Ngaahi Uiuiʻi Fakafaifekaú
Vahe 3: Lēsoni 3—Ko e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí


“Vahe 3: Lēsoni 3—Ko e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí,” Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki hono Vahevahe ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (2023)

“Vahe 3: Lēsoni 3,” Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí

Vahe 3: Lēsoni 3

Ko e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

ʻĪmisi
The Second Coming [Ko e Hāʻele ʻAnga Ua Maí], tā fakatātā ʻa Harry Anderson

ʻE Ala Fifili ʻa e Kakaí

  • Ko hai ʻa Sīsū Kalaisi? Te Ne lava fēfē ʻo tokoniʻi au mo hoku fāmilí?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke tui kia Sīsū Kalaisi? ʻE tāpuakiʻi fēfē ʻe he tui kiate Iá ʻa ʻeku moʻuí?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke fakatomalá?

  • Te u lava fēfē ʻo ongoʻi e melino mo e fakamolemole ʻa e ʻOtuá ʻi he hili ʻeku fai e ngaahi fili koví?

  • Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e papitaisó?

  • Ko e hā ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke kātaki ki he ngataʻangá?

Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko e founga ia ʻo ʻetau haʻu kia Kalaisí. ʻOku faingofua feʻunga ʻo lava pē ke mahino ia ki ha taha kei siʻi. ʻOku nofotaha ʻa e lēsoni ko ʻení ki he ongoongolelei mo e tokāteline ʻa Kalaisí, kau ai ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomala, papitaiso, meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e kātaki ki he ngataʻangá. ʻOku toe tokanga foki ki he founga hono tāpuakiʻi ʻe he ongoongoleleí ʻa e kotoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá.

Ko e foʻi lea ongoongoleleí ʻoku ʻuhinga ia ko e “ongoongo fakafiefia.” Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha ongoongo fakafiefia koeʻuhí he ʻokú ne ʻomai ʻa e tokāteliné—ʻa e moʻoni taʻengata—ʻoku tau fiemaʻu ke haʻu ai kiate Ia pea fakamoʻuí (vakai, 1 Nīfai 15:14). ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ongoongoleleí ke tau moʻui ʻi ha tuʻunga lelei mo mahuʻinga. ʻOku ʻomai ʻe he ongoongo fakafiefia ʻo e ongoongoleleí ha founga ke fakamolemoleʻi ai ʻetau ngaahi angahalá pea fakamāʻoniʻoniʻi, mo tau foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá.

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Akoʻí

ʻOku ʻoatu ʻe he konga ko ʻení ha sīpinga fakamatala ke tokoni atu ke ke teuteu ke faiako. ʻOku toe kau foki ai ha sīpinga ʻo ha ngaahi fehuʻi mo ha ngaahi fakaafe te ke ala fakahoko.

ʻI hoʻo teuteu ko ia ke faiakó, fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ʻa e tūkunga ʻo e taha takitaha mo ʻene ngaahi fiemaʻu fakalaumālié. Fakakaukauʻi pe ko e hā ʻe ʻaonga lahi taha ke akoʻí. Teuteu ke fakamatalaʻi ha ngaahi foʻi lea he ʻikai ala mahino ki he kakaí. Palani fakatatau mo e lahi ʻo e taimi te ke maʻú, manatuʻi ke ʻai pē lēsoní ke nounou.

Fili ʻa e ngaahi potufolofola ke fakaʻaongaʻi ʻi hoʻo faiakó. ʻOku kau ʻi he konga “Fakavaʻe Fakatokāteline” ʻo e lēsoní ha ngaahi potufolofola ʻaonga lahi.

Fakakaukauʻi pe ko e fē ʻa e ngaahi fehuʻi ke fakahoko ʻi hoʻo faiakó. Palani ʻa e ngaahi fakaafe ke fakahokó, ʻa ē te ne fakalotolahiʻi ʻa e taha kotoa ke ngāué.

Fakamamafaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki kuo palōmesi ʻe he ʻOtuá, mo vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he meʻa ʻokú ke akoʻí.

ʻĪmisi
akoʻi ʻe he kau faifekau ha fāmili

Meʻa Te ke Ala Akoʻi ki he Kakaí ʻi he Miniti ʻe 15–25

Fili ha taha pe toe lahi ange ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ke akoʻi. ʻOku ʻoatu ʻa e fakavaʻe fakatokāteline ki he tefitoʻi moʻoní takitaha ʻi he ngataʻanga ʻo e fakamatala ko ʻení.

Ko e Misiona Fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí

  • Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí, ki māmani ke huhuʻi kitautolu mei he angahalá mo e maté.

  • Tuʻunga ʻi he feilaulau fakalelei ʻa Sīsuú, ʻe lava leva ke fakamaʻa mo fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá ʻi haʻatau fakatomala.

  • Hili hono tutuki ʻo Sīsū Kalaisí, naʻá Ne toetuʻu. Tuʻunga ʻi Heʻene Toetuʻú, te tau toetuʻu kātoa ʻi he hili ʻo ʻetau maté. ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻe toe fakatahaʻi ʻa e laumālie mo e sino ʻo e taha takitaha pea te tau takitaha moʻui ʻo taʻengata ʻi ha sino toetuʻu kuo fakahaohaoaʻi.

Tui kia Sīsū Kalaisí

  • Ko e tuí ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

  • ʻOku kau ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e maʻu ʻo e tui ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá pea falala kiate Ia ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi.

  • Ko e tui kia Sīsū Kalaisí ko ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāue mo e mālohi.

  • ʻOku tau fakamālohia ʻetau tuí ʻaki ʻetau lotu, ako ʻa e folofolá, mo talangofua ki he ngaahi fekaú.

Fakatomalá

  • ʻOku taki kitautolu ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí ke tau fakatomala. Ko e fakatomalá ko e founga ia ʻo e tafoki ki he ʻOtuá kae sītuʻa mei he angahalá. ʻI heʻetau fakatomalá, ʻoku liliu leva ʻetau angafaí, ngaahi fakaʻamú, mo e fakakaukaú ke fenāpasi lahi ange mo e finangalo ʻo e ʻOtuá.

