Inisitituti
Lesona 17: Faateteleina o Feeseeseaiga i Misuri


“Lesona 17: Faateteleina o Feeseeseaiga i Misuri,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (2018)

“Lesona 17,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga

Lesona 17

Faateteleina o Feeseeseaiga i Misuri

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

I le 1938, sa alia’e ai ni feteenaiga i le va o le Au Paia ma isi tagatanuu o Misuri. I le aso 27 o Oketopa, 1838—i le lua o aso talu ona uma le taua i le va o se vaega o le Au Paia ma le vaegaau o tagata silivi o Misuri i Crooked River—na faasalalauina ai e Kovana Lilburn W. Boggs se poloaiga o le faaumatiaga ina ia tutuliese ai le Au Paia mai le setete. O le tolu o aso talu ona uma le tuuina atu o le poloaiga o le faaumatiaga, na osofaia ai e vaega o tagata faatupu vevesi le nofoaga i le Vili Falaoamata a Hawn ma fasiotia ai le sefulufitu o le Au Paia. O le taimi lea, na siomia ai e se malosiaga toatele o le vaegaau a le setete le taulaga o Fa Uesi. I le aso 31 o Oketopa, na faalata ai e George Hinkle, o le taitai o le vaegaau o le Au Paia i Fa Uesi, le Perofeta o Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia i lima o le vaegaau a le setete. O le aso na sosoo ai, sa faamalosia ai le Au Paia e ave atu a latou auupega, ae faataumaoi faataugā ai Fa Uesi e le vaegaau a le setete. Na ave faapagotaina e tagata o le vaegaau a le setete le Perofeta ma isi taitai o le Ekalesia ma ave atu i latou i Initipene ma sosoo ai ma Richmond, Misuri.

25 Oketopa, 1838Na tau ai se vaega o le Au Paia ma le vaegaau o Misuri i Vaitafe Piopio.

27 Oketopa, 1838Na saini ai e Kovana Boggs se poloaiga ia faatamaia ai le Au Paia mai Misuri.

30 Oketopa, 1838 Sa fasiotia ai e se vaega faatupu vevesi le toasefulufitu o le Au Paia i le Vili Falaoamata a Hawn.

30 Oketopa–6 Novema, 1838Na si’o ai e le vaegaau a Misuri ia Fa Uesi.

31 Oketopa, 1838Na faalata ai e George Hinkle le Perofeta ma isi taitai o le Ekalesia i le vaegaau a le setete.

Novema 1838Na taofia faapagotaina ai Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia, na muamua i Initipene ona sosoo ai lea ma Richmond, Misuri.

Faitauga a Tamaiti Aoga

Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tulaga o le Upumoni, 1815–1846 (2018), mataupu 29–31

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ua alia’e ni feteenaiga i le va o le Au Paia ma isi tagatanuu o Misuri

Faaali atu le parakalafa lenei ma valaaulia se tagata aoga e faitau leotele:

Elder David W. Na ta’u atu e Patten o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i se tasi o taimi i le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, “sa ia talosagaina le Alii e faataga o ia e oti i le oti o se maturo, ma sa faapea ona faailoa atu i ai e le Perofeta, le ootia tele ma le faanoanoa loloto, ‘aua’ sa ia faapea atu ia David, ‘a ole atu se tagata faatuatua e pei o oe i le Alii mo se mea, e masani ona ia mauaina lava’” (Lycurgus A. Wilson, Life of David W. Patten: The First Apostolic Martyr [1900], 53). I le aso o le falelauasiga o David W. Patten, sa saunoa ai le Perofeta, “Ua taoto mai se tamalii ua na faia le mea tonu lava na fai mai o le a ia faia—ua ia ‘ofoina atu lona ola mo ana uo’” (i le Manuscript History of the Church, vol. B-1, addenda, faamatalaga Z, i. 10, josephsmithpapers.org).

  • E faavae i lau faitauga o le mataupu 29 o le Au Paia: Voluma 1, o a tulaga na taitai atu ai i le maliu o David W. Patten? (I le aso 25 o Oketopa, 1838, na taitai ai e David W. Patten se vaega o le vaegaau a Mamona e laveai mai ni tagata se toalua pe toatolu o le Ekalesia sa taofia faapagota e se vaega o tagata Misuri o e sa tutuliesea le Au Paia mai le eria. I le taua na faapea ona tupu ai—e ta’ua o le taua o le Vaitafe Piopio—na fanaina ai David i le manava. Na maliu o ia i se taimi mulimuli ane i lena po.)

