Inisitituti
Lesona 11: Sauaga i le Itumalo o Siakisone


“Lesona 11: Sauaga i le Itumalo o Siakisone,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (2018)

“Lesona 11,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga

Lesona 11

Sauaga i le Itumalo o Siakisone

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le aso 20 Iulai 1833, sa faafetauia ai e tagatanuu mai le Itumalo o Siakisone, Misuri, ia taitai o le Ekalesia ma poloaiina ai le Au Paia e tapuni le latou ofisa lomitusi ma le faleoloa ae o ese ma le Itumalo o Siakisone. Sa le’i loto i ai taitai o le Ekalesia e o ese ma le itumalo, o lea na faatamaia ai e se vaega faatupu vevesi le ofisa lomitusi a le Ekalesia ma valitaina ma faafulumanuina Epikopo Edward Partridge ma Charles Allen o se tagata o le Ekalesia. E tolu aso mulimuli ane, na atili faamata’uina ai i sauaga faateleina ma, o le faamalosia, sa sainia ai e taitai o le Ekalesia i le lotoifale se pepa o faamatalaga e tautino atu ai, e oo atu i le tautotogo na sosoo ai, ua tuua e le Au Paia le itumalo. Ina ua maua le tala e uiga i tulaga matautia i le Itumalo o Siakisone, na auina atu ai e Iosefa Samita le avea’i i le Au Paia i Misuri e aua le faatauina ese o latou fanua. I le faaiuga o Oketopa ma le amataga o Novema 1833, sa tutuliese ai ma le saua e vaega o tagata faatupu faalavelave le Au Paia mai o latou fale ma fanua i le Itumalo o Siakisone. O le toatele o le Au Paia ua faaaunuua sa sosola atu i le isi itu o le Vaitafe o Misuri agai i le Itumalo tuaoi o Clay.

20 Iulai, 1833Sa poloaiina ai e tagatanuu o le lotoifale ia o ese le Au Paia mai le Itumalo o Siakisone.

23 Iulai, 1833O le faamata’uina i le sauaina e se vaega faatupu faalavelave, sa malilie ai le Au Paia e tuua le itumalo.

20 Oketopa, 1833Sa fofogaina ai e taitai o le Ekalesia lo latou faamoemoe e nonofo pea e puipui i latou lava faaletulafono e faasaga i osofaiga faaletino.

Faaiuga o Oketopa ma le amataga o Novema 1833Sa osofai ai e vaega faatupu faalavelave nofoaga o le Au Paia ma tutuli faamalosi i latou ma le saua mai le Itumalo o Siakisone.

Faitauga a Tagata Aoga

Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018), mataupu 16–17

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ua poloaiina e se vaega faatupu faalavelave a le Itumalo o Siakisone le Au Paia e o ese ma le Itumalo o Siakisone

Tusi le fuaiupu lea i luga o le laupapa: E tatau ona o ese Mamona!

Faamalamalama atu e faapea, i le aso 20 Iulai 1833, sa poloaiina ai e se vaega o tagatanuu mai le Itumalo o Siakisone ia tapuni e Mamona le latou ofisa lomitusi ma le faleoloa ae o ese ma le itumalo.

  • O le a sou lagona pe afai na faia se poloaiga faapena i tagata o le Ekalesia i le mea o loo e nofo ai? Mata e te alu ese? Aisea pe aisea e leai ai?

  • E faavae i lau faitauga o le mataupu 16 o le Au Paia: Voluma 1, o a nisi o mafuaaga na poloaia ai e tagatanuu o le Itumalo o Siakisone ia o ese le Au Paia? (Sa feteenai tagatanuu o le lotoifale ma le Au Paia i talitonuga faalelotu ma eseese manatu e uiga i le faapologa. Sa popole tagatanuu o le Itumalo o Siakisone i le faatoateleina o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le eria ma vaaia i latou “o ni faamata’u i o latou fanua ma lo latou malosi faaupufai” [Au Paia: Voluma 1, 174].)

Faamanatu atu i tagata aoga e faapea, sa mumusu tagatanuu o le Itumalo o Siakisone e tuu atu i taitai o le Ekalesia i Misuri se taimi talafeagai e soalaupule ai ma taitai o le Ekalesia i Ohaio faatasi ai ma le Au Paia i le lotoifale e uiga i se mea e tatau ona latou faia. Ona faatasitasi ai lea o se vaega faatupu faalavelave pe a ma le 500 tagata ma le faamoemoe e faamalosi le Au Paia ia ioe e o ese ma le itumalo.