  • Ko e taimi ʻoku tau fakatomala fakamātoato aí, ʻoku fakamolemoleʻi leva kitautolu ʻe he ʻOtuá. ʻOku malava ʻa e fakamolemolé koeʻuhí he naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi e fakalelei ki heʻetau ngaahi angahalá.

  • ʻI heʻetau fakatomalá, ʻoku tau ongoʻi ʻa e nonga ʻi he fakamoʻui ʻetau ongoʻi halaiá mo e mamahí.

  • Ko e fakatomalá ko ha meʻa ia ke fai ʻi he moʻuí kotoa. ʻOku talitali lelei kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau fakatomala ai. He ʻikai ke ne teitei siʻaki kitautolu.

Papitaisó: Ko ʻEtau ʻUluaki Fuakava mo e ʻOtuá

  • Ko e papitaisó ko e founga ia ʻoku tau fuofua hū ai ki ha fefuakavaʻaki mo e ʻOtuá.

  • ʻOku konga ua ʻa e papitaisó: papitaiso ʻaki ʻa e vaí mo e ʻaki ʻa e Laumālié. Ko e taimi ʻoku tau papitaiso mo hilifakinima aí, ʻoku fakamaʻa kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá, ʻo tau kamata foʻou ai ʻi he moʻuí.

  • ʻOku tau papitaiso ʻi he fakauku, ʻo muimui ʻi he sīpinga ʻa Sīsuú.

  • ʻOku ʻikai papitaiso ʻa e fānaú kae ʻoua kuo nau taʻu valu. Ko e fānau ʻoku mate kimuʻa ʻi he taʻu ko iá, ʻoku huhuʻi kinautolu ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

  • ʻOku tau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he uike kotoa pē ko e fakamanatu ʻo e feilaulau ʻa Sīsuú pea mo fakafoʻou ʻo ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá.

Ko e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

  • Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e mēmipa hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá.

  • Hili hotau papitaisó, ʻoku tau maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ouau ʻo e hilifakinimá.

  • Ko e taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te tau lava ʻo maʻu ʻEne takauá ʻi heʻetau moʻuí kotoa kapau ʻoku tau faivelenga.

  • ʻOku fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, mo tokoni ke tau ʻilo ʻa e moʻoní.

Kātaki ki he Ngataʻangá

  • ʻOku kau ʻi he kātakí ʻa e kei hoko atu ʻi he tui kia Kalaisi he ʻaho kotoa pē. ʻOku tau hoko atu ʻi he tauhi ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, fakatomala, kumi ki he takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, mo maʻu ʻa e sākalamēnití.

  • ʻI heʻetau feinga faivelenga ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí, ʻoku talaʻofa ʻa e ʻOtuá te tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

ʻOku Tāpuakiʻi ʻe he Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e Kotoa ʻo e Fānau ʻa e ʻOtuá

  • ʻOku hanga ʻe he moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻo fakalahi ʻetau fiefiá, tataki ʻetau tōʻongá, mo fakaleleiʻi ʻetau ngaahi fetuʻutakí.

  • ʻOku ngali te tau fiefia—fakafoʻituitui mo fakafāmili fakatouʻosi—ʻi he taimi ʻoku tau moʻui ʻaki ai ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí.

  • Tuʻunga ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tāpuekina ai ʻa e ngaahi fāmilí ʻi he moʻuí ni mo lava ke fakatahaʻi ʻo taʻengata mo nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

Ngaahi Fehuʻi Te Ke Ala Fakahoko ki he Kakaí

Ko e ngaahi fehuʻi ko ʻení ko ha sīpinga ia ʻo e meʻa te ke ala fehuʻi ki he kakaí. ʻE lava ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻo tokoni ke mou fakahoko ha pōtalanoa mahuʻinga mo mahino e ngaahi fiemaʻu ʻa ha taha pea mo ʻene fakakaukaú.

  • Ko e hā ʻoku ke ʻilo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke tui kia Sīsū Kalaisi?

  • Ko e hā ha ngaahi liliu ʻokú ke loto ke fakahoko ʻi hoʻo moʻuí?

  • Ko e hā hoʻo mahino ki he fakatomalá?

  • Ko e hā hoʻo mahino ki he papitaisó? Ko e hā te ke lava ʻo fakahoko he taimí ni ke teuteu ki he papitaisó?

  • ʻE tokoni fēfē atu ʻa e Laumālié ʻi hoʻo fononga foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá?

  • Ko e hā ha palopalema ʻokú ke fehangahangai mo ia pe ko ho fāmilí? ʻE lava ke ma vahevahe atu ha ngaahi founga ʻe lava ai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo tokoni?

Ngaahi Fakaafe Te ke Ala Fakahoko

  • Te ke fie kole nai ki he ʻOtuá ʻi ha lotu ke tokoni atu ke ke ʻilo pe ko e meʻa kuó ma akoʻi atú ʻoku moʻoni? (Vakai, “Ngaahi Fakakaukau ki hono Akoʻí: Lotú” ʻi he konga fakaʻosi ʻo e lēsoni 1.)

  • Te ke fie ʻalu ki he lotú ʻi he Sāpate ko ʻení ke ke ʻilo lahi ange ki he meʻa kuó ma akoʻí?

  • Te ke fie lau e Tohi ʻa Molomoná mo lotua ke ke ʻilo pe ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá? (Te ke ala fokotuʻu ange ha ngaahi vahe pe ngaahi veesi pau.)

  • Te ke fie muimui ki he sīpinga ʻa Sīsuú ʻo papitaiso? (Vakai, “Ko e Fakaafe ke Papitaiso mo Hilifakinimá,” ʻa ē ʻoku ʻosi pē pea hoko ʻa e lēsoni ko ʻení.

  • ʻE lava nai ke tau fokotuʻu ha taimi ki heʻema ʻaʻahi mai hono hokó?

Ko e Fakavaʻe Fakatokāteliné

ʻOku ʻoatu ʻe he konga ko ʻení ʻa e tokāteline mo e ngaahi potufolofola ke ke ako ke fakamālohia hoʻo ʻilo mo e fakamoʻoni ki he ongoongoleleí mo tokoni atu ke ke faiako.

