Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 20: Ko e Temipalé, Ko ha Matapā Ia Ki he Hakeakiʻí


Vahe 20

Ko e Temipalé, Ko ha Matapā Ia Ki he Hakeakiʻí

ʻOku tau ʻi hení ke fetokoniʻaki mo e ʻOtuá ʻi hono fakamoʻui ʻo e kakai moʻuí [pea mo] hono huhuʻi ʻo e kau pekiá.1

Mei he Moʻui ʻa Sione Teilá

Tuʻunga ʻi he fakautuutu ʻo e fakatanga ʻi Nāvuú, ne manavasiʻi ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá telia naʻa ʻikai moʻui ke fakapapauʻi ʻoku ʻosi ʻa e Temipale Nāvuú. ʻI heʻene fie maʻu ke fakapapauʻi kuó ne foaki ʻa e ngaahi kī mo e ngaahi ʻilo naʻe fiemaʻú ki he toengá, naʻá ne teuteu leva ha loki ʻi ʻolunga ʻi ha fale koloa ʻi Nāvū ke ne lava ai ʻo fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé ki ha niʻihi toko siʻi ʻo e kakai filí.2 Naʻe kau ʻa Sione Teila ʻi he niʻihi ʻo kinautolu ne filí, he naʻá ne mātuʻaki mahuʻingaʻia makehe ʻi he ngaahi ouau fakatemipalé talu meí he taimi naʻe fuofua fakahā ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá ki he Siasí. Naʻe tupulaki ʻia Palesiteni Teila ʻa e mahino mo e houngaʻia ʻi he temipalé mo e ngaahi ouau ʻoku fakahoko aí.

ʻI he lolotonga ʻo ʻene lea ʻi hono fakatapui ʻo e tuʻuʻanga ʻo e Temipale Lōkani ʻIutaá, ne fakamatala ai ʻe Palesiteni Teila ki he haʻofangá ʻa e ngaahi ongo naʻá ne maʻu ʻi he taimi naʻá ne ʻaʻahi ai ki he Temipale Seni Siaosi ʻIutaá, ʻa ia ko e fuofua temipale ia ne ʻosi ʻi he Vāhenga ʻIutaá:

“ ʻI heʻeku ʻaʻahi ki he Temipale māʻoniʻoni ko iá, fakataha mo hoku ngaahi tokoua ne kaungā fononga mo aú, ne mau ongoʻi ha faʻahinga fiefia toputapu mo molumalu, ko ha ongoʻi ʻapasia. Pea ʻi heʻemau hū atu ʻi hono ngaahi matapā toputapú, ne mau ongoʻi ʻoku mau tuʻu ʻi ha kelekele toputapu, pea ongoʻi fakataha mo ha taha ʻo e kuonga muʻá ʻo pehē, ‘[Ko e fale moʻoni ʻeni ʻo e ʻOtuá, pea mo e matapā ʻo e langí.’ [Vakai, Sēnesi 28:17.] ʻOku ʻikai ko ha lea fakatātā pē ʻeni, ka ko ha foʻi moʻoni, he ʻoku fakahoko ʻi he loto Fale ko iá, pea kuo pau ke fakahoko ʻi he Fale ko ia ʻe langa ʻi he kelekelé ni, ʻa e ngaahi ouau toputapu taha ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e lelei pea mo e fiefia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻa e kakai moʻuí mo e kau pekiá fakatouʻosi. ʻOku ongoʻi fiefia hoku lotó he kuo ola lelei mai ʻetau langa ʻo ha temipale ʻe taha ki he huafa ʻo ʻetau Tamai mo hotau ʻOtuá.”3

