Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 7: Te Auraa o te Ti‘a-faahou-raa


Pene 7

Te Auraa o te Ti‘a-faahou-raa

Mai te Mesia i ora i muri a‘e i te poheraa, oia atoa te mau taata atoa, ma te rave-tata‘itahi-raa i to ratou parahiraa i roto i te ao a muri atu tei au maitai ia ratou.1

Omuaraa

I te matahiti 1912, ua faarerei Elder David O. McKay, e melo oia i taua taime ra no te Tino Ahuru ma Piti Aposetolo, e ta’na vahine faaipoipo, Emma Ray, i to raua mauiui rahi matamua ei metua i te taime a pohe ai ta raua tamaroa e piti matahiti e te afa, o Royle. Te faaite mai nei te faati‘araa a Elder McKay no ni‘a i teie ohipa i tupu, i te oto o te aau ta’na i ite e o te faaite atoa mai i to’na ti‘aturiraa i te hoê ti‘afaahou-raa a muri a‘e :

« Monire, 8 no eperera 1912. Aue ïa arui mauiui no ta maua tamaiti iti here ! Mai te mea ra e, te mau hutiraa aho atoa ta’na e huti nei, e au ïa mai te umunaroraa no’na ! Ua hi‘opo‘a te mau taote ia’na i teie nei po‘ipo‘i, e ua ite ratou e, te tumu no to’na mauiui o te haapêraa ïa i na pae toopiti o te mahaha. Ua fatata matou i te ere i te ti‘aturiraa ; area râ i muri mai a faaite ai [te taote] ia matou e, ua ite oia na roto i te hoê hi‘opo‘araa eaha te manumanu i faatupu i teie nei haapêraa e tei ia’na ra te raau rapaau, ua itoito faahou â matou. »

« Area râ ua paruparu roa o Royle e ua rahi roa te mau fifi na roto mai i te mau ma‘i. Ua aro itoito oia i te mahana taatoa, ma te rave-itoito-raa i te raau faaitoito i horo‘ahia’tu ia’na i roto i te mau area taime mai ta te hoê taata paari e rave. I te hora 9 e te afa i pô, ua faatahinu faahou â o Papa, Thomas E. [McKay] e o vau nei ia’na. Ua ti‘aturi roa o Ray, e ua tarava ihora oia i pihai iho i te ro‘i na’ina’i i pihai iho ia’na no te faafaaea rii. Aita i maoro roa ua paruparu to’na tupairaa mafatu, e ua ite matou e, ua fatata ta matou aiû i te faaru‘e mai ia matou. ‘Mama’ o ta’na ïa parau hope‘a i ni‘a i to’na na utu herehia. Hou a tae mai ai te hope‘ araa, ua toro mai ra oia i to’na na rima na’ina’i, e a tuturi atu ai au no te mirimiri ia’na, ua tauahi ihora oia i to‘u a’i, e ua horo‘ a mai i te hope‘a o te mau omiri here roa ta te hoê metua tane e farii no ô mai i te hoê tamarii herehia. E au ra e, ua ite oia e te haere ra oia, e ua hinaaro oia i te parau, « A parahi e Papa’ area râ ua tape‘a te paruparu e te mauiui i to’na reo iti. Ua ite au e ua ite oia i to’na Mama i te hoê taime i muri mai. Ua faafaaea rii oia tau minuti noa ; e i to’na iteraa i te mau tuati vahine i te horohororaa, ua pi‘o vitiviti ihora oia i ni‘a i ta’na aiû herehia e aita i faaru‘e ia’na e tae noa’tu i te taime ua arata‘i atu matou ia’na i rapae au i te piha i reira to te Pohe raveraa i ta maua nei tamaiti iti. »

« Ua tae mai te hope‘a i te hora 1:50 i te aahiata, ma te ore noa-‘e hoê uaua i ha‘uti’uti. ‘Aore oia i pohe roa, te taoto noa ra râ oia’ ua tano roa ïa te reira parau i te mau varua atoa, no te mea ua taoto mau oia. Aita oia i pohe. »2

Te mau Haapiiraa a David O. McKay

Ua riro te mau Aposetolo a Iesu ei mau ite no te tupuraa mau o to’na ti‘afaahou-raa.