Ata
Vaitafe Piopio, Misuri

Faaali atu le ata o loo i ai i le lesona o le Vaitafe Piopio, ma faamatala atu, e faaopoopo atu ia Elder David W. Patten, e toalua Au Paia o Aso e Gata ma se tagata Misuri e toatasi na fasiotia ai i le taua lea na tupu i talaane o le vaitafe.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le parakalafa lenei:

I vaiaso a o le’i tupu le taua i le Vaitafe Piopio, na gaoia ma susunuina ai e vaega o tagata faatupu vevesi fale o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Misuri, ma o vaega o le Au Paia na faamalosia le faamasinogatonu e aunoa ma se pule tatau, na gaoia ma susunu faleoloa o isi tagatanuu o Misuri. Na maua e Kovana o Lilburn W. Boggs ni lipoti faateleina o nei gaoiga ma faalogo foi i faamatalaga pepelo e faapea na fasioti e le Au Paia le limasefulu po o le onosefulu o tagata Misuri i le taua o le Vaitafe Piopio. E le gata i lea, na maua e Kovana Boggs se faamaoniga mai ia Thomas B. Marsh ma Orson Hyde, o e na molimau pepelo e faapea sa “fuafua [Iosefa Samita] e pule i le setete, le atunuu, ma mulimuli ane ai le lalolagi” (Au Paia: Voluma 1, 346). I le aso 27 Oketopa, 1838, na saini ai e Kovana Boggs se poloaiga tuusa’o mai le peresitene e faapea, “e ao ona faia tagata Mamona o ni fili, ma e tatau ona fasiotia pe tutuliese mai le Setete, pe a manaomia, mo le manuia o tagata lautele” (Manuscript History, vol. B-1, i. 842).

  • Na faapefea e tulaga o mea na tutupu i Misuri i le taimi o le taumafanafana ma le tautoulu o le 1838, ona faafaigata ai i le Au Paia ona puipui i latou lava, o latou aia tatau, ma a latou meatotino? (O taumafaiga a le Au Paia e puipui i latou mai sauaga a vaega faatupu vevesi sa pei na ona faateteleina ai o feeseeseaiga ma sauaga.)

Ua fasioti e se vaega faatupu vevesi le Au Paia i le Vili Falaoamata a Hawn

Faaali atu le faafanua o loo i le lesona ,“O Eria o Misuri, Ilinoi, ma Aioua o le Iunaite Setete,” ma valaaulia tagata aoga e su’e le Vili Falaoamata a Hawn, i Misuri. Faamatala atu, i le aso 30 Oketopa, 1838, na o mai ai se vaega faatupu vevesi na faaauupegaina e silia ma le 200 alii i ni solofanua ma o ifo i le nofoaga o le Au Paia i le Vili Falaoamata a Hawn (tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 6: February 1838–August 1839, ed. Mark Ashurst-McGee and others [2017], 269).

Ata
faafanua o eria Misuri, Ilinoi, ma Aioua
  • E faavae i lau faitauga o le mataupu 30 o le Au Paia: Voluma 1, o le a le mea na tupu i tagata o le Ekalesia i le Vili Falaoamata a Hawn? (E toa sefulufitu le Au Paia na fasiotia ae silia ma le sefululua isi na manunua. Mulimuli ane, na faapea ona faamalosia le Au Paia na feola e lafoai o latou fale ma fanua.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le mea na tupu i se tasi o aiga i le Vili Falaoamata a Hawn, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le tala lenei mai ia Amanda Samita. A’o le’i faitauina le tala, faamalamalama atu sa malaga Amanda i Fa Uesi, Misuri, faatasi ma lona toalua ma le la fanau. Sa latou afe i le Vili Falaoamata a Hawn i le aso 28 Oketopa ma sa nonofo ai iina i le taimi na tupu ai le fasiotiga tagata.

Ata
Amanda Samita

“Ina ua taofi le papa o fana, sa ou toe foi i le nofoaga o le fasiotiga tagata. …

“… Na oso mai i le faleuamea ia lo’u atalii ulumatua o [Uiliata], sa amo mai i ona tauau lona uso laitiiti o Alema.

