Inisitituti
Lesona 22: Ua Faatulaga e Iosefa Samita le Aualofa ma Tuuina Atu Faaeega Paia o le Malumalu


“Lesona 22: Ua Faatulaga e Iosefa Samita le Aualofa ma Tuuina Atu Faaeega Paia o le Malumalu,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga (2018)

“Lesona 22,” Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai: 1815–1846 Anomea a le Faiaoga

Lesona 22

Ua Faatulaga e Iosefa Samita le Aualofa ma Tuuina Atu Faaeega Paia o le Malumalu

Faatomuaga ma le Faasologa o Taimi

Ua faatulaga e le Perofeta o Iosefa Samita le Aualofa a Tamaitai o Navu i le aso 17 o Mati, 1842. Sa valaauina Ema Samita e avea ma peresitene muamua o le faalapotopotoga, o se faataunuuga o le faaaliga na tuuina mai i tausaga na muamua atu (tagai MFF 25:7). O le aso 4 o Me, 1842, na tuuina atu ai e le Perofeta o Iosefa Samita mo le uluai taimi ia faaeega paia o le malumalu i taitai e toaiva o le Ekalesia i le potu a luga o lona Faleoloa Piliki Lanumumu.

17 Mati, 1842Na faatulagaina ai le Aualofa a Tamaitai o Navu.

4 Me,1842Na faalauiloa atu ai e Iosefa Samita faaeega paia o le malumalu i taitai e toaiva o le Ekalesia.

28 Setema, 1843Na maua ai e Ema Samita faaeega paia o le malumalu.

Faitauga a Tagata Aoga

Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018), mataupu e 37

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ua faatulaga e le Perofeta o Iosefa Samita le Aualofa

Ata
atatosi o le Malumalu o Navu

Faaali atu le ata o loo i ai i le lesona. Faamalamalama atu e faapea, i se faaaliga na tuuina mai i le Perofeta o Iosefa Samita ia Ianuari 1841, na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e fausia se malumalu i Navu (tagai MFF 124:25–28). Na faia e Viliamu Weeks, o le sa avea ma tuisata autu o le mamanu o le Malumalu o Navu, le atatosi lenei i le 1841 e tapenapena ai mo le fausiaina o le malumalu.

  • E faavae i lau faitauga o le mataupu e 37 o le Au Paia:Voluma 1, na faapefea e nei tamaitai e toalua o le Au Paia o Aso e Gata Ai ona fuafua e tuuina atu se fesoasoani i le fausiaina o le malumalu? (“Sa maitauina e Makerita [Cook] e toatele le aufaigaluega [i le fauina o le malumalu] sa leai ni seevae, ofuvae uumi, ma ni ofutino talafeagai. Sa ia fautuaina atu ia Sara [Kimball] la te galulue faatasi e tuuina atu ni ofutino fou mo le aufaigaluega. Na fai ane Sara e mafai ona ia sapalaia ie mo ofutino pe afai e su’i e Makerita. E mafai foi ona laua sailia le fesoasoani mai isi tamaitai i Navu ma faatulaga ai se sosaiete e faatonutonua le galuega” [Au Paia: Voluma 1, 447–48].)

  • O le a le mea na iu ina tau atu i ai nei talanoaga ma taumafaiga? (O le faalapotopotoga o le Aualofa.)

Vaevae tagata aoga i ni vaega taitoalua pe taitoatolu, ma tuu atu ia i latou ni kopi o le pepa e tufa atu o loo i le lesona, “Faatulagaina o le Aualofa.” Fai atu i tagata aoga e faitau i a latou vaega ia le pepa na tufa atu ma faailoa faamatalaga e uiga i le faalapotopotoga a le Aualofa e tulaga ese ia i latou. Valaaulia i latou e talanoa i a latou vasega ia a latou tali i fesili o loo i le pepa ua tufa atu.