ʻĪmisi
These Twelve Jesus Sent Forth [Ko e Toko Hongofulu Mā Ua ʻEni Naʻe Fekau Atu ʻe Sīsuú], tā fakatātā ʻa Walter Rane

Ko e Misiona Fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí

Naʻe fekauʻi mai ʻe he Tamai Hēvaní Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí ki māmani ke lava ʻa e taha kotoa ʻiate kitautolu ʻo aʻusia ʻa e fiefiá ʻi māmani mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hokó. “Pea ko e ongoongoleleí ʻeni, ko e ongoongo fakafiefia, … naʻe hāʻele mai [ʻa Sīsū Kalaisi] ki he māmaní, … ke ne fua ʻa e ngaahi angahala ʻa e māmaní, pea ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e māmaní, pea fakamaʻa ia mei he taʻe-māʻoniʻoní; koeʻuhí ke lava ʻo fakamoʻui ʻiate ia ʻa kinautolu kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:40–42).

ʻI heʻetau hoko ko e kakai matelié, ʻoku tau faiangahala kotoa, pea te tau mate kotoa. ʻE hanga ʻe he angahalá mo e maté ʻo taʻofi kitautolu mei he maʻu ʻo e moʻui taʻengata mo e ʻOtuá kae ʻoua kuo ʻi ai ha Huhuʻi (vakai, 2 Nīfai 9). Kimuʻa pea fakatupu ʻa e māmaní, naʻe fili ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Sīsū Kalaisi ke Ne huhuʻi kitautolu. ʻI hano fakahaaʻi kāfakafa ʻo e ʻofá, naʻe hifo mai ai ʻa Sīsū ki māmani ʻo fakahoko ʻa e misiona fakalangí ni. Naʻá Ne ʻai ke lava ʻo huhuʻi kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá, mo Ne fakapapauʻi te tau toetuʻu kātoa ʻi he hili ʻo ʻetau maté.

Naʻe moʻui ʻa Sīsū Kalaisi ʻo ʻikai haʻane angahala. ʻI he ngataʻanga ʻo ʻEne ngāue ʻi he matelié, naʻá Ne toʻo kiate Ia ʻetau ngaahi angahalá ʻaki ʻEne mamahi ʻi Ketisemani pea mo e taimi naʻe tutuki aí (vakai, 1 Nīfai 11:33). Naʻe hulufau ʻa e mamahi ʻa Sīsuú ʻo ne fakatupu Ia ke “tetetete koeʻuhí ko e mamahí, pea tafe ʻa e taʻataʻaá ʻi he ava kotoa ʻo hono kilí (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:18). Hili Hono Tutukí, naʻe toetuʻu ʻa Sīsū, ʻo Ne ikuna ʻa e maté. Fakatahá, ʻoku hoko ʻa e ongo meʻá ni ko e Fakalelei ia ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻOku ʻai ʻe heʻetau ngaahi angahalá ke tau taʻemaʻa fakalaumālie, pea ʻoku “ʻikai ha meʻa ʻoku taʻemaʻa ʻe [lava ke] nofo mo e ʻOtuá” (1 Nīfai 10:21). ʻIkai ngata ai, ʻoku fiemaʻu ʻe he fono ʻo e fakamaau totonú ha nunuʻa ki heʻetau ngaahi angahalá.

ʻOku ʻomai ʻe he feilaulau fakalelei ʻa Sīsuú ʻa e founga ke fakamaʻa ai kitautolu mei he angahalá mo fakamāʻoniʻoniʻi ʻi heʻetau fakatomalá. ʻOkú ne toe ʻomai foki ʻa e founga ke feau ai ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e fakamaau totonú (vakai, ʻAlamā 42:15, 23–24). Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí “Kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai kotoa pē, koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau mamahi ʻo kapau te nau fakatomala; ka ʻo kapau ʻe ʻikai te nau fakatomala kuo pau ke nau mamahi ʻo hangē pē ko Aú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:16–17). Ka ne taʻeʻoua ʻa Sīsū Kalaisi, pehē kuo fakangata ʻe he maté ʻa e ʻamanaki lelei kotoa ki ha nofo fakataha mo e Tamai Hēvaní ʻi he kahaʻú.

ʻI Heʻene foaki Ia ko ha feilaulau maʻatautolú, naʻe ʻikai fakangata ai ʻe Sīsū hotau fatongia fakafoʻituituí. ʻOku fiemaʻu ke tau tui kiate Ia, fakatomala, mo feinga ke talangofua ki he ngaahi fekaú. ʻI heʻetau fakatomalá, ʻe ʻekea ʻe Sīsū maʻatautolu ʻa ʻEne totonu ʻo e ʻaloʻofá mei Heʻene Tamaí (vakai, Molonai 7:27–28). Koeʻuhí ko e fakalaloa ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku fakamolemoleʻi ai kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní, ʻo fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he halaia ʻi heʻetau ngaahi angahalá (vakai, Mōsaia 15:7–9). ʻOku fakamaʻa fakalaumālie kitautolu mo lava ke fakaiku ʻo talitali lelei kitautolu ki he ʻao ʻo e ʻOtuá.

Ko e misiona fakalangi foki ʻo Sīsuú ke fakahaofi kitautolu mei he maté. Koeʻuhí naʻe toetuʻu, te tau toetuʻu kātoa ʻi he hili ʻetau maté. ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻe toe fakatahaʻi ʻa e laumālie mo e sino ʻo e taha takitaha pea te tau takitaha moʻui ʻo taʻengata ʻi ha sino toetuʻu kuo fakahaohaoaʻi. Ka ne taʻeʻoua ʻa Sīsū Kalaisi, ʻe fakangata ʻe he maté ʻa e ʻamanaki kotoa ke nofo fakataha mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻi he kahaʻú.

Ako Folofolá

Naʻe Fekauʻi Mai ʻe he ʻOtuá ʻa Hono ʻAló

Fakamoʻui tuʻunga ʻia Sīsū Kalaisi

Ako Lahi Ange ki he Tefitoʻi Moʻoni Ko ʻEní

Tui kia Sīsū Kalaisí

Ko e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ko e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko e tuí ko e fakavaʻe ia ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe kotoa pē ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku kau ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e falala moʻoni ko e ʻAlo pē Taha Ia Naʻe Fakatupu ʻo e ʻOtuá. ʻOku kau ai ʻa e falala kiate Ia ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻi—ko Ia pe taha hotau hala foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá (vakai, Mōsaia 4:10–12; Mōsaia 3:17; ʻAlamā 4:6–8). ʻOku fakaafeʻi kitautolu ke tau maʻu ha “tui taʻe-fakaʻalongaua kiate ia, ʻo falala kakato ki he ngaahi lelei ʻaʻana ʻokú ne māfimafi ke fakamoʻuí” (2 Nīfai 31:19).