  • O le a le mea na fai e le vaega faatupu faalavelave e lutia ma faafefe ai le Au Paia? (Na latou faaleagaina le ofisa lomitusi a le Ekalesia ma le fale o William W. Phelps ma faataape solo itulau e le’i fusia o le Tusi o Poloaiga i luga o le alatele. Sa latou valitaina ma faafulumanuina foi ia Epikopo Edward Partridge ma Charles Allen. )

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Epikopo Edward Partridge:

Ata
Edward Partridge

“A o le’i valitaina ma faafulumanuina a’u, sa faataga a’u ou te tautala. Sa ou ta’u atu ia i latou, sa tigaina le Au Paia i sauaga i augatupulaga uma o le lalolagi; ma e leai se mea na ou faia e tatau ai ona faatiga se tagata; ma afai latou te sauaina a’u, o le a latou sauaina se tagata e le sala; ma sa ou naunau e tigaina mo Keriso; ae o le tuua o le itumalo, sa ou le manao i le taimi lea e ioe i ai. …

“… Sa ou onosaia o’u sauaga ma le onosai tele ma le agamalu o lea sa foliga na ofo ai le motu o tagata, o e na faatagaina a’u ou te alu ma le filemu, e toatele sa foliga faamaoni, ou te manatu, sa lāgā o latou misi alofa; ae mo a’u lava, sa faatumulia a’u i le Agaga ma le alofa o le Atua, o lea sa leai ai so’u ita e faasaga ia i latou na sauaina a’u po o se isi lava tagata” (Manuscript History of the Church, vol. A-1, p. 327–28, josephsmithpapers.org; ua faalaugatasia le sipelaga, mataitusi lapopoa, ma faailoga).

Ata
O Vienna Jacques o loo taetaeina i luga itulau o le Tusi o Poloaiga

Faaali atu le ata o loo avatu ai i le lesona o Vienna Jaques, ma faamatala atu e faapea, o ia o se tagata o le Ekalesia sa i ai i le taimi na sauaina ai Epikopo Partridge e le vaega faatupu faalavelave. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le tala lenei.

“Sa taetae i luga e Sister [Jaques] nisi o [faaaliga na salalau solo], ma a o faia lea mea, sa sau se tagata faatupu faalavelave ma fai atu ia te ia, ‘Tamaitai, o le mea lenei ua na’o se tamua o mea o le a outou tigaina ai,’ ma fai mai, ‘Le tou Epikopo lale, ua valitaina ma faafulumanuina.’ Sa vaai atu o ia … ma iloa atu o ia ua alu, na siomia i se malamalama susulu, sa sili atu i le susulu o le la. Sa alaga o ia, ‘Viia le Atua! Aua o le a ia maua se pale o le mamalu mo le valitaina ma le faafulumanuina’” (Vienna Jaques, Statement, Fep. 22, 1859, Church History Library, Salt Lake City; ua faalaugatasia le sipelaga, mataitusi lapopoa, ma faailoga).

  • O le a le mea e sili ona taua ia te oe i nei tala e lua?

Faamalamalama atu e faapea, o se taimi mulimuli ane o le tausaga lena, sa faaali mai ai e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita upumoni taua e faatatau i puapuagatia sa oo i ai tagata o le Ekalesia. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:35 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se upumoni e talitutusa i le mea na fai mai ai Sister Jaques e uiga i puapuaga o Epikopo Partridge.

  • O le a le mea o folafola mai e le Alii i lenei fuaiupu? (A uma ona tali mai tagata aoga, tusi le mataupu faavae lea i le laupapa: O i latou e mafatia i sauaga ona o le suafa o Keriso ma tumau i le faatuatua o le a o latou tofo i le mamalu o le Alii.)

  • Na faapefea ona faaalia e Edward Partridge le uiga o le onosaia ma le faatuatua o sauaga?

  • O anafea na e vaaia ai se tasi o onosaia ma le faatuatua ia sauaga?

Faamalamalama atu e faapea, a o salalau atu sauaga ma vevesiga i Initipene, sa sulufai atu nisi o le Au Paia i le togavao ma nofoaga lata ane. O se tasi o i latou o William E. McLellin.

Fai atu i tagata aoga e su’e le mataupu 17 o le Au Paia: Voluma 1. Valaaulia ni nai tagata aoga e auauai e faitau leotele mai le itulau 182, amata i le parakalafa o loo amata i le “O le tuuatoatasi ma le mata’u …” ae faagata i le parakalafa o loo i le itulau 183 o loo amata i le “‘Ou te talitonu ia te oe’ …” Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona tofotofoina le faatuatua o William.