Fatata e piti tauatini matahi i mairi a‘enei… te vai ra te tahi mau aposetolo oaoa ore mau. Ua oto rahi o Petero ; ua mauiui o Ioane ; mai Maria atoa, te Metua Vahine no te Mesia. Ua tapuni te tahi atu mau aposetolo. Ua ite Iuda i te huru hara taparahiraa taata ta’na i rave iho nei. Eaha râ ïa arui oto e !

I te po‘ipo‘i a‘e ua ti‘a mai te Mesia…No te mea ua ti‘a mau mai te Mesia, na teie ohipa i haamau i te tahuti ore o te varua, te oraraa o tei herehia i tera pae mai, te vai-maite-raa to ratou iho huru taata. E mea mau ratou i roto i taua ao varua ra mai te varua o te Mesia a poro ai oia i te mau varua i roto i te tape‘araa.3

Na to ratou iteraa i teie ohipa [te ti‘a-faahou-raa o Iesu] i faarahi i te faufaa o te haapapûraa i horo‘ahia e te mau Aposetolo. Te vai ra te hoê faufaa hau atu i te hohonu o to ratou iteraa papû i te mea e, na roto i te poheraa o Iesu ua tupu te mana‘o haaparuparu e te oto i roto i te mau Aposetolo. Ua faaitoitohia e ua faaûrûhia ratou i pihai iho i te Mesia i roto i te roaraa e piti matahiti e te afa. I teie nei râ ua haere ê atu oia. Ua vai otare noa ratou, e e au ra e, ua tupu te aehuehu i roto ia ratou e te tauturu ore…

« Eaha ra ïa tei faataui ta‘ue noa i teie nei mau pĭpĭ ei feia a‘o ti‘aturi ia ratou iho, te măta‘u ore e te itoito no te Evanelia a Iesu Mesia ? O te heheuraa ïa e ua ti‘a faahou mai te Mesia mai te menema mai. Ua tapeahia ta’na mau fafauraa, ua rave faaotihia ta’na misioni no te Mesia… »

Aita Mareko iho i faahiti i te hoê a‘e fâraa mai o te Fatu ti‘afaahou ; area râ ua faaite papû oia e, ua faaite mai te hoê melahi i te menema i te parau no te ti‘afaahou-raa e ua fafau mai e, e farerei te Fatu i ta’na ra mau pĭpĭ. Ua faaroo tatou na roto mai ia Mareko i te poro‘iraa hanahana o te menema taata ore matamua i te ao nei. No te taime matamua i roto i te aamu o te taata nei ua monohia te mau parau « Te taoto nei oia » i te mau parau « Ua ti‘a faahou mai Oia » Aita roa te hoê taata e nehenehe e feaa e aita Mareko i ti‘aturi i roto i to’na aau i te parau mau o te menema taata ore.Aita ta’na e uiuiraa no ni‘a i te ti‘a-faahou-raa—ua tupu mau ihoa te reira ; e te fâraa mai o to’na Fatu e te Faatere i rotopu i te taata nei, ua riro ïa ei ohipa i haamauhia i roto i to’na feruriraa ma te feaa ore. Ua horo‘a oia i to’na ora no te pororaa i teie nei parau mau e mai te mea e ti‘a ia ti‘aturihia te feia papa‘i aamu, ua taati oia i to’na iteraa papû e to’na iho toto.

O Luka te tahi atu taata tei papa‘i i te iteraa o te feia tei ite mata, e Edene oia, e aore ra, mai ta vetahi ê e mana‘o ra e, e taata a‘o no Anetiohia i te fenua Syria, i reira oia i rave ai i te ohipa utuutu ma‘i. (Kolosa 4:14). Ua tae roa i te tahi o to’na feia faahapa u‘ana ia tuu atu ia’na i te ti‘araa matamua o te hoê taata papa‘i aamu, e na to’na auraa piri i te mau aposetolo matamua i haafaufaa rahi roa i ta’na mau papa‘iraa.