ʻOku kau ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e tui naʻe mamahi maʻa ʻetau ngaahi angahalá ʻi Heʻene feilaulau fakaleleí. Tuʻunga ʻi Heʻene feilaulaú, ʻe lava ke fakamaʻa kitautolu mo huhuʻi ʻi haʻatau fakatomala. ʻOku tokoni ʻa e fakamaʻa ko ʻení ke tau maʻu ha nonga mo ha ʻamanaki lelei ʻi he moʻuí ni. ʻOkú ne toe fakaʻatā foki kitautolu ke tau maʻu ha fiefia kakato ʻi he hili ʻetau maté.

ʻOku kau ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e falala ʻe tuʻunga ʻiate Ia, haʻatau toetuʻu katoa ʻi he hili ʻetau maté. ʻE lava ke pouaki mo fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he tui ko ʻení ʻi he taimi faingataʻá. ʻE lava ke tekeʻi ʻa e loto mamahi ʻo e maté ʻe he talaʻofa ʻo e Toetuʻú.

ʻOku kau ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí ʻa e tui mo e falala naʻá Ne toʻo kiate Ia ʻa ʻetau ngaahi mamahí mo e vaivaí (vakai ʻĪsaia 53:3–5). ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻi Heʻene aʻusiá ʻa e founga ke tokoniʻi ai kitautolu ʻi he ʻaloʻofa, ʻi he ngaahi pole ʻo e moʻuí (vakai, ʻAlamā 7:11–12; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:8). ʻI heʻetau tuí, ʻokú Ne tokoniʻi leva kitautolu ke tau tuiaki atu ʻi he ngaahi faingataʻá.

ʻI heʻetau tui kiate Iá, ʻe lava leva ʻe Sīsū ke fakamoʻui fakaesino mo fakalaumālie kitautolu. ʻOkú Ne mateuteu maʻu pē ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau manatuʻi ʻEne fakaafe ke “sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavaheé” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36).

Ko ha Tefitoʻi Moʻoni ia ʻo e Ngāue mo e Mālohi

ʻOku fakaiku ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí ki he ngāue. ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau tuí ʻi heʻetau talangofua ki he ngaahi fekaú mo e fai lelei ʻi he ʻaho kotoa peé. ʻOku tau fakatomalaʻi ʻetau ngaahi angahalá. ʻOku tau mateakiʻi Ia. ʻOku tau feinga ke hoko ʻo tatau ange mo Ia.

ʻI heʻetau tuí, te tau lava leva ʻo aʻusia e mālohi ʻo Sīsuú ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. Te Ne fakaivia ʻa e ngaahi ngāue lelei taha ʻoku tau malavá. Te tokoniʻi kitautolu ke tau tupulaki mo tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí.

Ko e Fakatupulaki ʻo ʻEtau Tuí

Naʻe akoʻi ʻe he palōfita ko ʻAlamaá ko e langaki ʻo e tuí ʻe lava ʻo kamata ʻaki ha kihiʻi “holi pē ke tui” (ʻAlamā 32:27). Pea, ke tupulaki ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí, ʻoku fiemaʻu ke tau tanumaki ia ʻaki hono ako ʻEne ngaahi folofolá, fakaʻaongaʻi ʻEne ngaahi akonakí, mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ko e taimi te tau tanumaki ai ʻi he faʻa kātaki mo e faivelenga e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hotau lotó, “ʻe aka; mo [hoko ʻo tatau] mo ha fuʻu akau ʻoku tāhuli hake ki he moʻui taʻengatá”—ʻo fakamālohia ai ʻetau tuí (ʻAlamā 32:41; vakai, veesi 26–43).

Ako Folofolá

Tuí, Mālohí, mo e Fakamoʻuí

Ko e Tokāteline ʻo e Tuí

Ngaahi Sīpinga ʻo e Tuí

Ngaahi Ngāué mo e Talangofuá

Ko e Tui ke Fakatomalá

Ako Lahi Ange ki he Tefitoʻi Moʻoni Ko ʻEní

Fakatomalá

Ko e hā ʻa e Fakatomala?

Ko e fakatomalá ko e tefitoʻi moʻoni hono ua ia ʻo e ongoongoleleí. ʻOku taki kitautolu ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí mo ʻetau ʻofa kiate Iá ke tau fakatomala (vakai, Hilamani 14:13). Ko e fakatomalá ko e founga ia ʻo e tafoki ki he ʻOtuá kae sītuʻa mei he angahalá. ʻI heʻetau fakatomalá, ʻoku liliu leva ʻetau angafaí, ngaahi fakaʻamú, mo e fakakaukaú ke fenāpasi lahi ange mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku malava ʻa e fakamolemoleʻi ʻo e angahalá ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne feilaulau fakaleleí.

Ko e fakatomalá ʻoku mahulu hake ia ʻi he fakaʻaongaʻi pē ʻo e loto lahi ke liliu ha ʻulungaanga pe ikunaʻi ha vaivaiʻangá. Ko e fakatomalá ko e tafoki fakamātoato kia Kalaisi, ʻa ē ʻokú Ne foaki mai ʻa e mālohi ke foua ha “fuʻu liliu lahi” ʻi hotau lotó (vakai, ʻAlamá 5:12–14). ʻI heʻetau foua ʻa e liliu ko ʻení ʻi hotau lotó, ʻoku fanauʻi fakalaumālie ai kitautolu (vakai, Mōsaia 27:24–26).

ʻI he fakatomalá, ʻoku tau fakatupulaki ai ha fakakaukau foʻou ki he ʻOtuá, kiate kitautolu, mo e māmaní. ʻOku tau ongoʻi foʻou ai e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ko ʻEne fānaú—mo e ʻofa hotau Fakamoʻuí kiate kitautolú. Ko e faingamālie ke fakatomalá ko e taha ia ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi Hono ʻAló.