Faalapotopotoga o le Aualofa

Ata
Faleoloa Piliki Lanumumu

O le Faleoloa Piliki Lanumumu a Iosefa Samita i Navu, Ilinoi

Sa valaaulia e Sara M. Kimball ni tamaitai pe tusa ma le sefululua e feiloai i lona fale e talanoa ai i auala e mafai ona latou saofaga ai i le fauga o le Malumalu o Navu. O loo maua se aotelega o lena mea na tupu i le vaega lenei mai le Afafine i Lo’u Malo:

“I lena vaitau sa, o se faiga e taatele i tamaitai le faatuina o a latou lava faalapotopotoga, e masani lava e i ai ni faavae ma ni tulafono—o ni seti o tulafono e taitaia ai faalapotopotoga. Na tonu i tamaitai sa fono i le fale o Sara Kimball e faatulaga se faavae ma ni tulafono, ma na talia e Elisa R. Snow le tiutetauave o le tusiaina. Ona talosaga atu lea o tamaitai i a Iosefa Samita e iloilo ma tuu mai lona finagalo e uiga i ai. Ina ua uma ona faitau i ai le Perofeta, na saunoa atu o ia e faapea, ‘o se mea e sili ona lelei lea ua ia vaai i ai. “Ae,” sa ia saunoa atu ai, “E le o le mea lea tou te mananao i ai. Ta’u atu i tuafafine ua talia e le Alii la latou taulaga, ma ua ia te ia se mea e sili atu mo i latou nai lo o se tusi faavae tusitusia. Ou te valaaulia i latou uma ia matou feiloai faatasi ma nisi o le usoga … i le aoauli o le Aso Tofi agafua nei, ma o le a ou faatulagaina ai tamaitai i lalo o le perisitua e pei o le mamanu o le perisitua”’ [Sarah M. Kimball, “Auto-biography,” Woman’s Exponent, Sept. 1, 1883, 51]. …

“O lena Aso Tofi na sosoo ai, o le aso 17 o Mati, 1842, sa faapotopoto ai tamaitai e toaluasefulu i luga o le fogafale pito i luga o se fale, lea sa masani ona ta’ua ‘faleoloa piliki lanumumu,’ lea sa i ai se ofisa ma se pisinisi a Iosefa Samita e tausi ai lona aiga. Sa latou fono i lalo o le taitaiga a Iosefa Samita ma sui e toalua o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o Elder Ioane Teila ma Williard Richards.

“Nai lo le mamanuina o se faalapotopotoga a tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai e pei o sosaiete a tamaitai sa i ai ma lauiloa i lena taimi, sa faatulagaina e le Perofeta o Iosefa Samita i latou i se tulaga musuia ma ua faatagaina faalelagi. …

“… Na folafola mai e le Perofeta o Iosefa Samita, ‘E lei atoatoa lava ona faatulagaina le Ekalesia seia tusa ai ona faatulagaina tamaitai’ [Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 451]. Sa toe ta’ua e Sister Elisa R. Snow, [o le sa auauna mulimuli ane o] le peresitene aoao lona lua o le Aualofa, lenei aoaoga. Fai mai o ia: ‘E ui o le igoa [Aualofa] atonu e faaona po nei, ae o le faalapotopotoga e tupuga mai anamua. Sa ta’u mai ia i matou e lo tatou perofeta ua maliufasia e faapea, o lea lava faalapotopotoga sa i ai i le ekalesia anamua’ [Eliza R. Snow, “Female Relief Society,” Deseret News, Apr. 22, 1868, 1; punctuation standardized]” (Daughters in My Kingdom [2017], 11–127).

  • O le a se mea e tu matilatila mai ia te oe i le ala na faatulagaina ai le Aualofa?

  • E faavae i faamatalaga o loo i lenei pepa ua tufa atu, o a ni upumoni e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le Aualofa?

Ata
pepa e tufa atu o le Faatulagaina o le Aualofa

A ua lava loa le taimi, fai atu i tagata aoga e lipoti mai ni upumoni na latou faailoa mai. Atonu latou te ta’ua nisi o upumoni e aofia ai ma nei: O le Aualofa na afua mai anamua ma o se vaega na musuia mai le lagi o le Toefuataiga o le Ekalesia a Iesu Keriso. O le Aualofa ua faatulagaina i lalo o le Perisitua ma e pei o le mamanu o le perisitua.

  • O a ni auala e te manatu, ua avea ai le Aualofa o se vaega taua o le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso?