“‘Aue! ua oti la’u Alema!’ Sa ou alaga ai i le ita.

“‘Leai, tina, ou te manatu e le’i oti Alema. Ae o tamā ma uso Satia ua [feoti]!’ …

“Ae sa le mafai ona ou tagi i lena taimi. …

“O le sooga atoa o le suilapalapa o si a’u tama manu’a ua aluese atoa. Na sau atoa i fafo le aano, ponaivi o le suilapalapa, sooga ma mea uma lava. …

“Sa ma faataoto Alema itiiti i luga o se moega o le matou faleie ma iloilo ona manu’a. Sa o se vaaiga matuai leaga faia. Sa ou le iloa se mea e fai. …

“Peitai, sa ou i ai iina, i lena po umi, matautia, faatasi ma o’u tagata oti ma o’u tagata manunu’a, ma sa leai se tasi ae na’o le Atua lava sa fai ma o matou fomai ma fesoasoani.

“‘Lo’u Tama e, oi le Lagi’ sa ou tagi ai, ‘o le a se mea e tatau ona ou faia? Ua e silasila mai i si a’u tama manu’a ma ua e silafia lo’u le iloa o se mea. Le Tama e, oi le Lagi, faatonu mai a’u i le mea e fai!’” (Amanda Smith, i le Edward W. Tullidge, The Women of Mormondom [1877], 122–24; ua faalaugatasia le sipelaga ma le faasa’oga).

Ata
Amanda Samita

Faaali atu le ata o loo i le lesona, ma faamatala atu o le ata lea o Amanda Samita i ni tausaga mulimuli ane.

  • O le a se mea e tulaga ese mai ia te oe e uiga i le ala na tali atu ai Amanda Samita i lenei tulaga faigata?

Valaaulia se tagata aoga e faaauau ona faitau le tala a Amanda Samita. Fai atu i le vasega e faalogo mo le ala na tali ai e le Alii talosaga a Amanda.

Ata
Amanda Samita

“Sa pei o se leo na tautala mai ia te a’u na faatonutonuina a’u.

“Sa asuasu a’e lava lefulefu o le matou afi. … Sa faatonuina a’u e aumai na lefulefu ma fai ai se vai fufulu manu’a ona faasusū lea o se ieie i le vai fufulu manu’a ona tuu tonu lava lea i le manu’a. … Sa fai pea lava pea ona ou faasusūina le ieie ma tuu i le [manu’a]. …

“O le faia e pei ona faatonuina ai, sa ou toe tatalo ai i le Alii ma na toe faatonuina a’u i le matuai manino lava e pei sa tu mai se fomai ma tautala mai ia te a’u.

“Sa tu lata mai se laau o le elema-maseesee. Mai lenei mea, sa ta’u mai ia te a’u e fai se … penuvevela [o anomea talisusū e fai mai i laauafu ma isi mea] e utu ai le manu’a.

“… Sa fai le penuvevela, ma o le manu’a, lea sa faaaoga uma ai le kuata iata o le ie e ufi a’i, … ma sa fusi lelei ai. …

“Sa ou aveese atu le tama manu’a i se fale … ma fai ai fusiga o lona suilapalapa; sa faatonutonu foi a’u e le Alii e pei o le taimi muamua. Sa faamanatu mai ia te a’u e faapea, i totonu o le pusa a lo’u toalua sa i ai se fagu pasama [o se vai e fai mai i laauiti o faaaogaina i nisi o taimi i vai faafomai]. Sa ou liligiina lenei mea i totonu o le manu’a, sa matuai tuuitiitia ai le tiga o Alema.

Sa ou fai atu, “‘Alema, si a’u tama e, pe e te talitonu na fai e le Alii lou suilapalapa?’

“‘Ioe, tina.’

“‘Ia, e mafai e le Alii ona faia se mea iina i le avanoa o lou suilapalapa, pe e te le talitonu ea e na te mafaia a Alema?’

“‘E te manatu e mafaia e le Alii, a tina?’ sa fesili atu ai le tamaitiiti, ma lona loto mamā.

“‘Ioe, la’u tama e,’ sa ou tali atu ai, ‘ua ia faaalia mai ia te a’u mea uma i se faaaliga vaaia.’