Founga ʻo e Fakatomalá

Ko e taimi ʻoku tau fakatomala aí, ʻoku tau ʻiloʻi ʻetau ngaahi angahalá mo ongoʻi mamahi moʻoni. ʻOku tau vete ʻetau ngaahi angahalá ki he ʻOtuá mo kole ʻEne fakamolemolé. ʻOku tau toe vete foki ʻa e ngaahi angahala mamafá ki he kau taki kuo fakamafaiʻi ʻo e Siasí, ʻa ia te nau poupouʻi kitautolu ʻi heʻetau fakatomalá. ʻOku tau fai ʻa e meʻa ʻoku tau lavá ke fai ha totongi huhuʻi, ʻa ia ko hono ʻuhingá ke feinga ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalema naʻe fakahoko ʻe heʻetau ngaahi angafaí. Ko e fakatomala moʻoní ʻoku fakahaaʻi lelei taha ia ʻaki ha ngaahi tōʻonga māʻoniʻoni ʻi ha vahaʻa taimi.

Ko e fakatomalá ko ha ngāue fakaʻaho ia ʻi heʻetau moʻuí kotoa. “Kuo faiangahala kotoa pē, pea tōmui ʻi he fakamālō mei he ʻOtuá” (Loma 3:23). ʻOku totonu ke tau fakatomala maʻu pē, ʻo manatuʻi ʻoku tau ““faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻokú ne fakamālohiʻi [kitautolú]” (Filipai 4:13). Kuo ʻosi fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu “pea ʻo ka fakatomala maʻu pē ʻa hoku kakaí te u fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻi heʻenau ngaahi angahalá” (Mōsaia 26:30).

Ngaahi Tāpuaki ʻo e Fakatomalá

Ko e fakatomalá ko ha tefitoʻi moʻoni lelei ia ʻokú ne ʻomai ʻa e fiefiá mo e nongá. ʻOkú ne ʻomi kiate kitautolu “ʻa e mālohi ʻo e Huhuʻí, ke fakamoʻui [hotau] laumālié” Hilamani 5:11).

Ko e taimi ʻoku tau fakatomala aí, ʻoku fakamoʻui ʻetau halaiá mo e mamahí ʻi he fakalau ʻa e taimí. ʻOku toe lahi ange ʻetau ongoʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālié. ʻOku fakaʻau ʻo mālohi ange ʻetau holi ke muimui ʻi he ʻOtuá.

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

“ʻOku tokolahi fau ha kakai ʻoku nau lau ʻa e fakatomalá ko e tautea—ko ha meʻa ke fakaʻehiʻehi mei ai. … Ka ʻoku fakatupu e ongoʻi tautea ko ʻení ʻe Sētane. ʻOkú ne feinga ke taʻofi kitautolu mei heʻetau hanga kia Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻoku tuʻu ʻo mafao mai Hono toʻukupú, ʻo ʻamanaki mo fie fakamoʻui, fakamolemoleʻi, fakamaʻa, fakaivia, fakahaohaoaʻi, pea mo fakamāʻoniʻoniʻi kitautolú” (Russell M. Nelson, “Te Tau Lava ʻo Lelei Ange mo Lelei ange,” Liahona, Mē 2019, 67).

Ako Folofolá

Fakatomalá

Ko e Huhuʻí mo e Faʻa Fakamolemolé

Ngaahi Tāpuaki Maʻanautolu ʻOku Fakatomalá

Ako Lahi Ange ki he Tefitoʻi Moʻoni Ko ʻEní

ʻĪmisi
finemui ʻoku papitaiso

Papitaisó: Ko ʻEtau ʻUluaki Fuakava mo e ʻOtuá

ʻOku teuteuʻi kitautolu ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí mo e fakatomalá ki he ouau ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá. Ko e papitaisó ko e ʻuluaki ouau fakamoʻui ia ʻo e ongoongoleleí. ʻI heʻetau maʻu ʻa e ouau fakafiefia ko ʻeni ʻo e ʻamanaki leleí, ʻoku tau fakahoko ai ʻetau ʻuluaki fuakava mo e ʻOtuá.

Ko e ouaú ko ha ngāue toputapu ia pe ouau ʻoku fakahoko ʻaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi ouau ʻe niʻihi, hangē ko e papitaisó, ʻoku fiemaʻu ki hotau fakamoʻuí.

ʻI he ngaahi ouaú, ʻoku tau fakahoko ai ʻa e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. Ko e ngaahi fuakava ko ʻení ko ha ngaahi fepalōmesiʻaki toputapu ia ʻiate kitautolu mo e ʻOtuá. ʻOkú Ne palōmesi ke tāpuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi palōmesi kiate Iá. ʻOku totonu ke tau maʻu ha tukupā moʻoni ke tauhi ʻetau ngaahi palōmesi mo e ʻOtuá.

Kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá ke tokoni ke tau omi kiate Ia mo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. ʻI heʻetau maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo tauhi honau ngaahi fuakavá, te tau lava ʻo aʻusia ʻa e “mālohi ʻo e anga fakaʻotuá” ʻi heʻetau moʻuí (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:20).

Ko e Fuakava ʻo e Papitaisó

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻoku tau fiemaʻu ʻa e papitaisó ke tau hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá (vakai, Sione 3:5). ʻOku toe fiemaʻu foki ke tau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe tā ʻe hotau Fakamoʻuí ʻa e sīpingá ʻaki hono papitaiso ia (vakai, Mātiu 3:13–17).

Ko e taimi ʻoku tau papitaiso ai mo tau tauhi ʻetau fuakavá, ʻoku palōmesi leva ʻa e ʻOtuá ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá (vakai, Ngāue 22:16; 3 Nīfai 12:1–2). ʻOku malava ʻa e tāpuaki maʻongoʻongá ni ʻi he feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa ē ʻoku “[ʻofa ʻiate kitautolu mo fufulu kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá ʻaki hono taʻataʻá]” (Fakahā 1:5). ʻOku toe palōmesi foki ʻa e ʻOtuá ke tāpuakiʻi kitautolu ʻaki e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní koeʻuhí ke lava ʻo fakamāʻoniʻoniʻi, tataki, mo fakafiemālieʻi kitautolu.

