Fuakava Motuʻá 2022
Sune 20–26. 2 Samuela 5–7; 11–12; 1 Ngaahi Tu‘i 3; 8; 11: “Ho Puleʻangá ʻe Fokotuʻu ia ʻo Taʻengata”


“Sune 20–26. 2 Samuela 5–7; 11–12; 1 Ngaahi Tu‘i 3; 8; 11: ‘Ho Puleʻangá ʻe Fokotuʻu ia ʻo Taʻengata’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Fuakava Motuʻa 2022 (2021)

“Sune 20–26. 2 Samuela 5–7; 11–12; 1 Ngaahi Tu‘i 3; 8; 11,” Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2022

ʻĪmisi
ʻAfio ʻa e Tu‘i ko Tēvita ʻi he taloní

King David Enthroned (Hilifaki Kalauni ʻo e Tuʻi ko Tēvitá), tā ʻe Jerry Miles Harston

Sune 20–26

2 Samuela 5–7; 11–12; 1 Ngaahi Tuʻi 3; 8; 11

“Ho Puleʻangá ʻe Fokotuʻu ia ʻo Taʻengata”

“ʻOku foaki mai ʻa e [folofola] kotoa pē ʻi he fakamānava ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ʻaonga ia ki he akonakí, mo e valokí, mo e fakatonutonú, mo e fakapoto ki he māʻoniʻoní” (2 Tīmote 3:16

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Naʻe kamata e pule ʻa e Tuʻi ko Tēvitá mo ha ngaahi monūʻia lahi. Naʻe ʻiloa ʻene tui taʻeueʻiá ʻi hono ikunaʻi ʻo Kolaiaté. ʻI heʻene hoko ko e tuʻí, naʻá ne fokotuʻu ʻa Selusalema ko hono kolomuʻa mo fakatahaʻi ʻa ʻIsileli (vakai, 2 Samuela 5). Naʻe teʻeki ai ke mālohi pehē e puleʻangá kimuʻa. Ka naʻe tukulolo ʻa Tēvita ki he ʻahiʻahí pea mole hono mālohi fakalaumālié.

Naʻe tatau pē mo e pule ʻa e foha ʻo Tēvita ko Solomoné naʻe kamata ʻaki ha ngaahi monūʻia lahi. Naʻe ongoongoa hono poto fakalangi ne foaki maí pea pehē ki heʻene ʻiloʻiló. ʻI heʻene hoko ko e tuʻí, naʻá ne fakalahi e ngaahi kauʻāfonua ʻo ʻIsilelí pea langa ha temipale fakaʻofoʻofa ki he ʻEikí. Naʻe teʻeki ai ke mālohi pehē e puleʻangá kimuʻa. Ka naʻe fakavalevale hono fakaʻatā ʻe Solomone hono lotó ke tafoki ki he ngaahi ʻotua kehé.

Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi talanoa fakamamahi ko ʻení? Mahalo ko e lesoni ‘e tahá ʻoku tatau ai pē ko e hā ʻetau ngaahi aʻusia he kuohilí, ʻoku makatuʻunga hotau mālohinga fakalaumālié mei he ngaahi fili ʻoku tau fai he ʻaho ní. ʻOku lava ke tau sio mei he ngaahi fakamatala ko ʻení ʻoku ʻikai ke fakahaofi kitautolu ʻe hotau mālohí pe loto-toʻá pe potó—ka ko e ‘Eikí. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi talanoa ko ʻení kiate kitautolu ko e ʻamanaki moʻoni ʻa ʻIsilelí—mo kitautolú—ʻoku ‘ikai meia Tēvita, Solomone, pe ko ha faʻahinga tuʻi fakamatelie kehe, ka ʻi ha “foha ʻo Tēvita” ʻe taha: ko Sīsū Kalaisi (Mātiu 1:1), ko e Tuʻi Taʻengatá ʻa ia te ne “fakamolemole ‘a e angahala ʻa [Hono] kakaí” kapau te tau “toe tafoki mai kiate [Ia]” (1 Ngaahi Tuʻi 8:33–34).

Ki ha vakai fakalūkufua ki he tohi ‘a 2 Samuela mo e 1 Ngaahi Tuʻi, vakai “Ngaahi tohi ʻa Samuelá” mo e “Ngaahi tohi ʻo e Ngaahi Tuʻí” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

2 Samuela 5:17–25

‘E lava ke fakahinohinoʻi au ʻe he ʻEikí.