Makehe meí he mahino ki ai ʻa hono mahuʻinga ʻo e temipalé, naʻe toe ʻilo ʻe Palesiteni Teila ko e lahi ʻo e ngaahi temipalé pea mo e kakai te nau ngāue aí kuo pau ke fakautuutu ʻene lahí pea kuo pau ke fakahoko ʻa e palani ʻa e ʻOtuá. ʻI he lolotonga ʻo haʻane fakaʻaliʻali ange ʻa e feituʻu ʻoku langa ai ʻa e Temipale Sōlekí ki ha taha ʻaʻahi mai mei ha fonua ʻe taha, naʻe kikiteʻi ange ʻe Palesiteni Teila ʻe fakautuutu ʻa e lahi ʻo e ngaahi temipalé ʻi he māmaní: “ ʻOku mau ʻamanaki ke langa ha temipale ʻe laungeau ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí, pea mo ngāue ai ʻi hono fakahoko ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá.”4

Ngaahi Akonaki ʻa Sione Teilá

ʻOku mahuʻingaʻia ʻa e ʻOtuá ʻi hono hakeakiʻi ʻo e kau pekiá pea pehē ki he kakai moʻuí.

Ne ʻi ai ha palani maʻongoʻonga mo pau naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he Fungani Māfimafí ʻo maau pea ʻoku fekauʻaki ia mo e fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻa ia ko ʻene fānau, he ko e ʻOtuá ia pea mo e Tamai ʻa e laumālie ʻo e meʻa moʻui kotoa pē. ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻoku mahuʻingaʻia ʻi he meʻa ʻe lelei kiate kinautolú, ʻi heʻenau tuʻumālié, ʻi heʻenau fiefiá, pea mo e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo honau hakeakiʻi ʻi he moʻuí ni pea mo e taʻengatá kotoa ʻe hoko maí. Pea ʻi heʻene mahuʻingaʻia peheé, pea siʻisiʻi mo ha ngaahi fakahā mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngaahi kuongá, pea lahi mo e mālohi ʻo e koví pea toka mo e angahalá ʻi he lotolotonga ʻo e tangatá, naʻe fie maʻu ai ke fakahoko ha ngāue maʻá e kau pekiá pea pehē maʻá e kakai moʻuí. ʻOku mahuʻingaʻia ʻa e ʻOtuá ʻi he kau pekiá pea pehē pē ki he kakai moʻuí.5

ʻOku tau ʻi hení ke fetokoniʻaki mo e ʻOtuá ʻi hono fakamoʻui ʻo e kakai moʻuí, ʻi hono huhuʻi ʻo e kau pekiá, ʻi hono tāpuekina ʻo ʻetau ngaahi kuí, ʻi hono lilingi atu ʻo e ngaahi tāpuakí ki heʻetau fānaú; ʻoku tau ʻi heni ʻi he taumuʻa ke huhuʻi pea fakakakai ʻa e māmani ʻoku tau nofo aí, pea kuo tuku ai ʻe he ʻOtuá hono mafaí mo ʻene ngaahi faleʻí ki he funga māmaní koeʻuhí ko e taumuʻa ko iá, ke lava ʻa e tangatá ʻo ako ke fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá he māmaní ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻi he langí. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku tau moʻui aí; pea ʻoku ʻatautolu ia ke ʻiloʻi hotau tuʻungá.6

ʻOku tau moʻui, ʻo hangē ko ʻeku laú, ʻi ha ʻaho mo ha kuonga mahuʻinga ʻo e māmaní. … Ne fakatatali kitautolu ʻe he [ʻOtuá ki he ngaahi ʻahó ni, koeʻuhí ke tau fakahoko ʻa e ngāue naʻá Ne tuʻutuʻuni ʻi he teʻeki ai fokotuʻu ʻa e māmaní. Kapau kuo ʻi ai ha ngaahi tāpuaki kuo maʻu ʻe he tangatá ʻi he ngaahi kuonga fakakōsipeli ki muʻa ʻo e māmaní, ʻe toe foaki ia kiate kimoutolu, ʻa kimoutolu ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kapau te mou moʻui ʻaki hoʻomou tui fakalotú mo talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe he ʻEikí, he ʻikai ha meʻa ʻe fufuuʻi ʻe taʻe fakahā. ʻOku mateuteu ia ke Ne fakaava ʻa e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e langí pea mo māmani, ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e kakai kotoa kuo moʻui he māmaní, mo kinautolu ʻoku lolotonga moʻui pe te nau moʻui ʻi he māmaní, koeʻuhí ke fakahinohinoʻi kinautolu pea mo akoʻi ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni kotoa pē ʻo e potó ʻoku fekauʻaki mo e māmani ʻoku tau nofo aí pe fekauʻaki mo e ngaahi ʻOtuá ʻi he ngaahi maama taʻengatá.7