ʻI heʻetau konga ʻo e fuakava ʻo e papitaisó, ʻoku tau fakamoʻoni ai ʻoku tau loto-fiemālie ke toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau palōmesi foki ke manatu maʻu pē kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku tau palōmesi ke ʻofa mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, “tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; … fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, pea tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē” (Mōsaia 18:9; vakai, veesi 8–10, 13). ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau loto ʻaki ke tauhi kia Sīsū Kalaisi ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻetau moʻuí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37; Mōsaia 2:17).

Ko e ngaahi tukupā ʻo ʻetau fuakava fekauʻaki mo e papitaisó ko ha fatongia maʻongoʻonga. ʻOku nau fakalaumālie foki mo fakafiefia. ʻOku nau fokotuʻu ha fetuʻutaki mahuʻinga ʻi hotau vā mo e Tamai Hēvaní ʻa ia ʻokú Ne fakahoko mai maʻu ai pē ʻa ʻEne ʻofá.

Papitaiso ʻi he Fakauku

Na‘e akoʻi ʻe Sīsū ʻoku fiemaʻu ke papitaiso kitautolu ʻi he fakauku ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:72–74). Ko e papitaiso ʻi he fakaukú, ko e fakataipe ia ʻo e pekia, telio, mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, Loma 6:3–6).

ʻOku toe ʻi ai foki hano fakataipe mahuʻinga kiate kitautolu fakataautaha. ʻOkú ne fakafofongaʻi ʻa e mate ʻo ʻetau moʻui motuʻá, ʻa e telio ʻo e moʻui ko iá, mo hotau toe fanauʻi fakalaumālié. Ko e taimi ʻoku tau papitaiso aí, ʻoku kamata ʻa hotau fanauʻi foʻoú mo ʻetau hoko ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine fakalaumālie ʻo Kalaisi (vakai, Mōsaia 5:7–8; Loma 8:14–17).

Fānau

ʻOku ʻikai papitaiso ʻa e fānaú kae ʻoua kuo hoko ʻa e taʻu ʻoku ala fakamāua aí, ʻa ia ko e taʻu valu (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:27). Ko e fānau ʻoku mate kimuʻa ʻi he taʻu ko iá, ʻoku huhuʻi kinautolu ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, Molonai 8:4–24; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:10). Kimuʻa pea papitaiso ʻa e fānaú, ʻoku totonu ke ʻosi akoʻi ange ʻa e ongoongoleleí koeʻuhí ke nau mateututeu ki he sitepu mahuʻinga ko ʻeni ʻi heʻenau moʻuí ʻo fai ʻa e fuakava mo e ʻOtuá.

Ko e Sākalamēnití

ʻOku finangalo ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke tau faipau ki he ngaahi fuakava ʻoku tau fai mo Iá. Kuó Ne fekau kitautolu ke tau faʻa fakataha ke maʻu ʻa e sākalamēnití, ke tokoni ke tau fakahoko ʻeni. Ko e sākalamēnití ko ha ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí naʻe fakahinohino ʻe Sīsū ki Heʻene kau ʻAposetoló kimuʻa pē ʻi Heʻene Fakaleleí.

Ko e maʻu ko ia ʻo e sākalamēnití ko e tefitoʻi taumuʻa ia ʻo e houalotu sākalamēnití ʻi he uiké takitaha. ʻOku tāpuakiʻi ʻa e maá mo e vaí pea tufa ki he kāingalotú. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he maá ʻa e feilaulauʻi ʻe he Fakamoʻuí Hono sinó maʻatautolú. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he vaí Hono taʻataʻá, ʻa ia naʻá Ne lilingi maʻatautolú.

ʻOku tau maʻu ʻa e ongo fakaʻilongá ni ko e fakamanatu ki he feilaulau ʻa e Fakamoʻuí mo fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. ʻOku tau toe maʻu foʻou ʻa e palōmesi ʻe ʻiate kitautolu ʻa e Laumālié.

Ako Folofolá

Ko e Sīpinga ʻa Kalaisí

Ko e Fuakava ʻo e Papitaisó

Ngaahi Fiemaʻu ki he Papitaisó

Ngaahi Tāpuaki ʻo e Papitaisó Kuo Talaʻofa Maí

Ko e Fiemaʻu Ke ʻi ai ʻa e Mafaí

Naʻe Fakahoko ʻe Sīsū ʻa e Sākalamēnití

Ko e Lotu Tāpuakiʻi ʻo e Sākalamēnití

Maʻu ʻo e Sākalamēnití

Ako Lahi Ange ki he Tefitoʻi Moʻoni Ko ʻEní

ʻĪmisi
Ko e hilifaki nima ʻa Kalaisi ki ha fefine

Ko e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Ko Hono Maʻu e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻOku konga ua ʻa e papitaisó. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻoku fiemaʻu ke tau fanauʻi ʻi he vaí mo e Laumālié” ke tau hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Sione 3:5; tānaki atu hono fakamamafaʻí). Naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita, “Ko e papitaiso ʻaki ʻa e vaí ko ha konga pē ia ʻo e papitaisó, pea ʻoku ʻikai hano ʻaonga ʻo kapau he ʻikai fakahoko ʻa e konga ʻe tahá—ʻa ia, ko e papitaiso ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007],95

Kuo pau ke muimui mai he papitaiso ʻaki e vaí ʻa e papitaiso ʻi he Laumālié kae toki kakato. Ko e taimi ʻoku tau fakahoko ai ʻa e ongo papitaisó fakatouʻosi, ʻoku fakamaʻa kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá, mo fanauʻi foʻou fakalaumālie. Te tau toki kamata leva ha moʻui fakalaumālie foʻou ko e kau ākonga ʻa Kalaisi.

ʻOku tau maʻu ʻa e papitaiso ʻi he Laumālié ʻi ha ouau ʻoku ui ko e hilifakinima. ʻOku fakahoko ʻa e ouau ko ʻení ʻe ha taha pe kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki tokolahi ange ʻo hilifaki honau nimá ki hotau ʻulú. ʻUluakí, ʻoku nau fakamaʻu kitautolu ko ha mēmipa ʻo e Siasí, pea nau toki foaki ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu. Ko e ouau tatau pē ʻeni ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Fuakava Foʻoú mo e Tohi ʻa Molomoná (vakai, Ngāue 8:14–17; 3 Nīfai 18:36–37).

