Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 24: Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá


Vahe 24

Ko e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá

ʻOku tau fakatoka ʻa e fakavaʻe ʻo ha puleʻanga ʻe tuʻu ʻo taʻengata;—ʻa ia ʻe fisi ʻi he moʻuí ni pea matala ʻi he taʻengatá. ʻOku tau fakakaungatāmaki ʻi ha ngāue ʻoku maʻongoʻonga ange ʻi ha meʻa kuo faifaiangé pea tokanga ki ai ʻa e kakai fakamatelié.1

Mei he Moʻui ʻa Sione Teilá

Naʻe tui moʻoni ʻa Sione Teila ʻe fokotuʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi māmani. Naʻe mahino ki ai ʻoku ʻikai fakafalala ʻa e ngāue ia ko ʻení ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pe ki ha toe faʻahinga tangata, ka ʻoku mātuʻaki tataki pē ia ʻe he ʻEikí. Pea ne mateuteu ai ke ne taukaveʻi ʻa e ngāué ni ʻaki ʻene moʻuí.

ʻI he 1838, hili pē ia hono uiuiʻi ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ne fononga leva ʻa Sione Teila ki Hihifo Mamaʻo ʻi Mīsuli, ke fakataha mo e Kāingalotú. ʻI he lolotonga ʻo e fonongá, ne ʻosi palani ke lea ki ha falukunga kakai ofi ki Kolomupusi ʻi ʻOhaiō. Ne toe ha taimi siʻi pea aʻu ki he taimi naʻe palani ke fai ai ʻa e leá, kuo fakahoko mai ʻe ha kau tangata ha ongoongo ʻo pehē kuo ualolo hifo ha kau tangata ki he feituʻu ʻe fai ai ʻa e fakatahá pea kuo nau palani ke valitaaʻi ʻa ʻEletā Teila mo fakapipiki fulufuluʻimoa ia. Naʻe faleʻi ange ʻe he kau tangatá ni ke taʻofi ʻa e fakatahá he ʻoku nau fuʻu tokosiʻi pea he ʻikai ke nau lava ʻo maluʻi ia. Neongo ia, naʻe kei vili pē ʻa ʻEletā Teila ke ʻalu ʻo fai ʻa e fakatahá ʻo hangē ko hono palaní pea ʻe tatau ai pē kapau ʻe ʻalu tokotaha.

ʻI heʻene aʻu atu ki he fuʻu kakai tokolahi naʻe fakataha mai ke fanongo ki aí, naʻe kamata leva ke lea ʻo fuofua kamata ʻaki ʻene toki aʻu mai mei ha ngaahi fonua naʻe puleʻi ʻe ha ngaahi haʻa tuʻi. Naʻá ne fakamatala ange ʻa e lāngilangi ʻokú ne maʻu ke tuʻu ʻi ha kelekele ʻoku tauʻatāiná. ʻI heʻene lea fekauʻaki mo hono founga naʻe maʻu ai ʻa e tauʻatāina ko ʻení, naʻá ne pehē ai: “Kau tangata, ʻoku ou tuʻu ʻi ha haʻohaʻonga ʻo ha kau tangata naʻe tau ʻenau ngaahi tamaí pea nau maʻu ʻa e taha ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha kuo faifaiangé pea foaki ki he fāmili ʻo e tangatá—ʻa e totonu ke fakakaukau, ke lea, ke tohi; ʻa e totonu ke lea pe ko hai te ne puleʻi kinautolú, pea mo e totonu ke lotu ki he ʻOtuá ʻo fakatatau mo e ueʻi ʻa honau konisēnisí—ʻoku toputapu kotoa ʻeni, pea ko e totonu ia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, pea kuo fakapapauʻi ʻeni ʻe he Konisitūtone ʻo ʻAmeliká. ʻOku ou fakatokangaʻi takai heni ha ngaahi foha ʻo e kakai fakaʻeiʻeiki, ne, ʻikai ke nau tukulolo ki he pule fakaaoaó, ka nau tukupā ʻenau moʻuí, koloá pea mo honau lāngilangi toputapú ke motuhi ʻa e ngaahi haʻi ko iá, ʻo fiefia ʻi he tauʻatāiná, ʻo tukufakaholo ki honau ngaahi hakó, pe ko haʻanau mate ʻi heʻenau feinga ʻe faí.”

Naʻe toki hoko atu leva ʻa ʻEletā Teila: “Ka u tala atu muʻa ʻeni, kuo fakahā mai kiate au ko e taumuʻá ke valitaaʻi mo fakapipiki fulufuluʻi moaʻi au, koeʻuhí ko ʻeku ngaahi fakakaukau fakalotú. Ko e meʻa ia naʻa mou maʻu mei hoʻomou ngaahi tamaí? Ko e tāpuaki ʻeni naʻa nau fakatau ʻaki ʻa e toto mahuʻinga ʻo honau mafú—ʻa e tauʻatāina ko ʻení? Kapau ʻoku pehē, kuo mou maʻu ha taha ke fakamamahiʻi, pea te tau fai ha feilaulau ki he ʻotua fefine ʻo e tauʻatāiná.”

Hili ʻene lea ʻaki ʻení, naʻá ne haeʻi leva hono uasikoté mo ne kaila: “Kau tangata mou haʻu mo hoʻomou valitaá mo hoʻomou ngaahi fulufuluʻi moá, kuo mateuteu e tokotaha ke mou fakamamahiʻí; pea ko kimoutolu ngaahi laumālie ʻo e kau mateakiʻi fonua kuo mamaʻó, vakai mai ki he ngaahi angafai ʻo homou ngaahi fohá! Laka mai kau tangata! Mou omi, hangē ko ʻeku laú, kuó u mateuteu!” Ne kiʻi longo ai ʻa ʻEletā Teila ʻi ha ngaahi momeniti siʻi, ka naʻe ʻikai ngaue pe lea ha taha. Hili ia pea hoko atu leva ʻene lea mo ʻene malanga ki he kakaí ʻi he fakahangatonu pea ʻi he mālohi ʻi ha houa ʻe tolu.2

Hangē ko hono fakamatala ʻe ʻEletā Mātaiasi F. Kauli ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ʻosi ʻo ha ngaahi taʻu lahi mei he pekia ʻa Palesiteni Teilá, “Naʻe moʻui, ngāue pea pekia ko e sīpinga haohaoa ʻo ʻene moto manakoá, “Ko e puleʻanga pē ʻo e ʻOtuá kae ʻikai ko ha toe meʻa.’ ”3

Ngaahi Akonaki ʻa Sione Teilá

ʻOku ʻa e ʻEikí ʻa māmani pea ko e pule mo e fakamaau pea mo e tuʻi totonu pē Ia ki aí.

Ko hai naʻá ne ngaohi ʻa e māmaní? Ko e ʻEikí. Ko hai ʻokú ne tauhi iá? Ko e ʻEikí. Ko hai ʻokú ne fafangaʻi mo fakavalaʻi ʻa e laui miliona ʻo e fāmili ʻo e tangatá ʻoku ʻi aí, ʻo fakataha pē ʻa e Kau Māʻoniʻoní mo e kau angahalá? Ko e ʻEikí. Ko hai ʻokú ne pukepuke ʻa e meʻa kotoa ʻi he ʻunivēsí? Ko e ʻEikí…. Ko hai naʻá ne foaki ki he tangatá ʻa e mahinó? Ko e ʻEikí. Ko hai naʻá ne foaki ki he filōsefa senitailé, mo e tangata ngāue fakamīsiní, etc., ʻa e kihiʻi meʻi poto kotoa ʻoku nau maʻu fekauʻaki mo e mākoni fakaʻuhilá, ʻa e mālohi pea mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e maó ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e fāmili ʻo e tangatá pea mo e ngaahi faʻahinga ʻilo foʻou kehekehe kotoa pē kuo fakaʻilo mai he lolotonga ʻo e senituli naʻe toki ʻosí? Ko e ʻEikí…. Ko hai ʻoku ʻi ai ʻene totonu ke puleʻi ʻa e ngaahi puleʻangá, ke puleʻi ʻa e ngaahi puleʻanga fakatuʻí pea mo puleʻi ʻa e kakai kotoa pē ʻo e māmaní?4

Ko e māmaní ʻoku mahalo ko e nofoʻanga totonu ia pea mo e tofiʻa ʻo e Kau Māʻoniʻoní. Pea koeʻuhí ʻoku ʻa Sīsū Kalaisi ia, ʻoku tala mai, ʻoku toe ʻa ʻene kau tamaioʻeikí pea mo hono kau muimuí, “ ʻOku ʻa [e ʻEikí] ʻa e fonua kotoa pē, mo hono mahu ʻo iá,” [Saame 24:1] pea ʻi he taimi ʻoku ʻikai tuʻu ai ʻa e ngaahi meʻá ʻi honau tuʻunga totonú, “ka ʻe lavaʻi ʻa e puleʻangá ʻe he kakai māʻoniʻoni ʻa e Fungani Māʻolungá, pea [mo e] nāunau ʻo e puleʻanga ʻi lalo langi kotoa pē, ʻe tuku ki he kakai ko e kau māʻoniʻoni ʻo e Fungani Māʻolungá” [Vakai, Taniela 7:18, 27]. ʻOku hoko ai ia ko honau tofiʻa fakalao.5

ʻOku fakafōtunga ʻe he Folofolá …ʻa Kalaisi ko e ʻea-hoko totonú Ia, pea ʻoku tonu ke Ne maʻu ʻa e māmaní; ʻoku nau fakafōtungaʻi ia ko ha taha kuo hāʻele mai ke fakalelei maʻá e ngaahi angahala ʻa e māmaní; pea kuo pau ke Ne toe hāʻele mai ʻo hoko ko Hono pule, fakamaau, pea mo Hono tuʻi.6

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he Siasí ʻa hono kamata fakahoko mai ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ki he māmaní.

ʻOku ʻuhinga ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko e faʻunga pule ia ʻa e ʻOtuá. ʻA ia ko hono ʻuhingá, ke puleʻi ʻa e mālohi, mafai, pule, tofiʻa, pea mo e kakaí kotoa. Ka heʻikai fakahoko ʻa e tefitoʻi moʻoni ia ko iá, heʻikai fakahoko kakato ia, kae ʻoua, kuo hangē ko hono tala mai ʻe he folofolá, kuo hoko ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní ko e ngaahi puleʻanga ʻo e ʻEikí mo hono Kalaisí, pea te ne pule kiate kinautolu [vakai, Fakahā 11:15], pea peluki ʻa e tui kotoa kiate ia mo fakahā ʻe he ʻelelo kotoa ko e Kalaisí ia [vakai, T&F 88:104], ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtua ko e Tamaí. ʻOku teʻeki hoko mai ʻa e kuonga ko iá, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo ia kuo ʻosi hoko; ʻa ia, ko hono fakafeʻiloaki mai ʻo e puleʻanga ko iá, pea ko hono fakafeʻiloaki mai ʻo e puleʻanga ko iá ʻe toki lava pē ke fai ʻe he Tokotaha ko ia ko e Tuʻi mo e Pulé, pea ko e ʻUlu ʻo e faʻunga pule ko iá, ʻo fuofua fakahoko mai ʻene ngaahi fakakaukaú, ʻa ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní, ʻene ngaahi fonó, ʻa hono puleʻangá ki hono kakaí. He ka ʻikai, ʻoku ʻikai totonu ke tau ʻilo ʻe kitautolu pe ko e hā ʻa ʻene ngaahi fonó.7

Ko e hā ʻa e ʻuluaki meʻa ʻoku fie maʻu ki hono fokotuʻu ʻo hono puleʻangá? Ko hano fokotuʻu ʻo ha palōfita pea tuku ke ne fakahā ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá; ko e fika uá ke talangofua ʻa e kakaí ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻo fakafou ʻi he palōfita ko iá. Kapau he ʻikai ke maʻu ʻa e ongo meʻá ni, pea ta he ʻikai ke mou teitei lava ʻo fokotuʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.8

Naʻe finangalo lelei ʻa e ʻOtuá ke fai mo fokotuʻu hono puleʻangá ʻi he funga ʻo māmaní, pea naʻe pau ai ke Ne fuofua fokotuʻu Hono siasí, ke fakamaau ʻaki hono kakaí naʻá ne fakamoveteveteʻi ki he ngaahi puleʻangá pea mo toe fakatahaʻi kotoa mai kinautolu, koeʻuhí ke ʻi ai ha tākanga pē ʻe taha pea mo ha tauhi sipi pē ʻe taha [vakai, Sione 10:16], pea ʻi ai ha ʻEikí pē taha, tui pē taha, papitaiso pē taha, mo e ʻOtua pē taha, ʻa ia ʻoku māʻolunga he meʻa kotoa pē, pea nofoʻia ʻa e meʻa kotoa pē [vakai, ʻEfesō 4:5–6], ʻa ia ʻoku tonu ke ne puleʻi ʻa e meʻa kotoa pē. Pea koeʻuhí ke fakahoko ʻa e kaveingá ni, naʻá ne fokotuʻutuʻu ai hono lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní ʻo hangē ko hono tuʻunga ʻi he langí.9

ʻOku tau faʻa talanoa he taimi ʻe niʻihi fekauʻaki mo e siasi ʻo e ʻOtuá, koeʻuhí ko e hā? ʻOku tau talanoa fekauʻaki mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, koeʻuhí ko e hā? Koeʻuhí, ki muʻa pea toki ʻi ai ha pule- ʻanga ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke tomuʻa ʻi ai ha siasi ʻo e ʻOtuá, pea ko ia ne fie maʻu ai ʻa e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ke malangaʻi ki he puleʻanga kotoa pē, ʻo hangē ko ia ʻi muʻá, he taimi ne hā mai ai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo ha niʻihi kehe ki he māmaní. Pea ko e hā leva hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ʻoku faingataʻa ke fakahoko mai ʻa e fono ʻa e ʻOtuá ki he lotolotonga ʻo e kakai ʻoku ʻikai ke nau fie moʻulaloa ki he laumālie ʻo e fakahaá pe loto ke ne tataki kinautolú.10

He ʻikai lava ʻe he ʻOtuá ʻo langa ha puleʻanga ʻi he māmaní kae ʻoua kuo ʻi ai Hano siasi mo Hano kakai kuo nau fakamoʻulaloaʻi kinautolu ki he fonó pea mo loto fiemālie ke talangofua ki ai; pea ʻi hono fakatahatahaʻi ʻo ha faʻahinga kakai peheé, kuo tānaki mai mei he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní ʻi he fakahinohino ʻa ha tangata naʻe ueʻi ʻe he ʻOtuá, ʻa ia ko e tangata lea ia ʻa Sihova ki hono kakaí; te u pehē, ʻoku ʻi ai ha faingamālie moʻó e ʻEiki ko e ʻOtuá ʻi ha faʻahinga fokotuʻutuʻu pehē, ke fakahā mai ai ia, ʻoku ʻi ai ha faingamālie heni ki he fono ʻo e moʻuí ke fakahā mai, ʻoku ʻi ai ha faingamālie heni ki he ʻOtuá ke Ne fakahoko mai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo langí ki māmani pea mo e finangalo kotoa ʻo e ʻOtuá ke fakahoko ʻi māmani ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻi he langí.11

ʻE toki fokotuʻu kakato ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Hono puleʻangá pea mo pule ʻi māmani.