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le faapea, o le Aualofa ua faatulagaina i lalo o le perisitua ma e pei o le mamanu o le perisitua?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le uiga o le Aualofa ua faatulagaina i lalo o le perisitua ma e pei o le mamanu o le perisitua, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili

Ata
Dallin H. Oaks

“I se saunoaga i le Aualofa, sa saunoa ai Peresitene Iosefa Filitia Samita, o le taimi lena o loo avea ma Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: ‘E ui e le’i tuuina atu i tuafafine le Perisitua, e le’i faaeeina atu i o latou luga, ae e le faapea ai la e le’i tuuina atu e le Alii ia i latou le pule. … E mafai ona tuu atu i se alii le pule, po o se tuafafine, e faia ai ni mea patino i le Ekalesia lea e fusia ai ma talafeagai tonu mo lo tatou faaolataga, e pei o le galuega o loo faia e o tatou tuafafine i totonu o le Maota o le Alii. Ua ia i latou le pule na tuu atu ia i latou e faia ai nisi o mea silisili ma ofoofogia, e paia i le Alii, ma fusia atoatoa ai e pei lava o faamanuiaga o loo tuuina atu e alii o loo umiaina le Perisitua’ [Joseph Fielding Smith, “Relief Society—an Aid to the Priesthood,” Relief Society Magazine, Jan. 1959, 4].

“I lena lauga iloga, sa tau atu pea lava pea e Peresitene Samita e faapea, ua tuuina atu i tamaitai le pule. Sa ia faapea atu i tamaitai, ‘E mafai ona outou tautatala atu i le pule, ona ua tuu atu e le Alii le pule ia te outou.’ Sa ia tau atu foi e faapea, ‘ua tuu atu i le Aualofa le mana ma le pule e faia ai le tele o mea silisili. O le galuega o loo latou faia o loo faia i le pule faalelagi.’ Ma e moni lava, o le galuega a le Ekalesia o loo faia e tamaitai po o alii, pe o totonu o le malumalu po o totonu o uarota po o paranesi, o loo faia i lalo o le taitaiga a i latou o loo umiaina ki o le perisitua. O lea, a o saunoa ai e uiga i le Aualofa, sa faamalamalama mai ai e Peresitene Samita, ‘Ua tuu atu e le Alii ia i latou lenei faalapotopotoga maoae lea ua latou maua ai le pule e auauna ai i lalo o taitaiga a epikopo o uarota … , i le vaavaaia o mea e fiafia i ai o tatou tagata i le faaleagaga ma le faaletino’ [Joseph Fielding Smith, “Relief Society—an Aid to the Priesthood,” 4, 5].

“O lea, e moni lava le upu, o le Aualofa e le na o se vasega mo tamaitai ae o se mea ua fitoitonu mo i latou—o se faaopoopoga i le perisitua na faavaeina mai le lagi” (Dallin H. Oaks, “O Ki ma le Pule o le Perisitua,” Ensign po o le Liahona, Me 2014,50–51).

  • E mafai faapefea ona fesoasoani nei faamatalaga ia tatou malamalama lelei ai, o le Aualofa ua faatulagaina i lalo o le perisitua ma e pei o le mamanu o le perisitua?

Fai atu i tagata aoga e sue le mataupu e 37 o le Au Paia: Voluma 1. Valaaulia ni nai tagata aoga e auauai e faitau leotele mai le itulau e 449, e amata atu i le parakalafa o loo amata i le, “Ina ua uma ona pepese tagata uma …’” ae faaiu i le parakalafa i le itulau e 451 o loo amata i le “E tatau i sui taitoatasi ona …” Fai atu i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo le mea na tupu ma sa talanoaina i le aso na faavaeina ai le Aualofa.

  • O le a se mea o tulaga ese mai ia te oe i lenei tala?

  • O a nisi o auala ua faia ai e tamaitai o le Aualofa “se mea maoae” e faamanuia ai oe po o se tasi e te iloa?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le parakalafa lenei:

“Sa vāvāō tamaitai i Navu ia auai i le Aualofa. Sa latou sagisagi fiafia e ofoina atu le fesoasoani faaletino ma le faaleagaga i se ala faatulagaina lelei, ma ua faatagaina. Sa latou vaaia foi le avanoa e le faatusalia e aoao ai e se perofeta i le tapenapenaga mo le poto faaleagaga e maualuga atu, ma faamanuiaga o le malumalu. Sa latou fiafia e soofaatasi o le tasi ma le isi ma faapea ai ma o latou tuagane o le perisitua i nei taumafaiga maoae. …

“…Sa faamanuiaina tamaitai i le aoaoina e le Perofeta o Iosefa Samita i a latou fonotaga e ono. A o ia aoao atu, sa latou lagonaina le sasaa mai o le Agaga. …

“Sa aoao atu e Iosefa Samita ia mataupu faavae sa fesoasoani i tamaitai o le Aualofa e ‘faamama avega ai i e matitiva’ ma ‘faaolaina ai agaga’—o mataupu faale-faavae lea na fausia ai le sosaiete. … Talu mai uluai fonotaga a le Aualofa, sa faaaogaina ai aoaoga a le Perofeta i a latou taumafaiga e faateleina ai le faatuatua ma le amiotonu faaletagata lava ia, faamalolosia ai aiga ma auaiga, ma saili atu ai ma fesoasoani ia i latou e le tagolima” (O Afafine i Lo’u Malo [2017], 15–17).