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e mēmipa ia hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá. ʻOku ngāue uouangataha mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Ko e taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te tau lava ʻo maʻu ʻEne feohí ʻi heʻetau moʻuí kotoa kapau ʻoku tau faivelenga.

Founga ʻoku Tāpuekina ai Kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní

Ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻafoaki mahuʻinga taha ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku fakamaʻa mo fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo ʻai ke tau māʻoniʻoni ange, haohaoa ange, mo tatau ange mo e ʻOtuá (vakai, 3 Nīfai 27:20). ʻOkú Ne tokoniʻi kitautolu ke tau liliu mo tupulaki fakalaumālie ʻi heʻetau feinga ke muimui ʻi he ngaahi fakakaukau ʻa e ʻOtuá.

ʻOku tokoni ʻa e Laumālié ke tau ʻilo mo fakatokangaʻi ʻa e moʻoní (vakai, Molonai 10:5). ʻOkú ne toe fakapapauʻi foki ʻa e moʻoní ki hotau lotó mo e ʻatamaí. ʻIkai ngata ai, ʻoku tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau akoʻi ʻa e moʻoní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:14). Ko e taimi ʻoku tau ako mo akoʻi ai ʻa e moʻoní ʻaki ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻokú Ne fakahū ia ki hotau lotó (vakai, 2 Nīfai 33:1).

Ko e taimi ʻoku tau kumi ai ʻi he loto-fakatōkilalo ha fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní, te Ne tataki kitautolu (vakai, 2 Nīfai 32:5). ʻOku kau heni hono ueʻi kitautolu ʻi he founga te tau lava ai ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku foaki mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ivi fakalaumālie ke tokoni ke tau ikunaʻi ʻa e vaivaí. ʻOkú ne tokoni ke tau tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí. Te ne lava ʻo fakatokanga mai ʻi ha ngaahi fakatuʻutāmaki fakalaumālie mo fakatuʻasino.

ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. Te ne fakafiemālieʻi kitautolu ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá pe mamahí, ʻo fakafonu ʻaki kitautolu e ʻamanaki lelei (vakai, Molonai 8:26). Te tau lava ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ke ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú.

Ako Folofolá

Ko e Natula ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Ngaahi Tāpuaki mo e Ivi Tākiekina mei he Laumālie Māʻoniʻoní

Mahuʻinga ʻo e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Ako Lahi Ange ki he Tefitoʻi Moʻoni Ko ʻEní

ʻĪmisi
Ko Sīsū ʻokú ne fua ʻa e fānaú

Kātaki ki he Ngataʻangá

Ko e taimi ʻoku tau papitaiso mo hilifakinima aí, ʻoku tau fai ha fuakava mo e ʻOtuá. Makehe mei he ngaahi meʻa ko iá, ʻoku tau palōmesi ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú mo tauhi kiate Ia ʻi he toenga ʻo ʻetau moʻuí (vakai, Mōsaia 18:8–10, 13; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37).

Hili ʻo ʻetau hū ki he hala ʻo e ongoongoleleí ʻi he papitaisó mo e hilifakinimá, ʻoku tau fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau lavá ke nofo ai. Ko e taimi ʻoku tau mavahe ai mei he halá, neongo ʻene siʻisiʻí, tau tui kia Kalaisi ʻo fakatomala. ʻOku ʻai ʻe he tāpuaki ʻo e fakatomalá ke tau lava ʻo foki ki he hala ʻo e ongoongoleleí mo kei maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. ʻI heʻetau fakatomala moʻoní, ʻoku fingangalo maʻu pē ʻa e ʻOtuá ke fakamolemoleʻi mo talitali lelei kitautolu ki ʻapi.

ʻOku ʻuhinga ʻa e kātaki ki he ngataʻangá ke faivelenga maʻu pē ki he ʻOtuá ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻetau moʻuí—ʻi he ngaahi taimi tokamālié mo e taimi faingataʻá, ʻi he tuʻumālié mo e faingataʻaʻiá. ʻOku tau fakaʻatā ʻa Kalaisi ʻi he loto-fakatōkilalo ke Ne oʻi kitautolu mo ʻai ke tau tatau ange mo Ia. ʻOku tau hanga kia Kalaisi ʻi he tui, falala, mo e ʻamanaki lelei ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻoku tau fetaulaki mo iá.

ʻOku ʻikai ko e ʻuhinga pē ʻo e kātaki ki he ngataʻangá ke kātaki kae ʻoua ke tau mate. Ka, ʻoku ʻuhinga ke tukutaha ʻetau moʻuí, ʻetau fakakaukaú, mo e tōʻongá kia Sīsū Kalaisi. ʻOku kau ai ʻa e tui maʻu pē kia Kalaisi ʻi he ʻaho kotoá. ʻOku tau hoko atu foki ke fakatomala, tauhi ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, mo kumia e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku kau ʻi he kātaki ki he ngataʻangá ʻa e “vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipeé.” ʻOku palōmesi ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻi heʻetau kātaki ki he ngataʻangá, te tau “maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:20).

Ako Folofolá

Kātaki ki he Ngataʻangá

Ngaahi Tāpuaki Maʻanautolu ʻOku Kātakí

Ako Lahi Ange ki he Tefitoʻi Moʻoni Ko ʻEní

ʻĪmisi
fāmili ʻoku malimali

ʻOku Tāpuakiʻi ʻe he Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e Kotoa ʻo e Fānau ʻa e ʻOtuá

Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí maʻá e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá. ʻOku akoʻi ʻe he folofolá “ʻoku tatau ʻa e taha kotoa” ki he ʻOtuá neongo pe ko e hā hotau puipuituʻá pe tūkungá. ʻOkú Ne fakaafeʻi ʻa e “[taha] kotoa ke nau haʻu kiate ia ʻo maʻu ʻi heʻene angaleleí; pea ʻoku ʻikai te ne taʻofi ha tokotaha ʻoku haʻu kiate ia” (2 Nīfai 26:33).