ʻI he malava ʻe Tēvita ʻo fakatahaʻi ʻa ʻIsilelí (vakai, 2 Samuela 5:1–5), naʻá ne maluʻi hono kakaí mei he kau Filisitiá. ʻI hoʻo lau ʻa e 2 Samuela 5:17–25, fakakaukau ki he founga ʻe lava ʻo tokoniʻi ai koe ʻe he sīpinga ʻa Tēvitá ʻi he ngaahi faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo iá (vakai foki, 1 Samuela 23:2, 10–11; 30:8; 2 Samuela 2:1). ʻOkú ke fekumi fēfē ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ki hoʻo moʻuí? ‘Oku tāpuekina fēfē koe ʻi hoʻo ngāueʻi e fakahā ʻokú ke maʻú?

Vakai foki, 1 Fakamatala Meʻa Hokohoko 12; Richard G. Scott, “Founga Hono Maʻu ʻo e Fakahaá mo e Tataki Fakalaumālie ki Hoʻo Moʻuí Fakataautaha,” Liahona, Mē 2012, 45–47.

1 Samuela 7

Ko e hā ʻa e “fale” naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia Tēvitá?

ʻI he taimi naʻe loto ai ʻa Tēvita ke langa ha fale, ʻa ia ko ha temipale, maʻá e ʻEikí (vakai, 2 Samuela 7:1–3), ko e tali ‘a e ʻEikí ko e foha ‘o Tēvitá te ne langa iá (vakai, veesi 12–15; vakai foki, 1 Fakamatala Meʻa Hokohoko 17:1–15). Naʻe toe pehē foki ʻe he ʻEikí te ne langa ha “fale” maʻa Tēvita, ʻa ia ko hono hakó, pea ʻe tolonga ʻo taʻengata hono taloní (vakai, 2 Samuela 7:11, 16, 25–29; Saame 89: 3–4, 35–37). Naʻe fakakakato e talaʻofa ko ʻení ʻia Sīsū Kalaisi, ko hotau Tuʻi Taʻengatá, ʻa ia ko ha hako ia ʻo Tēvita (vakai, Mātiu 1:1; Luke 1:32–33; Sione 18:33–37).

2 Samuel 11; 12:1–14

‘Oku totonu ke u mata ʻāʻā ki hono fakafepakiʻi ʻo e angahalá.

Naʻe ʻikai ke hanga ʻe he faivelenga ʻa Tēvita ʻi he kuohilí ʻo ʻai ia ke ne hao ai mei he ʻahiʻahí ʻi he taimi naʻá ne “ʻeveʻeva ki ʻolunga ʻi he tuʻa fale ʻo e tuʻí” pea “mamata ki he fefine ʻoku fai ʻene kaukau” (2 Samuela 11:2). Fakakaukau pe ko e hā ha lēsoni te ke lava ʻo ako mei heʻene aʻusiá. ʻE ala tokoni e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo ako e fakamatala ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi fili na‘e fai ʻe Tēvita ne tupu ai haʻane fakahoko ha fuʻu angahala lalahi? Ko e hā ha ngaahi fili angatonu naʻá ne mei lava ke fakahoko?

  • ‘E anga fēfē hano tataki koe ʻe he filí ki ha faiangahala lahi ʻi hoʻo moʻuí? Ko e hā ha ngaahi fili te ke fai he taimí ni ke toe foki ai ki he nofo malú?

Vakai foki, 2 Nīfai 28:20–24; ChurchofJesusChrist.org

1 Ngaahi Tuʻi 3:1–15

ʻOku tokoni e meʻafoaki ʻo e ʻiloʻiló ke u fakafaikehekeheʻi e meʻa ʻoku tonú mei he meʻa ʻoku halá.

Kapau naʻe folofola atu e ʻEikí kiate koe, “Kole ha meʻa ke u foaki kiate koe” (1 Ngaahi Tuʻi 3:5), ko e hā te ke kolé? Ko e hā naʻe mālie kiate koe ʻi he kole ʻa Solomoné? Fakalaulauloto ki he ‘uhinga ʻoku hoko ai e “loto potó” ke “ʻilo totonu ʻa e leleí mo e koví” (veesi 9) ko ha meʻafoaki mahuʻinga. Ko e hā te ke lava ʻo fai ke maʻu ai e meʻafoaki ko ʻení?

Vakai foki, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 1; Molonai 7:12–19; David A. Bednar, “Quick to Observe,” Ensign, Dec. 2006, 30–36.