ʻOku tau langa ʻa e ngaahi temipalé ki he hakeakiʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.

ʻI he taimi naʻe hā ai ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá kia Siosefa Sāmitá, naʻá ne tuku kiate ia ʻa e ngaahi kī ʻo e kuonga fakakōsipelí ni; pea ko ia ʻoku tau ngāue ai ʻi hono langa ʻo e ngaahi temipalé. … ʻOku ʻi ai ha ngaahi ouau fekauʻaki mo e meʻá ni ne kamata ia mei ʻitāniti; pea ʻe toe aʻu pē ki he taʻengatá; … ʻa ia ne fakataumuʻa mai ke lelei, mo e fiefia, pea mo e hakeakiʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá; maʻanautolu ʻoku kei moʻuí pea maʻanautolu kuo pekiá pea pehē maʻanautolu ʻe moʻui ʻi he maama ka hoko maí, ʻa ia ʻoku fekauʻaki ia mo ʻetau ngaahi kuí pea mo hotau hakó fakatouʻosi. Ko e taha ia ʻo e ngaahi kī ne tuku maí.8

Ko e hā ʻoku tau langa temipale aí? Koeʻuhí he naʻe tuku ʻe ʻIlaisiā ha ngaahi kī kia Siosefa Sāmita. Pea ʻi he taimi naʻá ne hilifakinima ai ki he kau kaumātuʻá ʻo foaki kiate kinautolu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, ne nau maʻu ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne tuku mai ʻe ʻIlaisiā kia Siosefá pea kiate kimoutolu pea mo ha toe niʻihi kehe pē. … Pea ʻi he faifai mai ʻa e kamata ke fakatahataha mai ʻa e Siasí, kuo tau kamata leva ke talanoa fekauʻaki mo hano langa ʻo ha ngaahi temipale ke tau maʻu ai pea mo fakahoko ʻa e ngaahi ouau ko ia ne fakahā kia Siosefa Sāmitá, ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e meʻa ʻe lelei ki he kakai moʻuí pea mo e kau pekiá pea ʻoku fie maʻu ki hotau fakamoʻuí mo hotau hakeakiʻi ʻi he puleʻanga ʻo hotau ʻOtuá, pea pehē foki kiate kinautolu ʻoku tau ngāue ki aí. Kuo ʻikai ai ke tau kei talanoa pē fekauʻaki mo ia ka kuo tau lavaʻi ha meʻa lahi ʻi he tafaʻaki ko iá.9