ʻOku tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ongoongoleleí ʻi heʻetau moʻui fakamatelié pea mo ʻitāniti. ʻOku ngali te tau fiefia—fakafoʻituitui mo fakafāmili fakatouʻosi—ʻi he taimi ʻoku tau moʻui ʻaki ai ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, Mōsaia 2:41; “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” ChurchofJesusChrist.org). ʻOku hanga ʻe he moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻo fakalahi ʻetau fiefiá, tataki ʻetau tōʻongá, mo fakaleleiʻi ʻetau ngaahi feohí.

ʻE lava ʻe he moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo maluʻi kitautolu mei he fai ʻo ha ngaahi fili te ne uesia fakatuʻasino mo fakalaumālie kitautolu. ʻOku tokoni ke tau maʻu ha ivi mo ha nonga ʻi he taimi ʻo e faingataʻá mo e mamahí. ʻOkú ne ʻomi ʻa e hala ki he moʻui fiefia taʻengatá.

Ko e taha ʻo e ngaahi pōpoaki maʻongoʻonga ʻo e fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻa ʻetau hoko kotoa ko e konga e fāmili ʻo e ʻOtuá. Ko kitautolú ko Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻofeina. Tatau ai pē pe ko e hā e tuʻunga hotau fāmilí ʻi māmaní, ko kitautolú takitaha ko ha mēmipa ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá.

Ko ha konga maʻongoʻonga ʻe taha ʻo ʻetau pōpoakí ko e lava ko ia ʻa e ngaahi fāmilí ke fakatahaʻi ʻo taʻengatá. Ko e fāmilí ko e tuʻutuʻuni ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku malava ʻe he palani fakalangi ʻo e fiefiá ʻo ʻai ke hoko atu ʻo ʻoua naʻa ngata ʻi faʻitoka ʻa e ngaahi fetuʻutaki fakafāmilí. ʻOku ʻai ʻe he ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé ke lava ʻa e ngaahi fāmilí ʻo fakataha ʻo taʻengata.

ʻE lava ke fakaleleiʻi ʻe he ngaahi fāmilí ʻa e ngaahi taʻefemahinoʻakí, ngaahi fekeʻikeʻí, mo e ngaahi faingataʻá ʻo fakafou ʻi he maama ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava pē ke fakamoʻui ʻa e ngaahi fāmili kuo movete koeʻuhi ko ha ngaahi taʻefemahinoʻakí ʻo fakafou pē ʻi he fakatomalá, faʻa fakamolemolé, mo e tui ki he mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke tau fakatupulaki ha ngaahi fetuʻutaki fakafāmili ʻoku mālohi ange. Ko e ʻapí ko e feituʻu lelei taha ia ke akoʻi mo ako ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Ko e ʻapi ko ē ʻoku fokotuʻu ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻe hoko ia ko ha feituʻu ʻo e hūfangaʻanga mo e maluʻanga. ʻE hoko ia ko ha feituʻu ʻe lava ke nofoʻia ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí.

Ako Folofolá

Ako Lahi Ange ki he Tefitoʻi Moʻoni Ko ʻEní

Fokotuʻutuʻu Fakalēsoni Nounou ki he Lotolotó

Ko e fokotuʻutuʻu ko ʻení ko ha sīpinga ia ʻo e meʻa te ke ala akoʻi ai ha taha kapau ʻoku nounou ʻa e taimi ʻokú ke maʻú. Ko e taimi te ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e fokotuʻutuʻu ko ʻení, fili ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha pe toe lahi ange ke akoʻi. Ko e fakavaʻe fakatokāteline ki he tefitoʻi moʻoní takitaha ʻoku tomuʻa ʻoatu ia ʻi he lēsoní.

ʻI hoʻo faiakó, fai e ngaahi fehuʻí pea fakafanongo. Fakahoko ange ʻa e ngaahi fakaafe ko ē ʻe tokoni ke ʻilo ʻe he kakaí ʻa e founga ke ofi ange ai ki he ʻOtuá. Ko ha fakaafe mahuʻinga ʻe taha ke ke maʻu ha faingamālie ke toe talanoa mo e tokotahá. ʻE fakafuofua ʻa e lōloa ʻo e lēsoní ʻi he ngaahi fehuʻi ʻokú ke faí pea mo e fakafanongo ʻokú ke faí.

ʻĪmisi
ongo faifekau ʻokú na akoʻi ha fefine

Meʻa te Ke Ala Akoʻi ki he Kakaí ʻi ha Miniti ʻe 3-10

  • Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí, ki māmani ke huhuʻi kitautolu mei he angahalá mo e maté.

  • Ko e tui kia Sīsū Kalaisí ko ha tefitoʻi moʻoni ʻo e ngāue mo e mālohi. ʻOku tokoni ʻa e tuí ke tau aʻusia ʻa e mālohi fakaivia ʻo e Fakamoʻuí ʻi heʻetau moʻuí.

  • ʻOku taki kitautolu ʻe he tui kia Sīsū Kalaisí ke tau fakatomala. Ko e fakatomalá ko e founga ia ʻo e tafoki ki he ʻOtuá kae sītuʻa mei he angahalá. ʻI heʻetau fakatomalá, ʻoku liliu leva ʻetau angafaí, ngaahi fakaʻamú, mo e fakakaukaú ke fenāpasi lahi ange mo e finangalo ʻo e ʻOtuá.

  • ʻI he taimi ʻoku tau fakatomala aí, ʻoku fakamolemoleʻi leva kitautolu ʻe he ʻOtuá. ʻOku malava ʻa e fakamolemolé koeʻuhí he naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi e fakalelei ki heʻetau ngaahi angahalá.

  • ʻOku konga ua ʻa e papitaisó: papitaiso ʻaki ʻa e vaí mo e ʻaki ʻa e Laumālié. Ko e taimi ʻoku tau papitaiso mo hilifakinima aí, ʻoku fakamaʻa kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá, ʻo tau kamata foʻou ai ʻi he moʻuí.

  • Hili hotau papitaisó, ʻoku tau maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha ouau ʻoku ui ko e hilifakinima.

  • ʻI heʻetau feinga faivelenga ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí, ʻoku talaʻofa ʻa e ʻOtuá te tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

Paaki