  • O a ni upumoni e mafai ona tatou aoao mai i lenei tala e uiga i auala e faamalosia ai faatuatua o isi? (Atonu e tuu mai e tagata aoga nisi o tali, e aofia ai nei: A i ai ni a tatou fesili ma oo i ni faafitauli, o le faalogo atu i molimau a isi e mafai ona faamalosia ai o tatou faatuatua. E mafai ona tatou fesoasoani e faamalosi faatuatua o isi e ala i le faasoa atu o a tatou molimau ia i latou.)

  • O a avanoa ua tatou maua ina ia faamalolosia ai i molimau a isi?

Faaali atu fesili nei:

O le a se taimi na e fesoasoani ai e faamalosia le faatuatua o se tasi e ala i le faasoa atu o lau molimau ia te ia?

O le a se taimi na faamalosia ai oe e ala i le molimau sa faasoa atu e se tasi ia te oe?

Fai atu i tagata aoga e tusi a latou tali i se tasi po o fesili uma nei. A lava se taimi, valaaulia se tagata aoga se toatasi pe toalua e faasoa atu i le vasega mea na latou tusia.

Uunaia tagata aoga e saili avanoa e faasoa atu ai a latou molimau i isi.

Na faamalosi e le vaega faatupu faalavelave ia taitai o le Ekalesia i Misuri e saini se maliega e o ese ma le Itumalo o Siakisone.

Faamatala atu, sa faaauauina sauaga faasaga i le Au Paia i le Itumalo o Siakisone, ina ua uma le osofaiga muamua. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele parakalafa nei o loo faamatalaina ai le mea na tupu i le aso 23 Iulai, 1833, i le tolu o aso talu ona uma le valitaina ma le faafulumanuina o Epikopo Edward Partridge.

“Sa tietie atu se vaega toatele o le au faatupu faalavelave i Initipene ma tauaveina ni fu’a lanumumu, ma faamata’u atu i le oti ma le faatafunaga i Mamona. … O le vaaia o le ilitata o le vaega faatupu faalavelave, na ofo atu ai e [Edward Partidge, John Corrill, John Whitmer, William W. Phelps, Sidney Gilbert, ma Isaac Morley] o latou ola, sa faapea o le mea o le a faamalieina ai [le vaega faatupu faalavelave] … ; sa latou le malilie i lenei mea, ae na fai mai, e tatau ona oti tagata uma mo i latou lava po o le tuua o le itumalo. I le taimi lena, o le toatele o o tatou tagata, pe afai e le o i latou uma, i le [Itumalo] o Siakisone, na manatu o le a sese la latou mea e fai i le tetee atu i le vaega faatupu faalavelave, e oo lava i le puipuia o i latou lava. …

“Faatasi ai ma nei manatu, sa manatu ai [taitai o le Ekalesia i le lotoifale] … e sili ai le ioe e tuua le itumalo, i tuutuuga na malilie i ai, [e faapea]: o na toeaiina e tatau ona o i latou lava, ma faaaoga foi la latou faatosinaga, faatasi ai ma le faapotopotoga, ia oo atu i le aso muamua o Ianuari, ua tuua le itumalo e le afa muamua o i latou, ae o le isi afa i le aso muamua o Aperila, 1834; ma le faamoemoe a o le’i oo i se tasi o na aso, atonu o le a tatala mai ma le agalelei e se laki le ala mo i latou, ia nonofo ai pea iina i le filemu. Sa malilie le vaega faatupu faalavelave o le a le sauaina le au paia, i le taimi na malilie e nonofo ai i latou” (“A History, of the Persecution, of the Church of Jesus Christ, of Latter Day Saints in Missouri,” Times and Seasons, Tes. 1839, 18–19, josephsmithpapers.org; ua faalaugatasia le sipelaga ma le faasaoga).

  • Aisea na ioe ai taitai o le Ekalesia e tuua le Itumalo o Siakisone?

Faamalamalama atu e faapea, ina ua uma ona ioe taitai o le Ekalesia i Misuri i poloaiga na tuuina i luga o le Au Paia, sa malaga atu Oliva Kaotui i Katelani, Ohaio, e logo le Perofeta o Iosefa Samita e uiga i tulaga na i ai i le taimi lea. A o malaga pea Oliva, sa auina atu e Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia i Katelani se tusi na tusia i le aso 6 Aokuso, 1833, i taitai o le Ekalesia i Misuri. O lenei tusi sa i ai se anotusi o faaaliga ua lauiloa i le aso o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 94, 97, ma le 98. Ina ua taunuu atu Oliva i Katelani i le aso 9 Aokuso ma faamatala atu le tala e uiga i osofaiga i Misuri, sa matuai faapopoleina lava Iosefa Samita. I le aso 18 Aokuso na auina atu ai e Iosefa Samita se isi tusi lea sa ia fautuaina ai le Au Paia e aua le lafoaia pe faatauina ese o latou fanua o loo i le Itumalo o Siakisone. Ia Oketopa 1833, sa totogi ai e taitai o le Ekalesia i Misuri ni loia e sailia ni auala faaletulafono mo le Au Paia e taofi ai o latou fanua. O nei faatinoga na matuai feita ai tagatanuu o Misuri, o e sa ilitata e faate’a le Au Paia e ala i le faamalosi. (Tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 3: Fepuari 1833–Mati 1834, ed. Gerrit J. Dirkmaat and others [2014], 228–237, 258–69, 333.)