Kuo tau fakaʻosi ʻa e temipalé ni [Lōkani ʻIutaá], pea ʻoku ʻeke ai ʻe ha niʻihi, ko e ʻaí ke hā? Ki ha ngaahi meʻa lahi: ke fakahoko ai ʻetau ngaahi silá mo ʻetau ngaahi ouaú ʻi ha founga ʻe tali ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá pea mo e kau ʻāngelo māʻoniʻoní; koeʻuhí ko e hā pē ʻe nonoʻo ʻi he māmaní ʻo fakatatau mo e ngaahi fono ʻo e lakanga fakataulaʻeiki taʻengatá, ke nonoʻo ia ʻi he langí; koeʻuhí ke ʻi ai ha fehokotakiʻanga ʻi he kakai moʻuí mo e kau pekiá, pea ʻiate kinautolu naʻe moʻui ki muʻá, ʻa e ngaahi tamai kotoa he kuonga muʻá naʻa ku lea kau ki aí, ʻoku nau tokanga mai ki ha tuʻunga lelei maʻa honau ngaahi hakó; koeʻuhí ke ʻi ai ha lakanga taulaʻeiki fakaʻeiʻeiki, ko ha kakai māʻoniʻoni, ko ha kakai haohaoa, ko ha kakai anga-maʻa ʻi he māmaní ke nau fakahoko ngāue pea mo ngāue ki he lelei ʻa e kakai moʻuí mo e kau pekiá; ʻo ʻikai ke nau fuʻu tokanga kiate kinautolu pē, ka ki he ʻOtuá, ki he ngāue ʻa e ʻOtuá, pea mo hono fakahoko ʻo e ngaahi meʻa naʻe palani ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ʻi he kuonga fakakōsipeli ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá [vakai, T&F 128:18] ʻa ia ʻe fakatahaʻi ai ʻa e meʻa kotoa pē ʻo taha, pea ke nau mateuteu ke ngāue mo e lakanga fakataulaʻeiki ʻi he langí ʻi hono huhuʻi ʻo e kakai ʻo e māmaní talu mei he ngaahi ʻaho ʻo ʻĀtamá ʻo aʻu mai ki he kuonga lolotongá.10

Kuo pau ke tau taau ke hū ki he temipale māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá.

Ko e kakai ʻoku nau holi ke ō ʻo maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻi he ngaahi fale ko ʻení, kuo pau ke nau maʻu ha fakaongoongolelei mei heʻenau pīsopé. … Pea ʻi he hili ʻenau maʻu ʻeni mei heʻenau pīsopé, kuo pau ke fakamoʻoniʻi ia ʻe he palesiteni ʻo e siteikí. … Ko ha meʻa faingataʻa ʻeni ki ha kau tangata tokolahi ke nau fou ai. Ka ki he kau tangata mo e kau fefine ʻoku anga-tonú, angamaʻa, pea mo fakaʻeiʻeikí, ko [ha] meʻa faingofua pē ʻeni ia; ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe faingataʻa ʻi honau halá ʻi ha faʻahinga taimi. Ka kiate kinautolu naʻe taʻe tokanga ʻi honau ngaahi fatongiá, ʻa ē naʻe mavahe meí he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, pea mo kinautolu ne nau ʻahiʻahiʻi, pe maumauʻi ʻa e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí—ko ha taimi pelepelengesi ʻeni ki he kakai peheé.

Neongo ia, ʻoku ʻi ai ha meʻa ia ʻoku toe faingataʻa ange ʻi he meʻa ʻoku teu hoko maí. He ko e kamataʻanga pē ʻeni ia ʻi he ngaahi meʻá ni. Ko e ngaahi meʻa ʻoku hanganaki maí ʻoku mātuʻaki toe faingataʻa ange ia ke fakahoko. Ko e hā ia? ʻE hokosia ʻa e taimi he ʻikai ngata ai ʻa e pau ke tau lava ʻo fakalaka atu ʻi he kau ʻōfisa ne u lave ki aí—ʻo hangē, ko ʻetau maʻu ʻa e fakangofua ʻa ʻetau pīsopé [pea] mo e palesiteni ʻo e siteikí …, ka ʻoku tala mai ʻi he tohí ni (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá) kuo pau ke tau fakalaka atu ʻi he kau ʻāngeló mo e ngaahi ʻOtuá. Mahalo pē naʻa tau lava ʻo fakahaohao atu ʻiate kinautolu ʻi muʻá; mahalo pē naʻa tau hao feʻunga atu pē, ʻo tau hao pea tau ngāue, pea ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻoku tau “tutui fihia atu pē” ai. Ka ʻe fēfē ʻi he taimi te tau aʻu atu ai ki he tafaʻaki ʻe tahá, pea ʻoku toe mai ai ʻa e kau ʻāngeló mo e ngaahi ʻOtuá ke tau lava ʻo fakalaka ai ka tau toki lava ʻo hū ki hotau hakeakiʻí? He ʻikai ke tau lava ʻo hao atu ai, pea ko e hā leva ʻa e meʻa ʻe hokó? Ko hono moʻoní, ko e ʻikai ke tau lava, pea ko ʻene ʻosí ia. Pea kapau leva he ʻikai ke tau lava, te tau toe lava nai ʻo hū ki hotau hakeakiʻí? ʻOku ʻikai ke u tui pehē.11