1 Ngaahi Tuʻi 8:12–61

Ko e temipalé ko e fale ia ʻo e ʻEikí.

ʻI ha taʻu ʻe laungeau, naʻe fakafofongaʻi e ʻafioʻanga ʻo e ʻOtuá ʻe he fale fehikitaki naʻe hikihiki holo pē naʻe langa ʻe Mōsesé. Neongo e loto ʻa Tēvita ke ne langa ha feituʻu tuʻumaʻu ke ʻafio ai e ʻOtuá, ka naʻe fili ʻe he ʻOtuá ʻa Solomone ko e foha ʻo Tēvitá ke ne langa e temipale ʻo e ʻEikí. ʻI hoʻo lau e lotu ʻa Solomoné mo e ngaahi lea naʻá ne lea ʻaki ki hono kakaí ʻi he ʻosi ʻa e temipalé, fakatokanga‘i e anga ʻene ongo ki he ʻEikí mo Hono falé. Te mou lava ʻo ʻai ha lisi ʻo ha ngaahi tāpuaki naʻe kole ʻe Solomone ʻi heʻene lotú. Ko e hā ʻokú ke fakatokangaʻi ʻi he ngaahi tāpuaki ko ʻení? ʻOku tāpuekina fēfē koe ʻe he fale ʻo e ʻEikí ʻi hotau kuongá ni?

Vakai foki, 2 Fakamatala Meʻa Hokohoko 6.

ʻĪmisi
Temipale Palanikuila Kolomupia

Temipale Palanikuila Kolomupia

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakafāmili ʻo e Folofolá mo e Efiafi ʻi ʻApí

2 Samuela 5:19, 23.Ko fē ha taimi kuo tau “fehuʻi ki he ʻEikí” ke maʻu ha tataki mo ha fakahinohino? Kuó Ne tali fēfē mai kiate kitautolu?

2 Samuela 7:16.ʻI he taimi naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí kia Tēvita, “ʻe ʻai ke malu ʻo taʻengata ho nofoʻangá,” ko ʻEne ʻuhingá ki ha tuʻi ʻi he kahaʻú mei he hako ʻo Tēvitá ʻa ia ʻe pule ʻo taʻengata: ko Sīsū Kalaisi. Mahalo ‘e fiefia ho fāmilí ʻi hono faʻu ha ngaahi kalauni ʻi ʻapi lolotonga hono aleaʻi e ʻuhinga ʻokú ke houngaʻia ai ko Sīsū Kalaisi homou Tuʻi Taʻengatá.

2 Samuela 11.ʻI he laukonga fekauʻaki mo e ngaahi angahala fakamamahi ʻa Tēvitá ko ha faingamālie ia ke aleaʻi ai e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e ponokālafí, fakakaukau ʻikai maʻá, mo e anga ʻulí. ʻE lava ke ngāue ʻaki e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ʻi hoʻomou fealēleʻakí: ko e makasini ʻo ʻOkatopa 2019 ʻo e Liahona, ʻi he maʻuʻanga tokoni ʻa e Siasí ʻi he Lea ki he Ponokalafí (ChurchofJesusChrist.org/addressing-pornography). ʻE lava ke palani ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí e meʻa te nau fai ʻi he taimi ʻoku nau fehangahangai ai mo e ponokalafí.

1 Ngaahi Tuʻi 11:9–11.Ko e hā ha “ngaahi ʻotua kehe” ʻi he (veesi 10) te ne fakatafoki hotau lotó mei he ʻEikí? ‘E lava fēfē ke tau fakatefito hotau lotó ʻi he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi?

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ‘o e fānaú, vakai ki he lēsoni ʻo e uike ko ‘eniʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Hiva ʻoku fokotuʻu atú: “Fakatapuʻi Au,” Ngaahi Himi, fika 64.

Fakatupulaki ʻEtau Akoʻí

Tokanga taha ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni te ne faitāpuekina ho fāmilí. ʻI hoʻo ako ʻi he faʻa lotu e folofola ʻa e ʻOtuá, ʻeke pē kiate koe, “Ko e hā ʻoku ou ʻiloʻi heni ʻe mahuʻingamālie moʻoni ki hoku fāmilí?”(vakai, Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 17).

ʻĪmisi
temipale ʻo Solomoné

Fakatātā ʻo e temipale ʻo Solomoné, tā ʻe Sam Lawlor

Paaki