Ua tutuli e vaega faatupu faalavelave i Misuri le Au Paia mai le Itumalo o Siakisone

Ata
O le Au Paia na tutulia mai Ie Itumalo o Siakisone, Misuri

C. C. A. Christensen (1831–1912), Saints Driven from Jackson County Missouri, circa 1878, tempera on muslin, 77¼ x 113 inisi. Falemataaga o Faatufugaga a le Iunivesite a Polika Iaga, meaalofa a le fanau a fanau a C. C. A. Christensen, 1970.

Faaali atu le ata o loo i le lesona, ma faamalamalama atu e faapea, i le faaiuga o Oketopa ma le vaega muamua o Novema 1833, sa sauaina ai pea lava pea le Au Paia. E ui ina sa latou faia ni taumafaiga e tetee atu ai, ae sa tutulia lava i latou mai le Itumalo o Siakisone.

Faaali atu le faafanua o Misuri o loo i ai i le lesona, ma faamatala atu, o le toatele o le Au Paia o e sa nonofo i le Itumalo o Siakisone, sa sosola atu i le isi itu o le Vaitafe o Misuri agai atu i le Itumalo o Clay.

Ata
faafanua o Misuri

Vaevae le vasega i ni vaega laiti, ma tuu atu i vaega taitasi se kopi o le pepa e tufa atu o loo avatu ai i le lesona, “O E e Mafatia i Sauaga ona o Loʼu Igoa’ (MFF 101:35).” Fai atu i tagata aoga e faitau faatasi i a latou vaega le pepa na tufa atu ma talanoa i a latou tali i le fesili o loo i le laupapa.

“O E e Mafatia i Sauaga ona o Loʼu Igoa” (MFF 101:35)

Sa tusia e Pale P. Palate ia faafitauli o le Au Paia o e sa faate’aeseina mai le Itumalo o Siakisone, Misuri:

Ata
Pale P. Palate

“Sa feoai solo i le itumalo vaega o tagata saua i soo se itu; feosofi faamalosi i totonu o fale ma le le popoi, … na fefefe ai tamaitai ma tamaiti, ma faamata’u atu e fasioti i latou pe afai latou te le sosola ese i le taimi lava lea. …

“… Sa sosola solo tamaitai ma tamaiti i soo se itu. O se tasi o vaega pe a ma le selau lima sefulu sa sosola atu i fanua valevalenoa, lea sa latou feofeoai solo ai mo ni aso, ma sa leai se meaai ae na’o le lagi avanoa mo le malutaga. O isi vaega sa sosola agai atu i le Vaitafe o Misuri. I le taimi o le taape solo o tamaitai ma tamaiti, sa sailia e ni vaega ia tamaloloa, sa tafana nisi, saisai ma sasa isi, ae o isi sa latou tuliloaina i le tele o maila” (Autobiography of Pale P. Palate, ed. Pale P. Palate Jr. [1938], 101–2).

Sa ta’ua mulimuli ane e Lyman Wight, o se taitai o le Ekalesia i Misuri, le aafiaga o le Au Paia:

Ata
Lyman Wight

“Sa ou vaai i fafine ma tamaiti e selau ma le ivasefulu o tutuli ese atu i le tolusefulu maila o fanua valevalenoa, ae sa na o le toatolu ni toeaiina vaivai i le latou vaega, i le masina o Novema, o le eleele sa manifi lona fola i le aisa liusuavaia; ma sa faigofie ona ou mulimuli atu i a latou asaga ona o le toto na tafe mai i o latou vae mafo’efo’e … i luga o tagutugutu laau o le fanua na susunuina” (Lyman Wight, i le “Trial of Joseph Smith,” Times and Seasons, Iulai 15, 1843, 264).