Mahalo te ke lava pē ʻo kākaaʻi hoʻo pīsopé pea te ke lava pē ʻo kākaaʻi ʻa e Palesiteni ʻo e Siteikí, pea te ke lava pē ʻo kākaaʻi ʻa e kau Taki Māʻolunga ʻo e Siasí, ka he ʻikai ke ke lava ʻo kākaaʻi ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pe ko e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku lahi ange hoʻo ʻiloʻi koé ʻi ha toe taha kehe pea kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku fehālaaki ʻi hoʻo moʻuí, ko e taimi ʻeni ke ke fakatomala ai mo fakatonutonu hoʻo moʻuí mo e ʻEikí; pea kapau he ʻikai ke ke fakatomala, ʻe hokosia mai ʻa e taimi ʻe fakamaaʻi ai koe, pea ko e māʻolunga ange hoʻo kaká ko e lahi ange ia hoʻo toó.12

ʻOku ʻi ai hotau fatongia ke hoko ko ha kau fakamoʻui ʻi he Moʻunga ʻo Saioné.

ʻOku tau ʻi hení ke teuteu ke moʻui, pea mo akoʻi ʻetau fānaú ʻi he founga ke nau moʻui ai ʻi he hili ʻo ʻetau mavahe atú; pea mo akoʻi foki mo e māmaní ʻi he meʻa tatau ʻo kapau he ʻikai ke nau maʻu ia. ʻOku tau ʻilo naʻe moʻui hotau laumālié mo ʻetau Tamaí ki muʻa pea tau toki omi ki hení. ʻOku tau ʻilo ko ha kakai moʻui taʻe faʻamate kitautolu, pea naʻa tau foua ha maama kehe ʻo hangē ko ʻení. ʻOku tau ʻilo ʻoku fonu ʻa e māmaní he kākaá; ka ko hotau fatongia ke fakamamaʻo mei ai, pea mo fakalakalaka ʻi he angamaʻá, moʻoní, ngeiá pea mo e māʻoniʻoní.

ʻOku tau ʻi hení ke tau hoko ko ha kau fakamoʻui. “Ko e hā, ko ha kau fakamoʻui?” “ ʻIo.” “ ʻO fēfē, ne mau pehē ʻe kimautolu ʻoku taha pē ʻa e Fakamoʻuí.” “ ʻIo, ʻoku tokolahi. He ko e hā e lau ki ai ʻa e folofolá?” Naʻe pehē ʻe ha taha ʻo e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá fekauʻaki mo e meʻá ni, ʻe haʻu ʻa e kau fakamoʻuí ki he moʻunga ʻo Saioné [vakai, ʻOpataia 1:21]. Ko e kau fakamoʻui? ʻIo. Ka ko hai te nau fakamoʻuí? Ko e fika ʻuluakí ko kinautolu pē, hoko ai mo honau ngaahi fāmilí, hoko ai mo honau ngaahi kaungāʻapí, ngaahi kaungā-meʻá mo honau ngaahi mahení, hoko ai mo ʻenau ngaahi kuí, pea toki hoko ai haʻanau lilingi ha ngaahi tāpuaki ki honau ngaahi hakó. ʻOku moʻoni ia? ʻIo. …