Mafaufau e valaaulia nisi o tagata aoga e faasoa mai a latou molimau i le Aualofa o se vaega musuia faalelagi o le Ekalesia a le Faaola. Ia uunaia uso ina ia toaaga e auai i le Aualofa i a latou paranesi, uarota, itu, ma siteki.

Ua faia e le Perofeta o Iosefa Samita faaeega paia i Navu

Ata
potu i luga o le Faleoloa Piliki Lanumumu

Faaali atu le ata o loo i le lesona, ma faamatala atu o le ata lea o le potu i luga o le Faleoloa Piliki Lanumumu na toefauina i Navu, Ilinoi. I le aso 4 o Me, 1842, ae ua leva lena ona faamaeaina le Malumalu o Navu, sa faalauiloa atu ai e le Perofeta o Iosefa Samita ia faaeega paia o le malumalu i se vaega toalaiti o taitai o le Ekalesia i totonu o le potu pito i luga o lona Faleoloa Piliki Lanumumu, lea sa faatulagaina e sauniuni ai mo le sauniga o le faaeega paia. E ui ina tatou le iloa tonu pe o anafea tonu na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita se malamalamaaga e uiga i faaeega paia o le malumalu, ae ua tatou iloa na ia mauaina e ala i le faaaliga (tagai Russell M. Nelson, “Sauniuniga a le Tagata Lava Ia mo Faamanuiaga o le Malumalu,” Ensign, Me 2001, 33).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei. Fai atu i le vasega e faalogologo pe o faapefea ona faamatalaina e le talafaasolopito o Iosefa Samita le sauniga o le faaeega paia lea sa ia faia i le aso 4 o Me, 1842:

Ata
Iosefa Samita

“Na ou faaaluina le aso i le pito i luga o le faleoloa, … i aufono faatasi ma Taitaiau James Adams, o Springfield, Peteriaka Ailama Samita, Epikopo Newel K. Whitney ma George Miller, faapea Peresitene Polika Iaga ma Elder Heber C. Kimball ma Uiliata Risati, ma aoaoina i latou i aoaoga faavae ma le faatulagaga o le Perisitua, faatinoina o mulumuluga, faamauga, faaeega ma le fesootaiga o ki e faatatau i le Perisitua Arona, ma faaauau ai pea ia oo atu i le faatulagaga sili ona maualuga o le Perisitua Mekisateko, ma faatu ai le faatulagaga e faatatau i Le ua mai Anamua ona Aso, ma fuafuaga uma ma aoaoga faavae ia e mafai ai e soo se tasi ona faamautuina le atoatoaga o na faamanuiaga ia ua saunia mo le Ekalesia a le Ulumatua, ma oo mai ma mafuta i le afioaga o le Eloheima i lalolagi e faavavau. I lenei fonotaga sa faatuina ai le faatulagaga anamua o mea mo le uluai taimi i nei aso e gata ai.

“Ma o mea na ou ta’uina atu i lenei aufono o mea faaleagaga, ma o mea e tatau ona mauaina e na o i latou o e mafaufau faaleagaga: ma e leai se mea na faaalia i nei alii o le a le faaalia i le Au Paia uma i aso gataaga, o lea o le vave lava latou te saunia ai e talia, ma saunia se nofoaga talafeagai e tuuina atu ai, e oo lava i le sili atu ona vaivai o le Au Paia; o le mea lea ia filiga ai le Au Paia i le fausiaina o le Malumalu, ma fale uma lava ua poloaiina i latou pe o le a poloaiina ai i latou i le lumanai e le Atua e fausia” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 414).

  • O le a se mea manaia ma taua e te maua i lenei tala?