Te mea ta’na i papa‘i e hotu ïa no ta’na iho anianiraa e te titorotororaa, e no roto mai i te mau rave‘a atoa e vai ra. Ua uiui oia e ua tapa‘o ihoa râ oia i te mau parau a te feia « tei riro mai te omuaraa mai, ei mau mata, e ei mau orometua no te Parau. » Ua parau oia e « ua ite-papû-hia e a’na te mau parau atoa mai te matamua mai â, » ia ti‘a ia’na « ia faanaho maitai i te papa‘iraa i te reira mau parau » [A hi‘o Luka 1:1-4]. Te auraa no te reira, oia ho‘i ïa, ua farii o Luka i te iteraa papû o teie « feia ite mata » no roto roa mai ia ratou iho, eiaha râ mai roto mai i te mau parau i papa‘ihia ra.

Mai te au i te mau iteraa papû e ti‘aturihia, te vai nei ia tatou te Evanelia a Luka mai roto mai i to’na iho rima. I roto i te pene 24, te faaite papû nei Luka i te parau poro‘i hanahana : « Eaha outou i imi ai i tei ora i te vairaa o te pohe ? Aore oia i ô nei, ua ti‘a ïa i ni‘a » [Luka 24:5-6]

Na roto i te hoê â haapapûraa no ni‘a i to ratou tanoraa mau, e nehenehe ta tatou e farii i ta’na mau parau e to’na iteraa mai te au i te iteraa o Petero e o Paulo e o te tahi atu mau aposetolo no ni‘a i te ti‘a-faahou-raa. « O ta’na atoa ïa i faaite ia’na iho i te oraraa, i muri a‘e i ta’na poheraa, ma te tapa‘o hapa ore e rave rahi ra ; e maha ho‘i ahururaa o’na ru’i i te hi‘ohi‘o-raa-hia e ratou, e te parauraa oia ia ratou i te parau o te basileia o te Atua » [A hi‘o Te Ohipa 1:3]. O vai te nehenehe e feaa i te ti‘aturiraa rahi o Luka no ni‘a i te tupuraa mau o te ti‘a-faahou-raa ?

E parau mau, aita o Mareko e o Luka i faaite papû e, ua hi‘o mata roa’tu raua i te Fatu tei ti‘afaahou, e no reira, te tura‘i nei te tahi mau taata e, eita e nehenehe e rave i to raua iteraa tei papa‘ihia ei tapa‘o faaite matamua. Aita raua i faaite papû i te reira, area râ ua papû roa ia raua e ua ite mau te tahi atu mau taata Ia’na, na te reira ïa e faaite mai i te paari o te iteraa i rotopu i te mau aposetolo e te tahi atu mau pĭpĭ e, ua riro mau te ti‘afaahou-raa ei ohipa tei tupu mau.

Aua‘e râ, te vai nei te hoê parau tei horo‘a mai i te iteraa papû ite mata no ni‘a i te fâraa mai o Iesu i muri a‘e i to’na poheraa e to’na huna-raa-hia. Te tuea nei teie nei iteraa papû i te iteraa o na taata e piti ta‘u i faahiti iho nei e te iteraa atoa o te tahi atu mau taata. Te parau nei au no Saulo, e Ati Iuda no Tareso, i haapiihia i te avae iho o Gamaliela, te hoê pharisea etaeta, e hou to-’na faafariu-raa-hia, e taata hamani ino rahi i te feia e ti‘aturi ra ia Iesu no Nazareta ei taata tei ti‘a faahou mai mai te pohe mai. I teie nei i roto i teie nei parau papû tahito roa‘e e vai nei o te faahiti ra, e aore ra, o te faaite papû ra i te ti‘afaahou-raa o te Mesia, te ite nei tatou ia Paulo i te parauraa’tu i teie nei parau i to Korinetia:

« Ua tuu atu ho‘i au ia outou i mutaa ihora, i tei noaa na ia‘u ra, e i pohe te Mesia i ta tatou nei hara, mai tei te parau i papa‘ihia ra ; e i tanuhia ho‘i oia, e ti‘a faahou maira i te ru’i toru, mai tei te parau i papa‘ihia ra : e i itea oia Kepha, e i te ahuru ma piti i muri a‘e. E muri a‘era ho‘i, i itea oia e te mau taea‘e e pae atoa hanere e tiahara, hoê â iteraa ; te ora noa nei â te tahi o taua feia ra, ua taoto râ te tahi pae. E muri a‘era ho‘i, itea ihora oia e Iakobo ; e i te mau aposetolo i muri a‘e. E te hope‘a ihora, itea atoa ihora ia‘u, mai te mea e e mahemo vau » [1 Korinetia 15:3-8.]4

E ore te ti‘aturi-ore-raa o te ao nei e nehenehe e pato‘i i te iteraa o te feia ite mata.

Ua rahi roa te mau taata i teie nei mahana mai te mau taata i ni‘a i te Mou‘a no mati e piti tauatini a‘e nei matahiti tei patu i te hoê fata na « Te Atua itea ore » e aita re‘a, e aore ra, aita roa to ratou e iteraa no ni‘a ia’na. Ua tai‘o tatou e, a haere ai oia i te Areopago, ua ite Paulo i te mau tii nehenehe mau tei patuhia no te mau huru atua… Pinepine te mau philosopho e te mau haava, te feia maramarama aravihi maitai, te feia paari roa- ‘e o te ao tahito i te putuputu mai i teie vahi no te feruri e no te tuatapa i te mau parau aro no te oraraa e no te hope‘araa o te opu taata.

I rotopu i teie nei paari taata o te ao nei ua ti‘a mai te hoê taata iti mata ravarava o’na ana‘e e tei aro atu i te rahiraa o ta ratou mau haapiiraa ei haapiiraa hape e ta ratou haamoriraa i te mau idolo ei hape rahi—oia te taata ana‘e i roto i taua oire rahi o te feia maramarama tei ite na roto i te ohipa i tupu mau e e nehenehe i te hoê taata ia haere na roto i te mau uputa o te pohe e ia ora… A a‘o ai Paulo ma te parau faahiahia no ni‘a i te huru o te Atua, ua faaroo atu te mau philosopho ma te maere e ma te haapa‘ o maitai e tae noa’tu i te taime ua faaite papû oia e ua faati‘a te Atua ia Iesu mai te pohe mai.

Ia faaroo a‘era ratou i te parau no te tia-faahou-raa, ua tâhitohito maira te tahi pae, e fariu ê atura te rahiraa maoti te tahi na taata noa, ma te faaru‘e atu i te taata tei poro i te parau mau e tei riro o’na ana‘e ra. [A hi‘o Te Ohipa 17:22-33] I teie nei mahana, mai tei tupu i ni‘a i te Mou‘a mati ra, ia parau ana‘e tatou i te parau no te tia-faahou-raa o tei pohe, te vai ra te tahi pae e tâhitohito ra e te tahi pae e feaa ra e te fariu ê atu. I teie nei mahana, ua rahi te mau tane e te mau vahine e atua Åê to ratou o ta ratou e mana‘o rahi hau atu i te Fatu tei ti‘afaahou…

A faaoti e e ohipa mau te reira e ua rave te Mesia i to’na ra tino e ua fâ atu ei taata hananaha, e te ti‘afaahou, e e pahono outou i te uiraa a te mau u’i—« Ia pohe te taata nei, e ora faahou anei ? » [Ioba 14:14]

Te riroraa te ti‘a-faahou-raa mai te menema mai ei ohipa i tupu mau no te mau pĭpĭ tei matau maitai i te Mesia, e parau mau ïa. Aita roa’tu e feaaraa i roto i to ratou feruriraa. E mau ite ratou no taua ohipa ra. Ua ite ratou no te mea ua ite to ratou mata, ua faaroo to ratou taria, e ua fafa to ratou rima i te tino o te Taraehara tei ti‘afaahou mai.5