ʻOku tau fakaʻamu ke tāpuekina hotau ngaahi hakó. ʻOku tau lau fekauʻaki mo ʻĒpalahame, ʻAisake pea mo Sēkope, ki muʻa pea nau mavahe mei māmaní, naʻa nau fakatahatahaʻi honau ngaahi fāmilí, pea ʻi he tataki fakalaumālie ʻa e laumālie ʻo e kikité mo e fakahaá, ne nau hilifaki ai ki honau ʻulú ʻo foaki ange hanau ngaahi tāpuaki, ʻa ia ʻoku totonu ke ʻi honau ngaahi hakó ʻi he ngaahi kuonga kotoa pē ʻe hoko maí. ʻOku tau maʻu ʻa e ongoongolelei mo e lakanga fakataulaʻeiki tatau, ʻa e maama mo e poto tatau, pea ʻoku tau feinga ke maʻu ʻa e fakamoʻui mo e hakeakiʻi ʻa hotau fāmilí ʻa ia kuo pau ke hoko maí, pea ʻoku tau feinga ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ke lilingi ki honau ngaahi ʻulú ʻo hangē ko ia ne hoko ki muʻá. Pea kapau ne mate ʻetau ngaahi tamaí ʻi he taʻe ʻilo ki he ongoongoleleí, ʻo ʻikai maʻu ha faingamālie ke fanongo ki ai, ʻoku tau tokanga kiate kinautolu, pea ʻoku tau ō ai ke papitaiso maʻanautolu, koeʻuhí ke lava ʻo fakahaofi kinautolu pea mo hakeakiʻi ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá fakataha mo kitautolu.13

ʻI he hāʻele mai ʻa Sīsuú, naʻe hāʻele mai ke fakahoko ha ngāue ʻoku meimei ke tatau ʻi ha ngaahi meʻa lahi ia ʻoku tau fakahokó, pea ʻi heʻene ikunaʻi ʻa ʻene ngaahi ngāue hení, naʻá Ne hoko ai ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní, pea mo e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe hāʻele mai ke malangaʻi ʻa e Ongoongoleleí ki he masivá, ke fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e fale fakapōpulá kiate kinautolu naʻe tuku pōpulá, ke fakatauʻatāinaʻi kinautolu, pea mo fakamahino ʻa e feituʻu laʻā lelei ʻo e ʻEikí. Ko ha ngāue ʻeni naʻe fekauʻaki mo e kakai naʻe moʻui ʻi he kuonga ʻo e lōmakí pea fakaʻauha mo tukupōpula kae ʻoua kuo ʻafioʻi ʻe he ʻEikí kuo taau ke fakahā kiate kinautolu ʻa ʻEne ʻaloʻofá. Ko ia, ʻoku tau lau ai, “He naʻe mamahi foki ʻo tuʻo taha pē ʻa Kalaisi koeʻuhí ko e ngaahi angahalá, ko e anga-tonú maʻá e taʻe anga-tonu, koeʻuhí ke ne ʻomi ʻakinautolu ki he ʻOtuá, kuo fakapoongi ia ʻi he sinó kae fakaake ʻe he laumālié; ʻa ia naʻe ʻalu ai ia ʻo ne malanga ki he ngaahi laumālie ʻoku ʻi he fale fakapōpulá; ʻa kinautolu naʻe talangataʻa ʻi muʻa ʻi he tatali mo e faʻa kātaki ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Noá” [Vakai, 1 Pita 3:18–20]. ʻI heʻene fakakakato ʻene ngāue ʻi māmani maʻá e kakai moʻuí, ne hoko atu ʻo ne fakahoko ha ngāue maʻá e kau pekiá; ʻo hangē ko ia kuo fakahā kiate kitautolú, “Naʻe ʻalu ai ia ʻo ne malanga ki he ngaahi laumālie ʻi he fale fakapōpulá ʻa ia naʻe talangataʻa ʻi he ngaahi ʻaho ʻo Noá.”

Kuo fakatatali maʻatautolu ke tau fakahoko ha ngāue maʻanautolu kuo pekia ka naʻe ʻikai ke nau talangofua pe maʻu ʻa e Ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku tau ʻi hení ke fai ha ngāue ʻoku fekauʻaki mo hono huhuʻi ʻo e kau pekiá. ʻI he taimi ne fekau ai ke langa ʻa e temipalé ʻi Nāvuú, ʻi he hili hono langa ʻo e temipale ʻi Ketilaní, pea ʻi he hili hono fakafoki mai ʻo ha ngaahi kī kehekehe ki he māmaní, pea ʻi he hili ʻo ha ngaahi fakahā kehekehe, mo ha ngaahi vīsone kehekehe pea mo ha ngaahi ngāue lahi, ʻoku pehē naʻe ʻikai ha potu ʻi he māmaní ke fakahoko ai ʻa e ouau ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá, pea naʻe fekau ai ʻa Siosefa ke ne langa ha fale ki he taumuʻa ko ʻení.14

ʻOku tatali mai ha tokolahi kuo nau hū atu ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí ke tau fakahoko hotau ngaahi fatongiá.

Ko e ngāue ʻoku tau fakahokó ʻoku maʻongoʻonga ange ia ʻi he meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo iá. ʻOku fehokotaki heni ʻa ʻetau ngaahi ngāué mo e meʻa ʻoku tau faí mo e kuo hilí, pea pehē ki he lolotongá ni mo e kahaʻú. Ne tala ange ʻe Napōleone ʻi he taimi ʻe taha ki heʻene kau taú ʻi ʻIsipite, ʻoku ʻi ai ha toʻu tangata ʻe fāngofulu ʻoku nau mamata mai kiate kinautolu. Ka ko e ngaahi taʻe faʻa laua ʻo e langí ʻoku nau mamata mai kiate kitautolú. ʻOku fofonga mai ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki naʻe ngāueʻaki ʻi he ngaahi toʻu tangata kehekehe pea mo e ngaahi kuonga fakakōsipeli kotoa peé, ʻo talu mei he kamataʻanga ʻo e māmaní; ʻoku pehē mo hotau ngaahi kāinga ne tau feohi mo kinautolu ʻi he māmaní ka kuo nau ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí, ʻoku nau siofi kitautolu. ʻOku siofi kitautolu ʻe he kau pekia taʻe faʻa laua kuo nau mohe ʻi he ngaahi fonua loto lōngonoa taʻe ʻilo ki he ongoongoleleí, pea ʻoku nau ʻamanaki mai ke tau fakahoko hotau ngaahi fatongia kuo tuku kiate kitautolu ke tau fakahokó, pea ʻoku nau tokanga mai ki ai.

ʻOku fofonga mai ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní—kau pēteliake, kau palōfita, mo e kau ʻaposetolo ʻo e kuonga muʻá, pea pehē mo e kau tangata ʻa e ʻOtuá ne moʻui ʻi ha ngaahi toʻu tangata kehekehe, pea ʻoku nau fie maʻu ke tau fakahoko ʻa e ngaahi fiemaʻu maʻongoʻonga mo mahuʻinga taha ʻa Sihova fekauʻaki mo e tuʻunga lelei pea mo e huhuʻi ʻo e māmaní: ʻa ia ko e fakamoʻui ʻo e kakai moʻuí mo e kau pekiá. ʻOku toe ʻafio mai foki ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai Hēvaní, mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisi ko hotau Huhuʻí, mo Na fie maʻu ke tau tauhi totonu ki heʻetau ngaahi fuakavá.15

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ke te lava ʻo “fetokoniʻaki mo e ʻOtuá ʻi hono fakamoʻui ʻo e kakai moʻuí [mo e] huhuʻi ʻa e kau pekiá? Ko e hā haʻo ongo ʻi hoʻo maʻu ʻa e faingamālie ke tāpuekina hoʻo ngaahi kuí ʻi he ngāue fakatemipalé?

  • Ko e hā e taumuʻa ʻa ʻIlaisiā ʻi heʻene hā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Temipale Ketilaní? (Vakai foki, T&F 110:13–16). Ko e hā ha ngaahi tāpuaki te tau ala maʻu he taimí ni koeʻuhí ko e ngaahi kī naʻe fakafoki mai ʻe ʻIlaisiaá?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau faitotonu ʻi hono ʻinitaviu kitautolu ki he lekomeni temipalé? Ko e hā ha ngaahi talaʻofa kuo fai kiate kitautolu ʻo ka tau taau ʻi heʻetau hū ki he temipalé? (Vakai foki, T&F 97:15–17). Ko e hā kuo hoko kiate koe fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ko ʻení? Ko e hā te tau lava ʻo fai ke teuteu ai ʻetau fānaú mo e toʻu tupú ke nau hū ʻoku nau taau ki he temipalé?

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo hoko ko ha “kau fakamoʻui ʻi he moʻunga ko Saioné”? Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻetau ngāué kiate kinautolu kuo pekiá?

  • Ko e hā ha faʻahinga ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo fakakaukau atu ʻoku “fofonga hifo ha ngaahi taʻe faʻa laua ʻo e langí kiate kitautolu … mo fie maʻu ke tau fakahoko [hotau] ngaahi fatongiá mo hotau ngaahi ngafá”? Ko e hā hotau ngaahi fatongia mo hotau ngaahi ngafa fekauʻaki mo e temipalé pea mo e ngāue ki he hisitōlia fakafāmilí? ʻE anga fēfē haʻatau lava ʻo toe lelei ange ʻi he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí?

  • Lau ʻa e T&F 135:3. ʻOku fakaleleiʻi fēfē ʻe he ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefá ʻi hono fakafoki mai ʻo e ngāue fakatemipalé, hoʻo mahino fekauʻaki mo e foʻi veesi ko ʻení?

  • Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau toutou foki ki he temipalé? Ko e hā ʻene ʻuhinga fakafoʻituitui kiate koe ʻa e temipalé? Te tau lava fēfē ʻo fakaleleiʻi ʻa e ivi ʻo e temipalé ki heʻetau moʻuí pea mo e moʻui ʻa hotau fāmilí?

Ngaahi potu folofola fekauʻaki mo iá: T&F 109; 124:39–41; 128:15–25; 138

  1. The Gospel Kingdom, sel. G. H. Homer Durham (1943), 286.

  2. Vakai, The Gospel Kingdom, 286–87.

  3. Deseret News: Semi-Weekly, 19 Sune 1877, 1.

  4. The Gospel Kingdom, 294.

  5. The Gospel Kingdom, 286.

  6. The Gospel Kingdom, 286.

  7. Deseret News: Semi-Weekly, 10 Sune 1884, 1.

  8. The Gospel Kingdom, 292.

  9. The Gospel Kingdom, 288.

  10. The Gospel Kingdom, 290.

  11. The Gospel Kingdom, 290–91.

  12. Fakaʻaongaʻi ʻe Matthias F. Cowley, “The Spirit of Discernment Manifested,” ʻi he N. B. Lundwall, comp., Temples of the Most High (1941), 104.

  13. Deseret News: Semi-Weekly, 11 Fēpueli 1873, 2; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  14. Deseret News: Semi-Weekly, 10 Sune 1884, 1.

  15. Deseret News: Semi-Weekly, 7 Mē 1879, 211; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

ʻĪmisi
Logan Temple

Ko e Temipale Lōkani ʻIutaá, naʻe fakatapui ʻe Palesiteni Teila ʻi he 1884. ʻI he ngaahi temipalé, “ ʻoku fakahoko ai ʻa e ngaahi ouau toputapu taha ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e fiefia pea mo e meʻa ʻoku lelei ki he faʻahinga ʻo e tangatá.”

Paaki