o Helamana, i tāna nā tamaiti ē « ’a ha’amana’o, ’a ha’amana’o » : ’ua hina’aro ’oia ia rātou ’ia ha’amana’o i tō rāua mau tupuna, ’ia ha’amana’o i te mau parau a te mau peropheta ’e nā ni’a roa atu, e ha’amana’o i « tō tātou Ora, ’o te Mesia ïa » (hi’o Helamana 5:5–14). E mea pāpū maita’i ’ua ha’amana’o mau ’o Nephi, inaha, ’o taua poro’i nei tāna i poro e rave rahi matahiti i muri iho « ma te itoito tu’utu’u ’ore » (Helamana 10:4) i te ta’ata. « Nāhea e ti’a ai ’ia mo’e ia ’outou tō ’outou Atua ? »(Helamana 7:20), tāna ïa uira’a. Te mau tauto’ora’a ato’a a Nephi ra—te porora’a, te purera’a, te ravera’a i te mau temeio ’e te tāparura’a i te Atua i te o’e porora’a—e mau tītaura’a ana’e ïa nō te tauturu i te ta’ata ’ia fāriu i ni’a i te Atua ’e ’ia ha’amana’o iāna. ’Ua rahi roa te hi’ora’a ē, e fifi rahi mau te ha’amo’era’a i te Atua ma te ’orera’a e ’ite iāna, ’e e mea ’ōhie ’ia ha’amo’e iāna ’ia fa’a’ōnevaneva tō tātou ferurira’a i « te mau mea faufa’a ’ore o teie nei ao ra » ’e ’ia rumaruma ho’i te reira i te hara (Helamana 7:21 ; hi’o ato’a Helamana 12:2). ’Āre’a rā, mai tei ’itehia i roto i te tāvinira’a a Nephi, ’aita i taere roa nō te ha’amana’o ’e nō te « fāriu… i te Fatu ra i tō ’outou Atua » (Helamana 7:17).

Hōho’a
ītona tuatāpapara’a a te ta’ata iho

Mau mana’o nō tā ’oe iho tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a

Helamana 7–11

Tē heheu nei te mau peropheta i te hina’aro o te Atua.

E rave rahi peropheta tei fa’ahitihia i roto i te Buka a Moromona, terā rā e vāhi maita’i te Helamana 7–11 nō te ha’api’i e aha te hō’ē peropheta, e aha tāna ’ohipa ’e e aha tei tītauhia ia tātou ’ia rave nō te fāri’i i tāna mau parau. ’A tai’o ai ’oe i teie mau pene, ’a ha’apa’o maita’i i te mau ’ohipa a Nephi, tōna mau mana’o ’e tāna ’āparaura’a ’e te Fatu. Nāhea te tāvinira’a a Nephi e tauturu ai ia ’oe ’ia māramarama atu ā i te tōro’a o te peropheta i tō tātou nei ’anotau ? Teie te tahi mau hi’ora’a. E aha atu ā tā ’oe e ’ite ra ?

Helamana 7:17–22 :E pi’i te mau peropheta i te tātarahapara’a ma te fa’aara nō ni’a i te mau fa’ahope’ara’a o te hara.

Helamana 7:29 ; 9:21–36 :’Ua ’ite te mau peropheta nā roto i te heheura’a nō ’ō mai i te Atua ra e aha tei tītauhia i te ta’ata ’ia fa’aro’o.

Helamana 10:7 :’Ua hōro’ahia i te mau peropheta te mana nō te tā’ati i ni’a i te fenua nei ’e i te ra’i ra (hi’o ato’a Mataio 16:19 ; PH&PF 132:46).

Helamana 10:4–7, 11–12 :

E aha tā teie mau ’īrava e fa’atupu nei i ni’a i tō ’oe mau mana’o nō ni’a i tō tātou peropheta ora ? E aha tāna i ha’api’i ’aita i maoro a’enei ? E aha tā ’oe e rave ra nō te fa’aro’o ’e nō te pe’e i tāna arata’ira’a ?