“Ona ou faafaōa faalelei lea o ia, ma faapea atu: ‘Ia e taoto laia faapena, ma aua le minoi, ma o le a fai e le Alii se isi ou suilapalapa.’

“O lea sa faapea ona taoto faō ai Alema mo le lima vaiaso, seia oo ina manuia atoatoa o ia—sa tupu se ivi ma’ale’ale e fegauia’i i le tulaga o le sooga ma le omo, lea e oo mai i lenei aso o loo tumau ona maofa ai o fomai” (Amanda Smith, i le Edward W. Tullidge, The Women of Mormondom [1877], 124, 128; ua faalaugatasia le sipelaga; tagai foi Au Paia: O Le Tala i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 [2018], 354–55, 378–79).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Peresitene James E. Faust (1920–2007) o le Au Peresitene Sili e uiga i le togafitia e Amanda o le manu’a o lona atalii:

Ata
James E. Faust

“O le togafitiga sa ese lava i na aso ma na vaitaimi, ma e le’i faalogo foi i ai i lenei vaitau, ae a tatou oo loa i se tulaga o le o’oo’oga o mea, e pei o Tuafafine Samita, ona tatau lea ona faaaoga o tatou faatuatua faatauvaa ma faalogo i le Agaga e pei ona sa ia faia” (James E. Faust, “O Le Talipupuni o le Faatuatua,” Ensign, Me 2000, 19).

  • O a ni mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i le faataitaiga a Amanda Samita? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga ni mataupu faavae, e aofia ai ma lenei: A o faaali o tatou faatuatua i le Alii, e mafai ona tatou maua Lana taitaiga ma Lana fesoasoani. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.)

  • O a nisi o auala e mafai ona tatou maua ai le taitaiga ma le fesoasoani a le Alii a o faaali lo tatou faatuatua ia te Ia?

  • O le a se taimi na e mauaina ai se taitaiga ma se fesoasoani mai le Alii a o e faaalia le faatuatua ia te Ia?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Henry B. Eyring, o le Au Peresitene Sili. Fai atu i le vasega e faalogologo mo le mea sa ia aoao mai e uiga i le faalavelave i le Vili Falaoamata a Hawn.

Ata
Henry B. Eyring

“Ina ua faateteleina feeseeseaiga i Misuri i matu i le tautoulu o le 1838, na valaau atu le Perofeta o Iosefa Samita i le Au Paia uma e faapotopoto i Fa Uesi mo le puipuiga. O le toatele sa nonofo i faatoaga e mamao ese po o nuu e salalau solo. Sa faapitoa ona ia fautuaina Jacob Hawn, o lē na faavaeina se nuu laitiiti e taua o le ‘Vili Falaoamata a Hawn.’ O se faamaumauga o lena taimi e aofia ai le mea lenei: “Na auina atu e Uso Iosefa le avea’e e ala atu ia Hawn, o lē ana le fale vili falaoamata, ina ia logo le usoga o e sa nonofo ai iina e tuua ma o mai i Fa Uesi, ae peitai sa le’i aveina e le Susuga a Hawn le avea’e” (Philo Dibble, i “Early Scenes i le Church History,” i le Four Faith Promoting Classics [1968], 90). … [Mulimuli ane], na faamaumauina ai e le Perofeta le mea moni faanoanoa e faapea, na semanu e mafai ona faasaoina soifua e le sala i le Vili Falaoamata a Hawn pe ana maua ma talia lana fautuaga” (Henry B. Eyring, “Finding Safety in Counsel,” Ensign, Me 1997, 24–25; “Haun” i le uluai tusiga ua faafouina i le “Hawn” ina ia atagia ai sailiiliga aupito lata mai nei).

Ia faamalamalama atu, e ui lava ina o Jacob Hawn sa le o se tagata o le Ekalesia, sa tofia o ia e saili le fautuaga a Iosefa Samita i le pe tatau ona nonofo ai pea le Au Paia i le Vili Falaoamata a Hawn.

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai i le faaiuga a Jacob Hawn e le amanaia le fautuaga faaperofeta?

Sa siomia e le autau a Misuri ia Fa Uesi ma ave faapagota ai taitai o le Ekalesia.

