“Papitaisó mo e Hilifakinimá,” Ngaahi Ouau mo e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí (2018).
“Papitaisó mo e Hilifakinimá,” Ngaahi Ouau mo e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí.
Papitaisó mo e Hilifakinimá
ʻOku fie maʻu ki hono fakahoko ʻo e ouau ko ʻení hano fakamafaiʻi mei ha taki lakanga fakataulaʻeiki ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī totonú pe ʻoku ngāue ʻi he malumalu ʻo ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ko iá.
Ongo Fakamoʻoni ʻi ha Papitaiso
ʻE fakamoʻoni ha ongo taulaʻeiki pe ongo maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki ki he papitaiso kotoa pē ke fakapapauʻi ʻoku fakahoko totonu. Kuo pau ke toe fakahoko ʻa e papitaisó kapau ʻoku ʻikai tonu ʻa e fakaleá ʻo hangē ko ia ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:73 pe ʻoku ʻikai pulia kakato ha konga ʻo e sinó pe valá.
Ngaahi Fakahinohino ki Hono Fakahoko ʻo ha Papitaiso
Fakatatau mo e fakahinohino ʻa e maʻu mafai pulé, ʻe lava ke fakahoko ʻa e ouau ʻo e papitaisó ʻe ha taulaʻeiki pe taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí. Ko hono fakahokó, te ne:
-
Tuʻu ʻi he loto vaí mo e tokotaha ʻoku ʻamanaki ke papitaisó.
-
Puke ʻa e fasi-ʻa-nima toʻomataʻu ʻo e tokotahá ʻaki hono nima toʻohemá (ke fiemālie mo malu); ʻe puke ʻe he tokotaha ʻoku papitaisó ʻa e fasi-ʻa-nima toʻohema ʻo e tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻaki hono nima toʻohemá.
-
Hiki hono nima toʻomataʻú ki he sikueá.
-
Ui ʻa e hingoa kakato ʻo e tokotahá peá ne pehē, “Kuo fakamafaiʻi au ʻe Sīsū Kalaisi, pea ʻoku ou papitaiso koe ʻi he huafa ʻo e Tamaí, pea mo e ʻAló, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻĒmeni” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:73).
-
ʻAi ke puke ʻe he tokotahá hono ihú ʻaki hono nima toʻomataʻú (ke fiemālie); pea hili leva ʻe he taha maʻu lakanga fakataulaʻeikí hono nima toʻomataʻú ʻi he funga tuʻa ʻo e tokotahá mo ne fakauku kakato hifo ia, ʻo kau ai mo hono valá.
-
Tokoniʻi ʻa e tokotahá ke tuʻu hake mei he vaí.
Hilifakinimá mo e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní
ʻOku hilifakinima ha taha ʻo fakamaʻu ko ha mēmipa ʻo e Siasí mo ne maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hili hono papitaisó (vakai ki he, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:41). ʻOku toki hoko pē ha taha ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi he hili hono fakakakato mo lekooti totonu ʻa e ngaahi ouau ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá (vakai ki he, Sione 3:5Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 33:11
Fakatatau mo e fakahinohino ʻa e kau pīsopelikí, ʻe lava ke kau ʻi he hilifakinimá ha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki ʻe toko taha pe tokolahi ange. Te nau hilifaki fakamaʻamaʻa honau ngaahi nimá ʻi he ʻulu ʻo e tokotahá. Pea ʻe fakahoko leva ʻeni ʻe he taha ʻokú ne fakahoko ʻa e ouaú:
-
Leaʻaki ʻa e hingoa kakato ʻo e tokotahá.
-
Fakahaaʻi ʻoku fakahoko ʻa e ouaú ʻi he mafai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.
-
Fakamaʻu ʻa e tokotahá ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.
-
Fakaʻaongaʻi ʻa e fakalea “Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” (ʻoku ʻikai ko e “maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní”).
-
Foaki mo ha tāpuaki ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e Laumālié.
-
Fakaʻosi ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí.