Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 9: Siosefa Sāmita, ko e Palōfita ʻo Hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí


Vahe 9

Siosefa Sāmita, ko e Palōfita ʻo Hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí

Kuo fai ʻe Siosefa Sāmita ko e Palōfita mo e Tangata Kikite ʻa e ʻEikí ha meʻa lahi ange ki hono fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi māmani, tuku kehe ʻa Sīsū pē, ʻi ha toe tangata ʻe toko taha ʻa ia naʻe moʻui ʻi ai ʻi ha kuonga.1

Mei he Moʻui ʻa Sione Teilá

ʻI Māʻasi 1837, ne ʻalu ai ʻa Sione Teila ki Ketilani ʻi ʻOhaiō, pea maʻu ai hono faingamālie ke fuofua feʻiloaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo ʻilo lahi ange ai ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ne toki fakafoki foʻou maí. Ne feʻunga e taimi ʻo e ʻaʻahi ko ʻeni ʻa Sione Teila ki Ketilaní mo hono fakaangaʻi ʻe ha kāingalotu toko lahi ʻo e Siasí ʻa e Palōfita ko Siosefá. Naʻa mo ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ne nau moʻua ʻi he laumālie fekainakí ni, kau ai ʻa Paʻale P. Palati, ʻa ia naʻá ne fuofua akoʻi kia Sione Teila ʻa e ongoongoleleí. ʻI he haʻu ʻa ʻEletā Palati ki ai mo fakamatala ange ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku veiveiua ai fekauʻaki mo e Palōfitá, ne tali ange ʻe Misa Teila:

“ ʻOku ou ʻohovale ʻi hoʻo lea peheé ʻe Paʻale. Ki muʻa peá ke toki mavahe mei Kānatá naʻá ke fai ha fakamoʻoni mālohi kia Siosefa Sāmita ko ha Palōfita ia ʻa e ʻOtuá, pea pehē ki hono moʻoni ʻo e ngāue kuó ne kamatá; naʻá ke pehē ai naʻá ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi ha fakahā, pea ʻi he meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ke fai kiate au ha fakahinohino mamafa kapau te ke malangaʻi ʻe koe pe ʻe ha ʻāngelo mei he langí ha meʻa kehe, ʻoua naʻá ku tui ki ai. Ka ko ʻeni Misa Paʻale, ʻoku ʻikai ko e tangata ʻoku ou muimui ki aí, ka ko e ʻEikí. Ne hanga ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá ke akoʻi maí ʻo taki au kiate Ia, pea kuó u maʻu ʻeni ha fakamoʻoni tatau mo ia naʻá ke maʻu he taimi ko iá. Kapau naʻe moʻoni ʻa e ngāué ʻi he māhina ʻe ono kuo hilí, ʻoku kei moʻoni pē he ʻahó ni; kapau ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita he taimi ko iá, ʻoku kei hoko pē ko e palōfita he taimí ni.”2 Ko e meʻa lelei ne hoko kia ʻEletā Palatí, he naʻe vave ʻene fakatomala mei hono ngaahi loto ki he palōfitá pea hoko atu ko e tamaioʻeiki loto toʻa ʻa e ʻEikí.

Naʻe kei mateakiʻi ai pē ʻe Sione Teila ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei he ʻaho naʻá na feʻiloaki aí, pea naʻá na kei fakataha pē ʻi siʻono fakapoongi ʻo e Palōfitá. ʻI haʻane malanga ne fai ʻi ha ʻosi ʻo ha taʻu e 20 mei he pekia ʻa e Palōfita ko Siosefá, ne pehē ai ʻe ʻEletā Teila, “Kapau ʻoku ʻikai ha toe tangata he lalo langí te ne ʻilo ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ʻa e ʻOtuá, ʻoku ou ʻilo ʻe au, pea ʻoku ou fakamoʻoniʻi ia ki he ʻOtuá, ki he kau ʻāngeló mo e tangatá.”3 ʻI hono kotoa ʻo e ngaahi ngāue ʻa ʻEletā Teilá, naʻe fiefia ʻi hono akoʻi “Naʻe fakafoki mai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene Ongoongolelei fuoloá kia Siosefa Sāmita, ʻo fai kiate ia ha fakahā, mo fakaava ʻa e ngaahi langí kiate ia, pea mo ʻai ia ke ne feangainga mo e palani ʻo e fakamoʻuí pea mo e hakeakiʻi ʻo e fānau ʻa e tangatá.”4

Ngaahi Akonaki ʻa Sione Teilá

Naʻe tomuʻa fakanofo ʻa Siosefa Sāmita ke hoko ko e palōfita ʻo hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí.

Naʻe ʻikai ha meʻa ia ne makehe ai ʻa [Siosefa Sāmita], he ko ha tangata pē ia tatau mo ha tokolahi ʻo kitautolu. Ka te u pehē, naʻe hanga ʻe he ʻEikí, ʻi Haʻane ʻuhinga pē ʻAʻana, ʻo fili ia ke hoko ko hono leʻo ki he ngaahi puleʻangá ʻi he kuonga ko ʻeni ʻo māmaní. Mahalo ko Siosefá, ʻo hangē ko ha niʻihi tokolahi, naʻe vaheʻi ia ki ha lakanga pau ki muʻa pea toki ngaohi ʻa e māmaní. Ko Kalaisi ʻa e Lami naʻe fakapoongi ki muʻa ʻi he fakatupu ʻo māmaní. Naʻe tomuʻa vaheʻi mo ʻĒpalahame ki hono lakangá, pea pehē ki ha niʻihi tokolahi, ʻi he founga tatau pē; pea hoko mai mo Siosefa Sāmita ke fakahoko ʻene ngāué.5

ʻOku tau lau ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá. Ne ui ia ʻe he ʻOtuá ke ne maʻu ʻa e tuʻunga naʻá ne fakahokó. Ko e hā hono fuoloá? ʻI he taʻu ʻe lauiafe kuo hilí ki muʻa pea toki ngaohi ʻa e māmaní. Naʻe kikiteʻi ʻe he kau palōfitá ʻene haʻú, ʻo pehē ʻe tuʻu hake ha tangata ʻa ia ko hono hingoá ko Siosefa, pea ko e hingoa ʻo ʻene tamaí ko Siosefa, pea ko ha hako ia ʻo Siosefa ʻa ia naʻe fakatau ki ʻIsipité. Te ke ʻilo ʻa e kikite ko ʻení ʻi he Tohi ʻa Molomoná [vakai, 2 Nīfai 3:15]. Naʻe lahi ha ngaahi talaʻofa mātu- ʻaki maʻongoʻonga mo mahuʻinga ne fai ki ai ʻe he ʻEikí.6

Naʻe fakafoki mai ʻe he ʻEikí hono kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Ko e hā e tuʻunga ne ʻi ai ʻa māmani ki muʻa pea toki ʻomai ʻa e ongoongolelei ko ʻeni ʻoku tau malangaʻí? … Ko e fē ha toe feituʻu te tau maʻu ai ha meʻa ʻoku faitatau mo ia ne akoʻi ʻe Sīsuú? Hala ha feituʻu ia ʻi he māmaní kotoa. Ko e kau ʻaposetoló, kau palōfitá, kau akonakí, mo e ngaahi fatongia peheé, naʻe ʻikai ʻiloa ia. ʻOku ou ʻilo nai ʻeni? ʻOku ou ʻiloʻi, he naʻá ku moʻui ʻi māmani he taimi ko iá! Naʻá ku ʻilo ʻa e meʻa ne hokó. Ne u puputuʻu ʻi heʻenau kau faiakó pea maheni lelei mo ha ngaahi sōsaieti mo ha ngaahi kautaha kehekehe. Ne nau maʻu nai ʻa e ongoongoleleí ʻo hangē ko ia ʻoku fakamatala ʻe he folofolá? ʻIkai.7

Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻe au ʻoku mahuʻinga ʻa e papitaiso ke fakamolemole ʻa e angahalá, tālunga hono toki akoʻi mai ia ʻe he ongoongoleleí, ka ne u ʻiloʻi lelei ʻa e mingimingiʻi meʻa kotoa pē he Tohi Tapú. Ne u lava ʻo lau ha ngaahi meʻa lahi ʻi he ngaahi kikité, pea mo fikaʻi ʻa e taimi ʻo e nofotuʻí mo hono tānaki ʻo ʻIsilelí, ka ne ʻikai ke u teitei ʻilo ʻa e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Kalaisí; pea ʻoku halaʻatā ha taha ʻi heni te ne ʻiloʻi ia. Kuó u fononga ki ha ngaahi feituʻu lahi he māmaní ka kuo teʻeki ke u fetaulaki mo ha taulaʻeiki, pe tangata saienisi kuó ne ʻilo ʻa e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Kalaisí ʻi ha faʻahinga fonua.

Ko e hā ʻe fai ʻe he ʻEikí ki ha faʻahinga kakai vale mo taʻe ʻilo hangē ko kitautolú? Naʻe ʻi ai ha tangata ʻe taha ne kiʻi fakakaukau lelei ange, pea mo kiʻi tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá, ko Siosefa Sāmita ia—ko ha tangata taʻe ʻilo. Ne tui ki he konga ko ē ʻo e Folofolá ʻoku pehē—“Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi, pea ʻe foaki ia kiate ia” [Vakai, Sēmisi 1:5]. Naʻe taʻe poto ia ʻi he vakai ʻa e māmaní, ka naʻe poto feʻunga ia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e kau ʻāngeló, pea mo kinautolu naʻe poto moʻoní, ʻo ne ʻalu ai ki ha potu pulipulia ke fehuʻi mo kole ha poto mei he ʻOtuá, ʻi heʻene tui ʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá. Naʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻEikí, mo fakahā ange ʻa e meʻa ke ne fakahokó.8

Ne ʻi ai ha pōpoaki ne fakahā mai ʻe Siosefa Sāmita ko e Palōfitá kiate kitautolu, ko ha fakahā mei he ʻOtuá ʻo ne pehē ai ne hā kiate ia ha kau ʻāngelo māʻoniʻoni ʻo fakahā ange ʻa e Ongoongolelei taʻengatá ʻo hangē ko ia naʻe ʻi he kuonga muʻá; pea naʻe toe hā foki kiate ia mo e ʻOtua ko e Tamaí mo e ʻAló: ne tuhu ai ʻa e Tamaí ki he ʻAlo mo folofola ange, “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻangá ʻeni, fanongo kiate ia” [Vakai, Hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá 1:17]. Ne fakahā kiate ia ʻe he palōfita ne moʻui ʻi he konitinēnití ni ko Molonaí, ʻa e ngaahi lauʻi peleti ne ʻi ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pea ʻi he meʻa-foaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá, ne fakaʻatā ʻa Siosefa ke ne liliu kinautolu ki he tohi ko ia ʻoku ʻiloa ko e Tohi ʻa Molomoná. …

… Hili hono fakafeʻiloaki ʻe he Tamaí Hono ʻAló kia Siosefa Sāmita, mo fekau ke fakafanongo kiate Iá, ne talangofua ʻa Siosefa ki he uiuiʻi fakalangí ni, ʻo fakafanongo ki he ngaahi fakamatala lahi ne fakahoko ʻe he kau tangata ne nau maʻu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻoniʻoní ʻi ha ngaahi kuonga kehekehe, ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e ʻAlo pē Taha ne Fakatupú. Ne fekauʻi ia mo ʻÕliva Kautele ke na fepapitaisoʻaki, pea naʻá na fakahoko ia. Ne haʻu leva ʻa Sione Papitaiso ʻo ne foaki kiate kinaua ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Hili ia pea haʻu mo Pita, Sēmisi pea mo Sione, ʻa ē naʻe foaki ki ai ʻa e ngaahi kī ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka- Melekisētekí ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e Fakamoʻuí, ʻo foaki ange ia kiate kinaua. Hili ia pea haʻu mo ʻĀtama, Noa, ʻĒpalahame, Mōsese, ʻIlaisiā, ʻπlaiase, pea mo ha tokolahi ʻo e kakai ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Folofolá, ʻa ia ne nau ngāue ʻi ha ngaahi kuonga fakakōsipeli kehekehe, ʻo nau foaki kia Siosefa ha ngaahi kī, ngaahi mālohi, ngaahi totonu, ngaahi monūʻia mo ha ngaahi maluʻi kehekehe ʻa ia ne nau maʻu ʻi honau ngaahi kuongá.

Naʻe toe fekauʻi ai ʻa Siosefa ke ne malangaʻi ʻa e Ongoongoleleí ni pea mo fakamoʻoniʻi ʻeni ki māmani. Naʻe akoʻi ki ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau pē naʻe akoʻi kia ʻĀtamá, ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau pē naʻe akoʻi kia Noá, kia ʻπnoké, kia Mōsesé, ki he Kau Palōfitá, pea mo ʻIlaisiaá: ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau ia ne akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi mo e kau ʻAposetolo ʻi he ngaahi kuonga ki muʻá …, fakataha mo e Lakanga Fakataulaʻeiki tatau pea mo e faʻunga tatau ʻo e Siasí, ka ne toe kakato ange, koeʻuhí he ko e kuonga fakakōsipeli lolotongá ko ha fakatahatahaʻi ia ʻo ha ngaahi kuonga fakakōsipeli kehekehe ne hoko ʻi ha ngaahi kuonga kehekehe ʻo e māmaní, pea ʻoku fakamatalaʻi ia ʻe he Folofolá ko e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá, ʻa ia ʻe fakatahatahaʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē ke taha, ʻo tatau ai pē pe ko ha ngaahi meʻa ʻi he langí pe ko ha ngaahi meʻa ʻi he mā maní. Ko ia ai, ko e hā pē ha ʻilo, pe poto, pe Lakanga Fakataulaʻeiki, pe mālohi, pe fakahā ne fai ki he kau tangatá ni ʻi he ngaahi kuonga kehekehe ko iá, ne toe fakafoki mai ia ki mā mani ʻo fakahoko mai pea fakafou mai ʻiate kinautolu ne nau maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi kuonga fakakōsipeli kehekehe ne nau moʻui aí.9

Naʻe Akoʻi ʻa Siosefa Sāmitá ʻe he ʻEikí.

Ko hai ʻa Siosefa Sāmita? Ko ha talavou taʻe ako. Naʻá ne mei lava nai ʻo fai ha meʻa ke fakahoko ai [hono fokotuʻu e puleʻanga ʻo e ʻOtuá]? ʻIkai, tuku kehe pē kapau ne toki fakahā ia ki ai ʻe he ʻOtuá. Naʻá ne kole ha poto mei he ʻOtuá pea naʻá ne maʻu ia. Ka ki muʻa ʻi he taimi ko iá, naʻe ʻikai laka hake ʻene ʻilo ki he ngaahi meʻá ni ʻiate kimoutolu pe ko au. Ko e ʻOtuá, pea ko e ʻOtuá toko taha pē naʻá Ne fakahoko ʻa e ngaahi meʻá ni. “Te ne lava ʻo toʻo ʻa e ngaahi meʻa vaivai ʻo e māmaní ni, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi aí mo ia ʻoku ʻikai ke ʻi aí, ke fakaʻosi ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻi aí, koeʻuhí ke ʻoua naʻa [pōlepole] ha taha ʻi hono ʻaó” [Vakai, 1 Kolinitō 1:28–29]. Naʻá ne toʻo ʻa Siosefa. Koeʻuhí ko e hā? Koeʻuhí he ne hoko ʻa e kuonga ke kamata ai ha ngāue, ʻa ia ne tokanga ki ai ʻa e kau tangata kotoa pē ne nau maʻu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ne moʻui ʻi he ngaahi kuonga ki muʻá. Ko Siosefa leva ʻa e meʻangāue fakaʻeiʻeiki ne fili ke ne kamataʻí.10

Ko ha tangata taʻe ako moʻoni pē ʻa Siosefa Sāmita. Naʻe ʻikai ke ako ʻi heʻene kei siʻí. Ne ohi hake ia ʻi he ʻOtumoʻunga Lanumata (Green Mountains) ʻo Veamoní, pea naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻa e ngaahi faingamālie ko ia ʻoku tau ui ko e ako fakaʻatamaí. Ka ne ʻave ia ʻe he ʻEikí ki Heʻene akoʻangá, ʻo Ne akoʻi kiate ia ʻa e ngaahi meʻa kuó u fakatokangaʻi ʻoku hē takai ai ha niʻihi ʻo e kau saienisi poto tahá, ʻa e kau mataotao fakaʻatamaí, pea mo e kau tangata poto tokolahi kuó u fetaulaki mo kinautolu he māmaní. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí he naʻe akoʻi ia mei he ʻOtuá. Naʻe ʻuhinga leva ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá ki he hā? Ki he māmani ʻoku tau nofo aí; ki he ngaahi ʻelemēniti ʻoku ngaohi mei aí; ki he ngaahi langi ʻi ʻolunga ʻiate kitautolú; ki he ngaahi ʻOtua ʻoku moʻui ʻi he ngaahi maama taʻengatá; ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe fakatupu, pukepuke, fokotuʻu maʻu pea mo puleʻi ʻaki ʻa e mā maní, kae ʻumaʻā ʻene fekauʻaki mo e ngaahi palanite kehé mo e anga ʻenau ngāué; pea ʻi heʻeku lea kau ki he ngaahi founga puleʻí, ʻa e ngaahi fonó mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní, naʻá ne maʻu ha poto lahi ange ʻi he peseti ʻe hivangofulu mā hiva ʻo e kakai ʻo e ʻaho ní. Pea naʻá ne feinga ai ke akoʻi mo ha toe kakai kehe.11

Ko Siosefa Sāmitá ko ha tangata fakaʻeiʻeiki mo anga haohaoa naʻe fakatangaʻi koeʻuhí ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá ne akoʻí.

Naʻá ku maheni mo Siosefa Sāmita ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Kuó u ʻosi kaungā fononga fakataha mo ia; Naʻá ku ʻiate ia ʻo ma tokoua pē pea fakataha mo e kakaí; Kuó u fengāueʻaki fakataha mo ia ʻi ha ngaahi fakataha alēlea kehekehe; kuo aʻu ʻo laungeau ʻeku fanongo ki heʻene ngaahi malanga ki he kakaí, mo ʻene tatatalaifale ki hono ngaahi kaumeʻá pea mo hono kaungā-ngāué ʻi ha ngaahi meʻa fakafoʻituitui pē. Naʻá ku ʻosi ʻi hono falé ʻo u mamata ki he anga ʻo hono fāmilí. Naʻá ku ʻosi mamata ki hano tukuakiʻi ia ʻi ha ngaahi fakamaauʻanga ʻo hono fonuá, pea ne u mamata ki hono fakaʻatā fakalao iá, ʻo fakatauʻatāinaʻi mei he ngutu fakatuʻutāmaki ʻo e kau loí, kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi palani kākā mo loi ʻa e kau tangata angahalaʻia mo kākaá. Naʻá ku ʻiate ia ʻi heʻene moʻuí, pea ne u toe ʻiate ia ʻi siʻene pekiá, ʻi hono fakapoongi ia ʻi he fale fakapōpula Kātesí, ʻe ha kau fakatanga anga fītaʻa. …

Ne u ʻosi mamata kiate ia, ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe ko ʻení, pea ʻoku ou fakamoʻoniʻi ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo e kau ʻāngeló, pea mo e tangatá, ko ha tangata lelei, fakaʻeiʻeiki, mo anga haohaoa ia—ko ʻene ngaahi tokāteliné naʻe lelei, fakafolofola, pea mo langaki moʻui—ko ʻene ngaahi akonakí ne taau ia mo ha tangata ʻa e ʻOtuá—ko hono ʻulungāanga ʻi heʻene tokotahá pea ʻi he kakaí naʻe haohaoa—pea naʻá ne moʻui mo pekia ko ha tangata ʻa e ʻOtuá pea ko ha taha anga fakamatāpule ia. Ko ʻeku fakamoʻoní ia. Kapau ʻoku ʻikai ke mou tali, pea mou ʻomi ha taha kuo fakamafaiʻi ke ne tali ha fakamatala fuakava, pea te u fai ha fakamatala fuakava ki he meʻá ni. ʻOku ou fakamoʻoniʻi ai ʻa e ngaahi meʻa kuó u ʻiloʻi pea mo u mamata aí.12

ʻI heʻeku fakakaukau ki hotau taki fakaʻeiʻeikí, ʻa e Palōfita ʻa e ʻOtua moʻuí, kuó ne pekia, pea ne u ʻosi mamata foki ki siʻono taʻoketé ʻi siʻene maté, ne hangē ne ʻi ai ha lōngonoa ʻi he nofoʻanga ko ʻeni ʻo e tangatá, pea mo ha vanu fakapoʻuli ʻi he Siasí, pea hangē kuo liʻekina kitautolú. ʻOi, hono ʻikai fakanonoa moʻoni e ongo ko iá! Hono ʻikai mokoʻīʻī, mo ngeʻesi, pea mo tuēnoa! ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi faingataʻá, ko ia pē naʻe vave taha ke fai ha meʻá; ʻi he ngaahi meʻa pelepelengesí, ne kumia maʻu pē ʻene ngaahi faleʻí. ʻI heʻene hoko ko hotau palōfitá ne tautapa ki hotau ʻOtuá, pea maʻu maʻatautolu hono finangaló; ka ko ʻeni, kuo mole atu hotau palōfitá ko ho tau fai-faleʻi, ko hotau taki tau, ko hotau taki, ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi fakamamahi ne kei toe ke tau fakalaka atu aí, kuo liʻekina ai kitautolu ʻo ʻikai toe maʻu ʻene tokoní, ha fakahinohino ki hotau kahaʻú ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié pe fakaetuʻasinó, kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi meʻa kotoa fekauʻaki mo e māmaní, pe maama kahaʻú, kuó ne lea fakaʻosi ia ʻi he funga ʻo māmaní.

ʻOku haʻu ki hoku ʻatamaí ʻa e ngaahi fakakaukaú ni mo ha ngaahi meʻa kehekehe ʻe lauiafe. Ne u pehē ai, ko e hā ʻoku tō ai ki he kau anga fītaʻá, kau loto kovi lahi tahá, pea mo e kau anga fakatēvolo lahi tahá ʻa e tokotaha fakaʻeiʻeiki ʻa e ʻOtuá, ʻa e mā sima ʻo māmaní, ʻa e taha ʻoku hakeakiʻi lahi taha ʻi he fāmili ʻo e tangatá, pea mo e faʻifaʻitakiʻanga lelei tahá?13

Ko Siosefa Sāmitá ko ha tangata anga haohaoa, fakakaukau lelei, anga fakaʻeiʻeiki, pea ko ha taha anga fakamatāpule ia mo ha Kalisitiane. Ka naʻá ne fakaʻilo mai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe fepaki mo e uho ʻo e ngaahi founga hala ʻa e tangatá. Naʻe fepaki ʻeni mo ʻenau palaní, mo ʻenau fakakaukaú, pea mo ʻenau ngaahi ngāué; pea ʻi he ʻikai ke nau lava ʻo liliu ʻene ngaahi tefitoʻi moʻo-ní, ne nau ʻohofi ai ʻene moʻuí. Pea ko e taha ia ʻo e ngaahi ʻuhinga kuo lahi ai ha ngaahi tohi kuo faʻu ʻo fakafepakiʻi ʻene moʻuí, kae ʻikai lave ki heʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní, pea ko e toe ʻuhinga ia ʻe taha ʻoku tau fehangahangai ai mo ha ngaahi fakafepaki lahí. Ka ko e moʻoní, ʻa e moʻoni taʻengatá, ʻoku ʻikai malava ia ke uesia. He ʻikai lava ia ʻo fakaʻauha, kae hangē ko e taloni ʻo Sihová, te ne matuʻuaki ʻa e ngaahi matangi kotoa pē ʻa e tangatá, pea moʻui ʻo taʻengata.14

Naʻe ʻikai malava ʻe hono fakapoongi ʻo e Palōfita ko Siosefá ʻo taʻofi e laka atu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻOku ou manatuʻi lelei ʻa e taimi ne toʻo atu ai ʻa Siosefa meia kitautolú. … Ka ko e ngaahi meʻá ni, neongo ʻoku mahuʻinga lahi kiate kitautolu, ʻoku ʻikai haʻanau fuʻu kaunga fēfē ki hono langa hake ʻo e Siasí mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní, pea pehē ki Heʻene ngāue ʻa ia ʻoku tau kau kotoa ki aí.

ʻI he taimi ne fakahā ai ʻe he ʻEikí ʻa e Ongoongolelei taʻengatá kia Siosefa Sāmitá, naʻá ne fakamatala ki ai, ʻa ʻene ngaahi taumuʻá mo ʻene ngaahi palani fekauʻaki mo e māmani ʻoku tau nofo aí, pea foaki foki kiate ia mo ha ʻilo ki heʻene fonó mo e ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí pea mo e tokāteline ʻo iá. Naʻe ʻikai fakataumuʻa ia ke fakalāngilangiʻi ia ko e tangata, ka naʻá ne fakahoko ia ke ʻaonga ki he sōsaietí, ke ʻaonga ki he māmaní, pea ke ʻaonga ki he kakai moʻuí mo e kau pekiá, ʻo fakatatau mo e ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi palani ʻa Sihová, ʻa ē naʻá Ne faʻu ki muʻa pea toki fakatupu ʻa e māmaní, pe ʻi he hiva fakataha ʻa e ngaahi fetuʻu ʻo e pongipongí ʻi he fiefiá.

ʻOku ʻi ai ha palani ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo māmani pea mo e kakai ʻoku ʻi aí, pea ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni kuó ne ʻafioʻi ai kuo taau ke fakahā pea mo fakafoki mai, ʻo fakafou ʻi heʻene tamaioʻeiki ko Siosefa Sāmitá, ʻa e meʻa ʻoku tau ui ko e Ongoongolelei foʻou mo taʻengatá; ʻoku foʻou ia ki he māmaní he lolotongá ni, koeʻuhí ko ʻenau ngaahi talatupuʻá, ʻenau ngaahi holi taukakapá mo honau ngaahi vaivaí, ʻa ʻenau ngaahi mānumanú, ngaahi fakakaukaú mo ʻenau ngaahi mahaló, ka ʻoku taʻengata ia koeʻuhí he naʻe ʻi ai ia mo e ʻOtuá, pea koeʻuhí naʻe ʻi ai ia mo Ia ʻi he teʻeki ai fakatupu ʻa e māmaní, ʻe kei hoko atu ai pē ʻo ka hili ʻa e ngaahi liliu lahi ʻe fakahoko ki he māmaní, ʻi hono huhuʻi ʻo e māmaní mo fakafoʻou ʻa e meʻa kotoa peé, pea ʻe kei hoko atu ʻa e moʻuí mo e ngaahi fakakaukaú, pea mo tuʻuloa ʻa e moʻui taʻe faʻamaté.

Ko ia, neongo ʻoku foʻou ʻa e Ongoongoleleí ki māmani, ka ʻoku taʻengata ia. Pea naʻe fuofua fakahā mai ia, ʻo hangē ko ʻeku laú, ke ʻaonga ki he faʻahinga ʻo e tangatá—ki heʻetau ngaahi tamaí, ki he kau Palōfita mo e kau ʻAposetolo ʻo e kuonga muʻá, pea mo e kau tangata ʻa e ʻOtuá ne nau moʻui ʻi ha ngaahi kuonga kehekehe ʻo e māmaní, ʻa ia ne nau ngāueʻi ʻa e Lakanga Fakataulaʻeiki māʻoniʻoní ʻi he lolotonga ʻenau moʻui ʻi māmaní, pea ʻoku nau kei ngāueʻi ia he lolotongá ni ʻi he langí, pea naʻá nau kau ʻi hono fuofua fakahoko mai ʻo e ngāué ni, fakataha mo e ʻOtua ko ʻetau Tamai fakalangí, pea mo Sīsū ko e Fakalaloa ʻo e Fuakava Foʻoú; pea kuo nau tokanga ʻi he ʻahó ni ki hono tekaʻi atu ʻo e ngāué ni, pea mo hono fakahoko ʻo e ngaahi taumuʻa ko ia ne palani ʻe he ʻOtuá ki muʻa ʻi he teʻeki ai fakatupu ʻa e māmaní. Pea ko e ʻOtuá mo hono ʻAló, pea mo e kau tangatá ni, ʻoku tau moʻua ki ai ʻi he maama mo e poto kuo foaki mai kiate kitautolú, pea te tau kei moʻua ai pē kiate kinautolu he kuonga kotoa pē ʻi he faʻahinga ʻilo mo e poto tatau ke poupouʻi mo tataki ʻaki kitautolu.15

Ko e fakakaukau ko ia ʻe movete ʻa e Siasí koeʻuhí ko hono fakapoongi ʻo e Palōfitá mo e pēteliaké, ʻoku fakavalevale. ʻOku ʻi he lotolotonga ʻo e Siasí ni ʻa e ngaahi ʻelemēniti ʻo e moʻui taʻe faʻa maté. ʻOku ʻikai ko ha Siasi ʻo ha tangata, pe mei he tangatá—ko e tupu ia mei he ʻOtuá. Naʻe fokotuʻu ia ʻo fakatatau mo e sīpinga ʻo e ngaahi meʻa fakalangí, ʻo fakafou ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahaá; ʻaki hono fakaava ʻo e ngaahi langí; ʻaki e ngāue mai ʻa e kau ʻāngeló, pea mo e ngaahi fakahā ʻa Sihová. ʻOku ʻikai uesia ia ʻe ha mālōlō ʻa ha toko taha pe toko ua, pe toko nimangofulu. ʻOku ʻi ai ha lakanga fakataulaʻeiki ʻi he lakanga ʻo Melekisētekí, ʻi ai mo e mālohi ʻo ha moʻui ʻoku ʻikai toe ngata, “ ʻo ʻikai ha kamataʻanga ʻo hono ngaahi ʻahó pe ngataʻanga ʻo hono ngaahi taʻú” [T&F 84:17]. ʻOku fokotuʻutuʻu ia ʻi he taumuʻa ke fakamoʻui ʻa e toʻu tangatá ni, mo e ngaahi toʻu tangata kuo maliu atú. ʻOku tuʻu ia ʻi he moʻuí ni pea ʻe kei tuʻu pē ʻi ʻitāniti. ʻE mate ʻapē ʻa e Siasí? ʻIkai! ʻE lava pē ke liliu ʻa e ngaahi kuongá mo e ngaahi faʻahitaʻú, pea hoko mai ʻa e tau ʻi he tau; ʻe lava pē ke liua ʻa e ngaahi nofoʻanga fakatuʻí; movete mo e ngaahi puleʻanga haú; ʻe lava pē ke fahifahi ʻe he ngaahi mofuiké ʻa e māmaní mei lotomālie ki tuʻa; ʻe lava pē ke hingaki ʻa e ngaahi moʻungá mei honau tuʻuʻangá, pe hiki ʻa e fuʻu tahí mei hono tokaʻangá, ka ʻi he lotolotonga ʻo e fepakipaki ʻa e māmaní mo e fakaʻauha ʻo e ngaahi meʻá, kuo pau ke tuʻu maʻu ʻa e moʻoní, ʻa e moʻoni taʻengatá, ʻo ʻikai ha liliu, pea ke ʻoua naʻa uesia ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne fakahā ʻe he ʻOtuá ki heʻene kau māʻoniʻoní ʻi he ngaahi ʻelemēniti ʻoku fepakipakí, kae tuʻu fefeka ʻo hangē ko e taloni ʻo Sihová.16

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • Ko e hā haʻo fakakaukau ki he ngaahi ongo ne maʻu ʻe Sione Teila fekauʻaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá? Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo muimui ʻi he sīpinga ʻo ʻene taukaveʻi ʻa e Palōfita ko Siosefá?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke ʻilo naʻe tomuʻa fakanofo ʻa Siosefa Sāmita ke ne hoko ko ha palōfitá? (Vakai foki, T& F 138:53–56.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ha fakamoʻoni ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá? Naʻe anga fēfē hoʻo maʻu hoʻo fakamoʻoni ki he moʻoní ni?

  • Te ke lava fēfē ʻo tokoni kiate kinautolu ʻoku fāifeinga ke maʻu pe fakamālohia ʻenau fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefá? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu mei hoʻo fakamoʻoniʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

  • Ko e hā ʻoku ui ai hotau kuongá ko e “kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá?”

  • Kuo tāpuekina fēfē koe mo ho fāmilí ʻe he ngaahi moʻoni mo e ngaahi mālohi ne fakafoki mai ʻia Siosefa Sāmitá?

  • Ko e hā naʻe ʻikai mahuʻinga ai ke akoʻi fakaʻatamai lelei ʻa Siosefa Sāmitá? (Vakai foki, T& F 1:24–28; 136:32–33.) Ko e hā ha faʻahinga ʻulungāanga lelei ʻo Siosefa ne tokoni ʻi hono teuteuʻi ia ke ne fakahoko hono uiuiʻí? ʻE tokoni fēfē ʻa e sīpingá ni ki heʻetau fakahoko hotau uiuiʻí?

  • ʻOku ʻuhinga fēfē kiate koe ʻa ʻene kei hoko atu e tupulekina ʻa e Siasí neongo ʻa e pekia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

Ngaahi potu folofola fekauʻaki mo iá: T& F 1:29–30, 38; 21:1–8; 65:2; 128:19–23; 135; Hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá 2:1–75

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. T& F 135:3.

  2. Vakai, B. H. Roberts, The Life of John Taylor (1963), 39–40.

  3. Deseret News (Fakauike), 25 Māʻasi 1863, 306.

  4. The Gospel Kingdom, sel. G. Homer Durham (1943), 33.

  5. Deseret News: Semi-Weekly, 1 Sune 1875, 1.

  6. The Gospel Kingdom, 121.

  7. The Gospel Kingdom, 125.

  8. Deseret News (Fakauike), 28 Tīsema 1859, 337; ne liliu e fakapalakalafí.

  9. Deseret News: Semi-Weekly, 18 ʻEpeleli 1882, 1.

  10. Deseret News: Semi-Weekly, 22 ʻAokosi 1876, 1.

  11. Deseret News: Semi-Weekly, 22 Siulai 1884, 1.

  12. The Gospel Kingdom, 355; ne liliu e fakapalakalafí.

  13. The Gospel Kingdom, 362.

  14. The Gospel Kingdom, 355–56.

  15. Deseret News: Semi-Weekly, 16 ʻEpeleli 1878, 1; ne liliu e fakapalakalafí.

  16. The Gospel Kingdom, 364–65.

ʻĪmisi
Joseph Smith

Ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá “naʻá ne moʻui māʻolunga, pea ne pekia māʻolunga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo hono kakaí; pea hangå ko e tokolahi ʻo e kau pani ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi kuonga fuoloá, kuó ne fakamaʻu hono tufakangá mo ʻene ngaahi ngāué ʻaki hono toto ʻoʻoná” (T&F 135:3).

Paaki