Faamalamalama atu o le upu Elohima (ua masani ona faaliliuina sa’o mai lava i le Elohima) o se upu Eperu o lona uiga o le “Atua” po o “atua.” I le anotusi lenei, o le faaupuga “o le Eloheima” e aofia ai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso (tagai Guide to the Scriptures, “Elohim,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

  • O le a se mea ua aoao mai ia i tatou e le fasifuaitau “o mai ma mafuta i le afioaga o le Elohima i lalolagi e faavavau” e uiga i le faamoemoega o le sauniga o le faaeega paia o le malumalu? (A uma ona tali mai tagata aoga, tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: O le faaeega paia o le malumalu e saunia ai i tatou e ulufale atu i totonu ma nonofo i le afioaga o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Russell M. Nelson:

Ata
Russell M. Nelson

“I totonu o le malumlau tatou te maua ai foi se faaeega paia, o lona faaupuga sa’o, po o se meaalofa. I le maua ai o lenei meaalofa, e tatau ona tatou malamalama i lona uiga ma le taua o le tausia o feagaiga paia. O sauniga taitasi o le malumalu, ‘e le na’o le faia o ni faatinoga masani, ae o se faatinoga o le tautoga mamalu’ [Gordon B. Hinckley, Teachings of Gordon B. Hinckley (1997), 638].

“O le faaeega paia o le malumalu sa tuuina mai e ala i faaaliga. O le mea lea, e sili ai lava le malamalama i ai e ala i faaaliga, saili ma le agaga tatalo faapea ma se loto faamaoni [tagai Moronae 10:4–5]. Na saunoa Peresitene Polika Iaga e faapea, “O lou faaeega paia o le, mauaina lea o na sauniga uma i totonu o le maota o le Alii, lea e tatau ai mo outou, pe a mavae atu ma lenei olaga, e mafai ai ona outou savavali atu i le afioaga o le Tama, … ma maua ai lou faaeaga e faavavau’ [Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe (1941), 416]. …

“… O le usiusitai i feagaiga paia na osia i malumalu tatou te agavaa ai mo le ola e faavavau, o le meaalofa silisili a le Atua i le tagata [tagai MFF 14:7]. O le ola e faavavau e sili atu nai lo o le tino ola pea. O le ola e faavavau o le faaeaga i le lagi aupito maualuga—o le ituaiga olaga o loo soifua ai le Atua (Russell M. Nelson, “Sauniuniga a le Tagata Lava Ia mo Faamanuiaga o le Malumalu,” Ensign, Me 2001, 33).

  • E mafai faapefea e lenei saunoaga ona fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i le taua o le mauaina o le faaeega paia o le malumalu ma le faamamaluina o feagaiga tatou te faia i totonu o le malumalu?

Faamalamalama atu e faapea, i le aluga o le lua tausaga a o le’i maliu o ia ia Iuni 1844, sa faalauiloa atu ai e le Perofeta o Iosefa Samita ia sauniga o le malumalu “i ni alii ma ni tamaitai, o e sa masani ona faapotopoto faatasi e tatalo ma ia auai i sauniga o le malumalu a o latou faatalitalia le faamaeaina o le Malumalu o Navu ia Tesema 1845” (“Joseph Smith’s Teachings about Priesthood, Temple, Women,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org). Sa maua e Ema Samita le faaeega paia o le malumalu i le aso 28 o Setema, 1843. O ia o le tamaitai muamua na maua le faaeega paia ma sa faapea ona fesoasoani ai i isi tuafafine ia maua lea lava sauniga e tasi (tagai The First Fifty Years of Relief Society, ed. Jill Mulvay Derr and others [2016], xxviii, 9–10).

  • O a nisi o auala ua faamanuiaina ai oe e ala i sauniga o le malumalu ma le faataunuuina o sauniga o le malumalu mo ou tuaa?

Molimau atu, o faaeega paia o le malumalu e saunia ai i tatou ina ia i ai i le afioaga o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Faamalosiau i tagata aoga e tapuai i le Alii i totonu o le malumalu i le tele o taimi e mafai ai e o latou tulaga faaletagata.

Valaaulia tagata aoga e sauni mo le isi vasega i le faitauina o mataupu e 38-39 o le Au Paia: Voluma 1.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

O le faapotopotoina o le nuu o le Atua i aso nei

I lo latou faitauga o le mataupu 37 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni,, 1815–1846 (2018), o le a aoao atili ai tagata aoga e uiga i le tu ma le aga o faaipoipoga autaunonofo. Afai e i ai ni fesili a tagata aoga e uiga i lenei autu, e mafai ona faasino atu i latou i le tala i Autu o le Talalelei “Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo” (topics.ChurchofJesusChrist.org). O le a talanoaina auiliili ia faaipoipoga autaunonofo i le lesona e 24.

Ata
pepa e tufa atu o le Faatulagaina o le Aualofa

Lolomi