Sa tusia e Pale P. Palate e uiga i le Au Paia o e sa faatalitali e sopoia le Vaitafe o Misuri e sosola ese ai mai le Itumalo o Siakisone e agai atu i le Itumalo o Clay:

Ata
Pale P. Palate

“Sa amata ona laina le auvai i itu uma e lua o le vaa i tamaloloa, o fafine ma tamaiti; o oloa, o taavaletoso, pusa, o punaoa, ma isi mea, a o faaaoga e le aunoa le vaa. … “E faitau selau tagata sa vaaia i itu uma, o nisi i faleie ae o nisi sa i fafo lava ma siomia a latou afi, a’o maligi mai timuga. Sa fesilisili tane mo a latou ava, o ava mo a latou tane; o matua mo fanau, ma fanau mo matua. … O le vaaiga sa le mafaamatalaina, ma, ou te mautinoa, e liusuavai ai loto o soo se tagata i le lalolagi, sei vagana ai o o tatou faaoosala tauaso, ma se nuu tauaso ma le valea” (Autobiography of Pale P. Palate, ed. Sa tusia e Pale P. Palate Jr. [1938], 102).

  • Pe ana e i ai i nei Au Paia, o a ni manatu po o ni lagona e te manatu e ono i ai ia te oe?

Ata
“O E e Mafatia i Sauaga ona o Loʼu Igoa” (MFF 101:35)

Faamalamalama atu e faapea, e ui ina sa oo le Au Paia i sauaga ogaoga, sa latou vaaitino foi i vavega ona o lo latou faatuatua i le Alii. Mo se faataitaiga, ina ua fanaina Philo Dibble e tagata o le vaega faatupu faalavelave, sa faamaloloina faavavega o ia ina ua uma ona ia mauaina se faamanuiaga faaleperisitua mai ia Newel Knight (tagai Au Paia: Voluma 1, 189–90, 192–93).

Valaaulia se tagata aoga e faitau le saunoaga lenei mai ia Mary Elizabeth Rollins Lightner, o se tasi o le Au Paia na faamalosi le sola ese ma le Itumalo o Siakisone. Fai atu i le vasega e faalogologo mo se isi vavega na oo i nisi o le Au Paia.

“A o matou tolauapi i auvai o le Vaitafe o Misuri e faatalitali ai le aveina atu [o i matou] e le vaa, sa [matou] iloa ane, sa le lava ni tupe e ave ai [tagata uma] i le isi itu. E tasi pe lua ni aiga e tatau ona tuu e le avea, ma o le mea na fefefe ai, afai e tuu, o le a fasiotia i latou. O lea, o nisi o le usoga na igoa ia Higbee sa manatu o le a latou taumafai ia maua ni i’a, [ma o le manatu e faapea] atonu o le a ave ai i latou e le avevaa, sa latou tuu a latou laina [seleloi] i fafo i le afiafi; sa timu le po atoa ma le tele o le aso na sosoo ai, [ma] ina ua ao mai a latou laina, e lua pe tolu ni tamai i’a na latou mauaina, ma se i’a fai’ava e 14 pauna le mamafa. Ina ua faatiau le i’a, o se mea na latou matuai tete’i ai i le maua ai o ni siliva afa tala iila se tolu, o le aofaiga tonu lea na manaomia e totogi ai le avega o le latou vaega i le isi itu o le vaitafe. O lenei sa manatu e faapea o se vavega, ma na mafua ai lo matou matuai fiafia tele” (Mary Elizabeth Rollins Lightner, “Mary Elizabeth Rollins Lightner,” Utah Genealogical and Historical Magazine, Iulai 1926, 197).

  • Aisea e te manatu ai, o lenei mea sa o se aafiaga anoa tele mo le Au Paia o e sa faamalosi le sosola ese mai le Itumalo o Siakisone?

Ina ia faaiu, tagai i le mataupu faavae sa e tusia i le laupapa i le amataga o le lesona: O i latou e mafatia i sauaga ona o le suafa o Keriso ma tumau i le faatuatua, o le a tofo i le mamalu o le Alii. Faasoa atu lau molimau e uiga i lenei mataupu faavae, ma uunaia tagata aoga e tumau ma le faatuatua i le Faaola, e tusa lava po o a sauaga latou te oo i ai.

Valaaulia tagata aoga e sauni mo le vasega e sosoo ai e ala i le faitauina o mataupu 18-19 o le Au Paia: Voluma 1. Uunaia i latou e vaavaai mo mea na faatonuina e le Alii tagata o le Ekalesia i Ohaio ma isi setete e fai e fesoasoani ai i le Au Paia puapuagatia i Misuri?

Ata
“O E e Mafatia i Sauaga ona o Loʼu Igoa” (MFF 101:35)

Lolomi