Toe tagai atu i le faafanua na faaaogaina muamua i le lesona, “O Eria o Misuri, Ilinoi, ma Aioua o le Iunaite Setete,” ma valaaulia tagata aoga e su’e Fa Uesi, Misuri.

Ia faamalamalama atu, e ui ina sa tupu le fasiotiga tagata faalealofa i le Vili Falaoamata a Hawn, ae sa savavali atu fitafita a le setete agai i Fa Uesi, ma le faamoemoe e faatoilalo le Au Paia ao faatalitali mai mo ni nisi faatonuga mai le kovana. E ui ina sa toatele atu fitafita nai lo o le Au Paia e toalima fitafita i le tagata e toatasi o le au paia, ae sa latou naunau lava e puipuia o latou aiga ma fale. Sa fesili atu Iosefa Samita ia George Hinkle, le taitai o au a le Au Paia, ina ia feiloai ma tagata o le vaegaau e saili ai se vaifofo filemu. I lalo o se tagavai o le malolo o taugafana, sa feiloai ai George ma taitai o le vaegaau a Misuri e soalaupule se auala e faamuta ai le feteenaiga. Na maua e taitai o le vaegaau se avea’i o le faatonuga a le kovana e faaumatia [le Au Paia], ma sa faamalamalama mai e Taitai Samuelu Luka, o se tasi o taitai o le fitafita a Misuri, ia George e faapea, o le a faataunuu e ana fitafita le faatonuga seiiloga e ave atu e le Au Paia o latou taitai [i fitafita], ma lafoai a latou auupega, ma o ese ma le setete.

  • O le a le mea na filifili George Hinckle e fai i nei tulaga? (Sa ia faia faalilolilo se tuutuuga e faalata Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia e avatu i lima o fitafita a Misuri.)

Ta’u atu i tagata aoga e faapea, sa ave faatagataotaua Iosefa Samita, sa faoa faamalosi e fitafita a Misuri auupega a le autau Mamona, vete Fa Uesi ma faamata’uina le Au Paia.

Fai atu i tagata aoga e su’e i le mataupu e 31 o le Au Paia: Voluma 1. Valaaulia nai tagata aoga e auauai e faitau leotele mai le itulau e 363, e amata atu i le parakalafa o loo amata i le, “I le lotoa o le taulaga …” ae faaiu i le parakalafa i le itulau lava lea o loo amata i le “‘E faamalieina lava a’u …’” Fai atu i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo le mea na tupu a’o vete e fitafita a Misuri ia Fa Uesi.

  • O a ni mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai le tali lototele a Heber C. Kimball? (E mafai e tagata aoga ona faailoa mai ni nai mataupu faavae. A uma ona latou tali mai, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: E mafai ona tatou tumau faamaoni i le Atua ma Ana perofeta e tusa lava pe le tumau faamaoni i latou e siomia i tatou.)

Tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: O le a sou manatu e uiga ia Iosefa Samita i le taimi nei?

  • Pe na i ai se taimi sa e oo ai i se tulaga lea sa tautala tetee ai se tagata faasaga i le Perofeta o Iosefa Samita? Na faapefea ona e tali atu i ai?

  • O le a se mea o fesoasoani e te tumau faamaoni ai i le Atua ma perofeta ua Ia valaauina e taitaia i tatou i aso nei?

Ua faamasinoina ma faafalepuipuiina le Perofeta o Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia

Ia faamatala faapuupuu atu e faapea, sa ave e fitafita a Misuri ia Iosefa Samita ma isi taitai o le Ekalesia mai Fa Uesi agai atu i le Itumalo o Siakisone e faaali atu i tagata lautele. Ona aveina ai lea o pagota i se faleogalaau i Richmond e faatali ai e faamasinoina, lea na saisaia faatasi ai i latou ma faamalosi e momoe i le fola.

Vaevae le vasega i ni vaega toalaiti, ma tuu atu i vaega taitasi se kopi o le pepa e tufa atu, “Faaaloalogia ma Malualii.” Valaaulia vaega taitasi e faitau le pepa ua tufa atu ma talanoa faatasi a latou tali i le fesili o loo i le pepa ua tufa atu.