To te varua taata haere-upootia-raa’tu na te uputa o te pohe e tae atu i roto i te ora mure ore o te hoê ïa o te mau parau poro‘i hanahana horo‘ahia e te Mesia, to tatou Taraehara. Ua riro teie nei oraraa tahuti mai te hoê noa mahana e te toparaa o te mahana o te oraraa. E apeehia te pohe, te hoê noa taoto, e te hoê ti‘araa hanahana i te po‘ipo‘i o te hoê ao mure ore. Ua ite Maria e o Mareta i to raua taea‘e mai te hoê noa tino pohe i roto i te menema pouri e te maniania ore, area te Mesia ra, ua ite oia ia’na ei taata ora. Ua faaite oia i te reira iteraa i roto i na ta‘o e piti : « Ua taoto Lazaro… » (Ioane 11:11). Ahani e ua … ite te mau taata atoa e ua ti‘a mai ihoa te Mesia i faasataurohia i te toru o te mahana—e i muri a‘e i to’na fariiraa i te tahi mau taata e te amuiraa’tu i te tahi mau taata i roto i te ao varua, ua faaora faahou to’na varua i to’na tino puta, e i muri iho i te faaearaa mai no te maororaa e maha ahuru mahana i rotopu i te mau taata, ua ma-‘ue ihora oia ei varua hanahana i to’na ra Metua–eaha râ ïa hau aroha e tae mai i te mau varua tei horuhoru e tei feaa e te papû ore i teie nei !

Te ti‘a nei te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hope‘a nei i pihai iho ia Petero, ia Paulo, ia Iakobo, e te tahi atu mau aposetolo matamua o tei farii i te ti‘a-faahou-raa ei mea mau roa ihoa e ei hope‘a atoa o te misioni hanahana a te Mesia i ni‘a i te fenua nei.6

Te haapapûraa hope‘a roa e te rahi e ua ti‘a mai Iesu mai te menema, o te fâraa mai ïa o te Metua e te Tamaiti i te peropheta ra Iosepha Semita, hoê tauatini e iva hanere matahiti i muri a‘e i te ti‘a-faahou-râ… Aita teie nei temeio no te oraraa i riro noa ei ohipa faufaa mau i roto i to’na iho ra parau, no to’na atoa râ tuatiraa i te mau parau tumu no te ti‘araa kerisetiano mau.7

Te haapapû nei te ti‘a-faahou-raa o te Mesia i te puai mana hope o te Atua e te tahuti ore o te taata nei.

Hau atu i te maha tauatini matahiti, ua hi‘o na te taata i te menema e ua ite oia i te reira ei hope‘araa noa no te oraraa. I roto i te mau taata e rave rahi milioni o tei tomo atu i roto, aita hoê a‘e o ratou i ho‘i mai ei taata ti‘afaahou e te tahuti ore. « I roto i te ao atoa nei aita e vai ra hoê noa‘e menema aita e taata to roto. Aore roa e aau taata i ti‘aturi ; aore roa e reo taata i parau mai e te vai nei taua huru menema ra—te hoê menema i eiâhia e te mana o te hoê Taata i upooti‘a tei hau atu i te puai i te enemi rahi o te taata, te Pohe. »

E no reira, ua riro mau ei parau poro‘i apî e te hanahana ta te melahi i horo‘a’tu i te mau vahine tei haafatata’tu ma te măta‘u e te here i te menema i reira Iesu te huna-raa-hia. « … Te imi nei outou ia Iesu i Nazareta i faasataurohia nei ; ua ti‘a ïa oia ; aore oia i ô nei ; a hi‘o na i te vahi ta ratou i vaiiho ia’na ra. » (Mareko 16:6).

Mai te mea e, ua riro te hoê temeio ei ohipa no te natura, e ton’a ra mau tumu ua tahiti ïa i te paari o te taata nei, ua riro ïa te ti‘a-faahou-raa o Iesu Mesia ei temeio maere roa a‘e o te mau tau atoa. Te vai ra i roto i te reira te puai mana hope o te Atua e te tahuti ore o te taata nei.