Helamana 9–10

E mea maita’i te mau tāpa’o ’e te mau temeio, ’aita rā i nava’i nō te patu i te fa’aro’o vai maoro.

’Ua nava’i te mau tāpa’o ’e te mau temeio nō te taui i te ’ā’au o te ta’ata, ’ua fa’afāriuhia ïa te mau ’āti Nephi ato’a i te mau tāpa’o tā Nephi i hōro’a i roto i te Helamana 9. ’Aita rā ho’i, ’ua tupu a’era « te ’amaha i roto i te ta’ata » (Helamana 10:1) nō te mea e rave rahi o rātou « tē fa’a’eta’eta ra… i tō rātou ’ā’au » (Helamana 10:15). E aha tā te mau ta’ata ’ī’ino e rave pinepine nei i mua i te mau tāpa’o ’e te mau temeio ? (hi’o Helamana 10:12–15 ; hi’o ato’a 3 Nephi 2:1–2). E aha te vāhi ataata nō te fa’arirora’a i te mau tāpa’o ’ei niu nō te hō’ē ’itera’a pāpū ? (hi’o « Mau tāpa’o », Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org.).

Helamana 10:2–4

E tītau manihini te ferurira’a i te heheura’a.

Mai te peu ’ua tupu a’enei tō ’outou mana’o fa’ateimaha ’e te pe’ape’a ’e te ta’a ’ore, e nehenehe tā ’oe e ’apo mai i te hō’ē ha’api’ira’a faufa’a rahi i roto i te hi’ora’a o Nephi i roto i te Helamana 10:2–4. E aha tāna i rave ’a tupu ai tōna mana’o « taiā » ? (’īrava 3).

’Ua ha’api’i mai te peresideni Henry B. Eyring e : « ’Ia feruri māite ana’e tātou, tē ani ra tātou i te heheura’a a te Vārua. Nō’u nei, te feruri-māite-ra’a, ’o te ferurira’a ïa ’e te purera’a ’o tā’u e rave i muri a’e i te tai’ora’a ’e te tuatāpapa-māite-ra’a i te mau pāpa’ira’a mo’a » (« ’A tāvini nā roto i te Vārua », Ensign ’aore rā Liahona, Nov. 2010, 60). Nāhea e nehenehe ai e ha’amau i te hō’ē peu nō te feruri-māite-ra’a ? Nō te tai’o nō ni’a i te hō’ē rāve’a e feruri pinepine ma te māite i te parau a te Atua, e hi’o i te a’ora’a a te taea’e Devin G. Durrant « Tē feruri noa nei tō’u ’ā’au i te mau mea » (Ensign ’aore rā Liahona, Nov. 2015, 112–15).

Hi’o ato’a Maseli 4:26 ; Luka 2:19 ; 1 Nephi 11:1 ; 2 Nephi 4:15–16 ; 3 Nephi 17:3 ; Moroni 10:3 ; PH&PF 88:62.

Helamana 12

’Ua hina’aro te Fa’aora ’ia ha’amana’o vau iāna.

I roto i te Helamana 12, tē ha’apoto ra Moromona i te mau pāpa’a parau ’e tē tātara poto ra ’oia i te tahi o te mau ha’api’ira’a e nehenehe e ’apo mai i roto i te fa’ati’ara’a a Nephi i roto i te mau pene nā mua atu. E nehenehe e fa’a’ohipa i tāna tātarara’a poto ’ei rāve’a nō te hi’opo’a i tō ’oe iho ’ā’au. E nehenehe roa ato’a e fa’ati’a i te hō’ē tāpura nō te mau mea tā Moromona i parau ē ’ua ha’amo’e te mau ta’ata i te Fatu. E aha te mea e tauturu nei ia ’oe ’ia ha’amana’o iāna ? E aha te mau tauira’a i fa’auruhia ia ’oe ’ia rave ’ia au i te mea tā ’oe i ha’api’i mai ?