“Faaaloalogia ma Malualii”

Ata
Ua saunoa atu Iosefa Samita i leoleo o le falepuipui

Na faamatala mai e Elder Pale P. Palate (1807–57) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le mea lenei e faatatau i le mea na tupu a o faafalepuipui ai o ia faatasi ma le Perofeta o Iosefa Samita i Richmond, Misuri:

Ata
Pale P. Palate

“I se tasi o na po umi ma vaivai, sa matou taooto e pei o loo momoe seia tea le vaeluapo, ma tiga o matou taliga ma loto, a o matou faalogologo atu mo le tele o itula i upufaifai mataga, o upu masoa matuia, o lauvavale mataga ma le gagana palapala a o matou leoleo, o loo taitai e Taitai Price, a o latou faamatala atu i le tasi ma le isi a latou galuega … , lea sa latou faatinoina i le au Mamona’ a o i ai i Fa Uesi [Misuri] ma le eria lata ane. Sa latou mimita foi i le faaleagaina e ala i le faamalosia o ava, afafine, ma taupou, ma le tafanaina po o le taina o ulu ina sau i fafo le faiai o tamaloloa, fafine ma tamaiti.

“Sa ou faalogo pea seia oo ina ou matuai inoino, faateia, ma lē fiafia, ma na matua faatumulia i le meatonu o le ita sa faapea ona ou le manofo ai i lo’u fia tu atu i luga e aoai ia leoleo; peitai sa leai sa’u tala na fai atu ia Iosefa, po o se isi lava tagata. … “Na faafuasei ona tu ae i luga o ia, ma tautala atu i se leo o faititili, sa pei foi o se tagi a se leona, ma fai atu, i le latalata e mafai ona ou manatuaina, o upu nei:

“‘FILEMU, outou o tiapolo o le lua o seoli. I le suafa o Iesu Keriso ou te aoai ai outou, ma faatonu outou ia fifilemu; O le a ou le ola lava i se isi minute e faalogo atu i gagana faapena. Tuu nei lava na ituaiga tala, a leai, e oti outou po o au i le TAIMI NEI LAVA!’

“Sa ia le toe tautala atu. Sa tu maualuga o ia i le malualii matautia. Sa saisaitia i filifili, ae sa aunoa ma se auupega; toafilemu, toalelei ma faaaloalogia e pei o se agelu, sa tilotilo atu o ia i leoleo gatete, o a latou auupega na tuu i lalo pe pauu foi i le eleele; na pipii faatasi o latou tulivae, ma o e, na faapupuu i se tulimanu, po o le faapupuu foi i ona vae, ma augani mai mo lana faamagaloga, ma tumau ai i le fifilemu seia oo ina sui mai leoleo. …

“… sa ou taumafai e vaai faalemafaufau i tupu, maota mamalu, o nofoalii ma palealii; ma i ni taitai na potopoto e fai faaiuga i le iuga o ni malo; peitai o le faaaloalogia ma le malualii ua ou vaai i ai ae na o le faatasi lava a’o tu o ia i filifili, i le vaeluapo, i se ana o se falepuipui i se nuu e le iloa o Misuri” (Autobiography of Pale P. Palate, ed. Pale P. Palate Jr. [1938], 210–11; ua faalaugatasia le sipelaga).

  • O a ni mea ua e aoaoina e uiga ia Iosefa Samita mai lenei tala?

Ata
pepa e tufa atu, “Faaloalogia ma Malualii”

Nai lo le tuu atu i tagata aoga e toefaamanatu le pepa e tufa atu “Faaaloalogia ma Malualii,” e mafai ona e faaali atua se vaega o le ata tifaga Iosefa Samita: O le Perofeta o le Toefuataiga. Faaali atu le ata tifaga mai le taimi 39:15 i le 41:12, lea o loo faaali ai le tali atu a Iosefa Samita i ona leoleo. Fai atu i tagata aoga e faasoa mai ni mea e faapitoa le tulaga ese ia i latou i lenei vitio. O loo maua lenei vitio i le ChurchofJesusChrist.org.

Faaiu i le faasoa atu o lau molimau o upumoni sa outou talanoaina i le lesona i le aso. Valaaulia tagata aoga e faatino na upumoni.

Valaaulia tagata aoga e sauni mo le isi vasega i le faitauina o le mataupu e 32 o le Au Paia: Voluma 1.

Ata
pepa e tufa atu “Faaaloalogia ma Malualii”

Lolomi