E temeio te ti‘a-faahou-raa, area râ, i roto ana‘e i te auraa e ua ahu atu te reira i te iteraa e te haro‘aro‘araa o te taata. Ia ratou atoa e farii ra i te reira ei ohipa tei tupu mau, ua riro noa te reira ei faaiteraa no te hoê ture taui ore o te oraraa. No te mea ho‘i e, aita te taata i haro‘aro‘a i te ture, e pii ïa oia i te reira e temeio.8

Ua apiti-oaoa-hia te ti‘a faahou raa e te Tau Mahanahana, e ere no te mea te vai nei te tahi mea i roto i te natura mai te huru o te ti‘a-faahou-raa, te vai ra râ te mau mea e rave rahi o te horo‘a nei i te hoê mana‘o FAAARARAA. Mai te hau o te pohe, te tape‘a nei te Tau To‘eto‘e i te oraraa o te mau raau tupu atoa i roto i ta’na tapearaa, e a fatata mai ai te Tau Mahanahana e faahepo te mana here horo‘a ora o te mahanaha e te maramarama i te Tau To‘eto‘e ia haamatara ta’na tapearaa, e te mea i au ei pohe e ti‘a mai ia i ni‘a i roto i te apîraa o te oraraa, faahaumaruhia, faaitoitohia e haapuaihia i muri a‘e i te hoê taotoraa hau.

Mai te reia atoa te taata nei. Te mea ta tatou e pii nei e pohe te faahiti ra ïa Iesu i te taoto. « Te taoto ra Lazaro, » ta’na ïa parau i ta’na mau pĭpĭ [a hi‘o Ioane 11:11]. « Te taoto râ te potii » o ta’na ïa mau parau tamahanahana i te mau metua e auê ra e e oto ra o te hoê tamahine iti [a hi‘o Mareko 5:39]. Oia mau, no te Faaora o te ao nei, aita e pohe–e ora ana‘e râ—e ora mure ore. Ua ti‘a roa ia’na ia parau, « Tei ia‘u te tia-faahou-raa e te ora, o te faaroo mai ia‘u ra, pohe noâ oia e ora â ïa » [Ioane 11:25].

I roto i teie huru haapapûraa, e riro ïa te haapa‘oraa i te ture mure ore ei oaoaraa, e ere râ i te hoê hopoi‘a, no te mea e oaoa te oraraa, e aroha te oraraa. E afa‘i mai te haapa‘oraa i te Mesia e ta’na mau ture i te ora. Ia haapapû mai te mau Pâta atoa i teie nei parau, e ia faaî i to tatou mau aau e te haapapûraa no te ra‘i e ua ti‘a mau te Mesia, e na roto ia’na i haapapûhia ai te tahuti ore o te taata nei.9

E farii te feia haapa‘o i te iteraa tamahanahana o te Ti‘a -faahou-raa.

Aita e tumu no te m, ăta‘u i te pohe ; e ohipa iti noa te reira i roto i te oraraa. E mea matarohia te reira mai te fanauraa. No teaha e tia’i ia tatou ia măta‘u i te reira ? Te măta‘u nei te tahi pae no te mea te mana‘o nei ratou e o te hope‘araa te reira o te oraraa, e e mea pinepine ho‘i te ora i te riro ei mea faufaa rahi no tatou. Te ora mure ore o te haamaitairaa rahi roa‘e ïa a te taata.

Ahani te taata e « haapa‘o i to’na ra hinaaro » [a hi‘o Ioane 7:17], eiaha râ e mata‘ita‘i noa ma te ti‘aturiraa ore i te menema pouri e te oto, e huri atu ïa to ratou mau mata i ni‘a i te ra‘i e ia ite e ua ti‘a mau te Mesia !