Hōho’a
ītona tuatāpapara’a a te ’utuāfare

Mau mana’o nō tā te ’utuāfare tuatāpapara’a pāpa’ira’a mo’a ’e nō te pō ’utuāfare

’Ia tai’o ’outou i te mau pāpa’ira’a mo’a ’e te ’utuāfare, e nehenehe te Vārua e tauturu ia ’outou ’ia ’ite e aha te mau parau tumu e ha’afaufa’a ’e e ’āparau nō te pāhono i te mau hina’aro o te ’utuāfare. Teie te tahi mau mana’o.

Helamana 7–9

E aha te mau tū’atira’a i roto i te mau mea tā Nephi i rave ’e tā te mau peropheta e rave nei i teie mahana ? E aha tā tō tātou peropheta e ha’api’i nei i teie mahana ? Penei a’e e nehenehe tā ’outou e mā’iti i te tahi parau a’o tā te peropheta i hōro’a a’enei ma te ’āparau ’e te ’utuāfare i te mau rāve’a e pe’e maita’i a’e i te reira.

Helamana 10:4–5, 11–12

Nāhea Nephi i te fa’a’itera’a ē, ’ua ’imi ’oia i te hina’aro o te Fatu, ’eiaha rā tōna iho ? Nāhea e ti’a ai ia tātou ’ia pe’e i tōna hi’ora’a ? E aha te tahi mau rāve’a e nehenehe ai tō tātou ’utuāfare ’ia ’imi maita’i a’e i te hina’aro o te Fatu ?

Helamana 11:1–16

E aha te hia’ai o Nephi ’e e aha tāna i rave nō te reira ? E aha tā tātou e ’apo mai nei nō ni’a i te pure nā roto i te hi’ora’a o Nephi ?

Helamana 11:17–23

E aha tā tātou e ha’api’i mai nei nō ni’a i te taea’e o Nephi, ’o Lehi, i roto i te Helamana 11:17–23 ? ’O vai tā tātou i mātau ’o tē ora nei i te hō’ē orara’a parau-ti’a ma te fāri’i ’ore rā i te māuruuru a te ta’ata ?

Helamana 12:1–6

E nehenehe ānei tā ’outou e feruri i te hō’ē ha’api’ira’a tao’a e ti’a ’ia fa’a’ohipa nō te tauturu i tō ’outou ’utuāfare ’ia māramarama e aha te « ’ā’au piti » ? ’Ei hi’ora’a, e nehenehe e ani i te hō’ē melo o te ’utuāfare ’ia tāmata i te tāpe’a i te hō’ē mea i ni’a i tōna upo’o. I muri iho e nehenehe tā ’outou e ani i te mau melo o te ’utuāfare ’ia hi’o i roto i te Helamana 12:1–6 i te mau tumu e ’ā’au piti nei rātou i te pe’era’a i te Fatu. Nāhea tātou e vai ’āueue ’ore ai i te pae vārua ?

Nō te tahi atu ā mau mana’o nō te ha’api’ira’a i te mau tamari’i, hi’o i te arata’i ha’api’ira’a nō teie hepetoma i roto i te Mai, pe’e mai—nō te Paraimere.

Ha’amaita’ira’a i tā tātou ha’api’ira’a

Hi’opo’a. Teie te hō’ē mana’o nō te tauturu i te mau melo o te ’utuāfare ’ia ha’amana’o i te mau ’īrava tā rātou e ha’api’i mai ra : E mā’iti i te hō’ē ’īrava faufa’a rahi nō ’outou ’e e pia i te reira i te vāhi e ’ite pinepine te mau melo o te ’utuāfare. E ani i te tahi atu mau melo o te ’utuāfare e fa’a’ohu nō te mā’itira’a i te ’īrava e pia, ’e e ’āparau nō ni’a i te reira ’ia putuputu te ’utuāfare, mai te taime tāmā’ara’a ’aore rā te pure ’utuāfare.

Hōho’a
’Ua ’itehia ’o Seanatuma te ta’ata taparahi ta’ata

© The Book of Mormon for Young Readers, Seanatuma—’Ua ’itehia ’o te ta’ata taparahi ta’ata, nā Briana Shawcroft ; ’eiaha e tāhōho’a

Nene’i