Aore roa e taata e nehenehe ia farii i te tia-faahou-raa e ia tamau noa i roto i to’na ti‘aturiraa ma te ore e farii atoa e, te vai mau ra te hoê Atua. Na roto i te tia-faahou-raa ua upootia te Mesia i ni‘a i te pohe e ua riro mai ei varua tahuti ore. E ere « E tau Fatu, e tau Atua » (Ioane 20:18) te hoê noa parau aoaoa a Toma a ite ai oia i to’na ra Fatu tei ti‘a mai. Ia farii ana‘e tatou i te Mesia ei Atua, e mea ohie ia mana‘o i to’na Metua mai te hoê taata mai ia’na iho te huru ; no te mea ua parau o Iesu, « … O tei hi‘o mai ia‘u ra, ua hi‘o ïa i te Metua » (Ioane 14:9).10

Mai te Mesia i ora i muri a‘e i te poheraa oia atoa ïa te taata atoa, e rave ratou i to ratou ti‘araa tata‘itahi i roto i te ao a muri a‘e o te au ia’na. E no reira, ua riro te parau poro‘i o te tia-faahou-raa, te parau poro‘i hau atu i te tamahanahana, hau atu i te hanahana i horo‘ahia i te taata ra, no te mea ia rave te pohe i te hoê tei herehia i roto atu ia tatou, e tamahanahanahia to tatou nei aau oto i te ti‘aturiraa e te haapapûraa no te ra‘i mai mai tei faahitihia i roto i te mau parau :

« Aore oia i ô nei, ua ti‘a faahou a‘enei ïa » [A hi‘o Mataio 28:6]. No te mea te ora ra to tatou Faaora e na reira atoa ïa tatou. Te faaite nei au i to‘u iteraa papau e te ora nei Oia. Ua ite au i te reira, mai ta‘u e ti‘aturi nei e ua ite outou i taua parau mau hanahana ra.11

Ua haere Iesu na roto i te mau tamataraa atoa o te orara tahuti nei mai ia outou e o vau nei. Ua ite au i te oaoa, ua ite au i te mauiui. Ua oaoa oia e ua oto oia e te tahi atu mau taata. Ua ite oia i te auhoaraa. Ua ite atoa oia i te oto e tae mai na roto i te feia haavare e te feia faahapa tano ore. Ua pohe oia i te hoê pohe tahuti mai ia tatou atoa e na reira. No te mea ua ti‘a mai te Mesia i muri a‘e i te poheraa, e na reira atoa outou, e na reira atoa vau…

Ua riro Iesu te taata maitai roa‘e tei ora i te fenua nei. Na roto i to’na ti‘araa mai mai te pohe mai, ua upootia oia i ni‘a i te pohe e ua riro oia i teie nei te Fatu no te fenua nei. Auê ïa te paruparu, auê ïa te maamaa o te taata e pato‘i na roto i to’na iho hinaaro i te huru oraraa o te Mesia, i roto ihoa râ i te ite e arata‘i taua huru pato‘iraa i te oaoa ore, te veve e tae noa’tu i te pohe !…

Ia farii ana‘e te mau kerisetiano na te ao taatoa i teie faaroo [ia Iesu Mesia] e tahe nei i roto i to ratou uaua, ia ite ana‘e ratou i te hoê here i roto i to ratou aau no te Mesia i tia-faahou e i te mau parau tumu i apitihia’tu, e rave ïa te taata i te taahiraa rahi matamua no te hau tamau o ta tatou e pure nei i te mau mahana atoa.12

E rave rahi te mau taata tei piihia e kerisetiano o te ore e ti‘aturi i te tia-faahou-raa mau, e tei ni‘a i to outou mau tapono e te mau tapono… o vetahi ê i roto i teie nei Ekalesia te hopoi‘a no te pororaa i to te ao nei te ti‘araa Tamaiti hanahana, to’na tia-faahou-raa mai te menema mai, e to’na fâ-tino-raa’tu i mua i te aro o te Metua, i te peropheta ra Iosepha Semita.13

Te mau Mana‘o Tauturu no te Haapiiraa e no te Aparauraa

  • Eaha te haapapûraa e vai nei no ni‘a i te tia-faahou-raa mau o Iesu Mesia ? (A hi‘o i te mau api 72-74, 75.) Nahea to outou iteraa papû no te tia-faahou-raa o Iesu i haapuaihia’i e te iteraa a ta’na mau Aposetolo tahito e ta’na mau aposetolo i teie nei mahana ?

  • Eaha te mau rave‘a e tamata ai te « paari o te ao nei » i te aro i te tupuraa mau o te tia-faahou-raa o Iesu ? (A hi‘o i te mau api 74-75.)

  • Nahea te haapiiraa o te Tia-faahou-raa i riro ai ei tuhaa faufaa rahi roa i roto i te faanahoraa no te faaoraraa ?

  • Ua haapii te peresideni McKay e, ua riro te Tia-faahou-raa ei « faaiteraa no te hoê ture taui ore no te oraraa » e « ua apitioaoa-hia te Tia-faahou-raa e te Tau Mahanahana. » Nahea te Tia-faahou-raa i faaauhia ai mai te Tau Mahanahana ? (A hi‘o i te mau api 75-77.) Nahea e nehenehe ai ia tatou ia faaohipa i teie nei faahoho‘araa no te tauturu i te mau tamarii ia haro‘aro‘a i te parau no te Ti‘a-faahou-raa ?

  • Nahea e nehenehe ai ia tatou ia noaa, e aore ra, ia haapuai i te hoê iteraa papû no ni‘a i te Tia-faahou-raa ? (A hi‘o i te mau api 77-78.) Nahea to outou iteraa papû no ni‘a i te Tia-faahou-raa e arata‘i ai i te mau faaotiraa ta outou e rave ? Eaha te tahi mau ture no te evanelia tei haro‘aro‘a-ohie-hia i muri a‘e i to tatou fariiraa i te hoê iteraa papû no ni‘a i te Ti‘a-faahou-raa ?

  • Nahea te hoê iteraa no ni‘a i te Tia-faahou-raa e faaiti mai ai i te oto i apitihia’tu i te pohe e e tauturu ai i te tamahanahana ia ratou o te oto nei ? (A hi‘o i te mau api 78-80.) Eaha te mau hoho‘a ta outou i ite no te feia tei haapuaihia i roto i te mau tamataraa e to ratou iteraa papû no ni‘a i te Tia-faahou-raa ?

  • No teaha te vairaa te hoê Atua ti‘a-faahou i riro ai ei mea faufaa rahi roa no to te ao nei ?

Te mau Papa‘iraa Mo‘a :Ioba 19:25-27 ; Mareko 16:1-6 ; Te Ohipa 2:22-32 ; 4:33 ;1 Korinetia 15:3-8 ; 3 Nephi 11:15 ; PH&PF 76:22-24.

Te mau Nota

  1. I roto Conference Report, eperera 1966, 59.

  2. Quoted in David Lawrence McKay, My Father, David O. McKay (1989), 84-85.

  3. I roto Conference Report, eperera 1950, 178.

  4. I roto Conference Report, eperera 1939, 112-14 ; ua tauihia te paratarafa.

  5. I roto Conference Report, eperera 1944, 120-22 ; ua tauihia te paratarafa.

  6. I roto Conference Report, eperera 1966, 57 ; ua tauihia te paratarafa.

  7. I roto Conference Report, eperera 1944, 120 ; ua tauihia te paratarafa.

  8. I roto Conference Report, eperera 1966, 56.

  9. I roto Conference Report, eperera 1939, 115.

  10. I roto Conference Report, eperera 1966, 58-59.

  11. I roto Conference Report, eperera 1944, 125.

  12. I roto Conference Report, eperera 1966, 59.

  13. I roto Conference Report, eperera 1950, 179.

Hōho’a
Christ’s resurrection

« Ua riro te tia-faahou-raa mai te menema mai ei ohipa i tupu mau no te mau pĭpĭ tei matau maitai i te Mesia… E mau ite mata ratou no taua ti‘a-faahou-raa ra. »

Nene’i