“Ke hoko mai [ho puleʻangá].” [Mātiu 6:10.] …Naʻe akoʻi ʻeni ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá ʻi heʻenau omi ʻo kole ange, akoʻi kimautolu ke mau lotú…. Ke hoko mai ho [puleʻangá]. ʻA e puleʻanga hā? ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “ke hoko mai ho puleʻangá?” ʻOku ʻuhinga ia ki he pule ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻuhinga ia ki he fono ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻuhinga ia ki he faʻunga pule ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻuhinga ia ki he kakai naʻa nau fakafanongo pea ʻoku nau fie fakafanongo mo talangofua ki he ngaahi fekau ʻa Sihová. Pea ʻoku ʻuhinga ia ʻoku ʻi ai ha ʻOtua ʻoku mokoi ke Ne fakahinohino mo tataki pea mo poupouʻi ʻa hono kakaí. Ke hoko mai ho puleʻangá, koeʻuhí ke lava ʻo fokotuʻu hoʻo faʻunga pulé, pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻoni taʻengatá ʻo hangē ko ia ʻoku ʻi he langí pea ke lava ʻo foaki mai ia ki he tangatá; pea ʻi he taimi ʻe foaki mai ai ia ki he tangatá, ʻe moʻulaloa ai ʻa e tangatá ki he ngaahi fono ko iá pea ki he faʻunga pule ko iá, pea moʻui ʻapasia ki he ʻOtuá, ʻo tauhi ʻEne ngaahi fekaú mo nofo ʻi Heʻene tuʻutuʻuní. Ke hoko mai ho puleʻangá, ke mole atu ai ʻa e puputuʻú, koví, angahalá, fakapō pea mo e lilingi-toto kotoa ʻoku ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá, pea ke ʻiate kimautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻoní mo e totonú, ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e anga-ʻofá, ʻofa faka-Kalaisí, pea mo e ʻofa ko ia ʻoku ʻi he fatafata ʻo e ngaahi ʻOtuá.12

Kuó u ʻosi fakatātaaʻi atu …ʻe fokotuʻu moʻoni ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní. He ʻikai hoko ia ko ha ʻata pē ʻi he ʻeá, ʻo hangē ko e lau ʻa ha kau fiemata meʻa-hā-mai ʻe niʻihi, ka ko ha foʻi moʻoni ʻoku fakaʻangeʻange. ʻE fokotuʻu ia, ʻo hangē ko ia naʻe lea ʻaki ki muʻá, ʻi he māmaní, pea ʻe kau ai ha kau tangata moʻui, kakai fefine, mo ha fānau; ko ha kāingalotu moʻui ʻoku nau tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, pea mo ha ngaahi sino kuo toetuʻu te nau hū moʻoni mai mei he ngaahi faʻitoká, ʻo nofo ʻi he māmaní. ʻE hoko ʻa e ʻEikí ko e tuʻi ki he māmaní kotoa, pea ʻe ʻi Heʻene pulé ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, pea kuo pau ke fakamoʻoniʻi ʻe he puleʻanga kotoa he māmaní ʻa Hono mafaí, pea mo punou ki Hono tokotoko fakatuʻí. Ko kinautolu ʻoku tauhi kiate Ia ʻi he māʻoniʻoní te nau fetuʻutaki mo e ʻOtuá, pea mo Sīsū; te nau maʻu ʻa e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, pea te nau ʻilo ki he kuo hilí, lolotongá, pea mo e kahaʻú; pea ʻe ʻi ai mo ha kakai kehe, he ʻikai ke nau talangofua kakato ki Heʻene ngaahi fonó, pe fakahinohinoʻi kakato ʻi Heʻene ngaahi fuakavá, kuo pau ke nau talangofua kakato ki Heʻene faʻunga pulé. He ko e pule ia ʻa e ʻOtuá ʻi he funga māmaní, pea kuo pau ke Ne fusiaʻu ʻa ʻEne ngaahi fonó, mo pule ke talangofua ki ai ʻa e puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní he ko e totonu moʻoni ia ʻAʻana. Heʻikai toe fakangofua ai ʻa Sētane ke ne puleʻi ʻa e kakaí, ʻe hoko ʻa e ʻEiki ko e ʻOtuá ko e tuʻi ki he māmaní kotoa, pea ʻe foaki ai ʻa e puleʻangá mo e ngaahi lelei kotoa ʻo e puleʻangá ʻoku ʻi he lalo langí ki he kau māʻoniʻoní.13

Ko e hā leva hano ʻaonga ʻo hono fokotuʻu ʻo e puleʻanga ʻo Kalaisí, pe ko e pule ʻa e ʻOtuá he māmaní? …ʻE fakangata ai ʻa e taú, lingitotó, mamahí, mahakí, mo e angahalá, pea kamata ai ʻa e puleʻanga ʻo e melinó, māʻoniʻoní, fakamaau totonú, fiefiá, mo e tuʻumālié. ʻE toe fakafoki ai ʻa e māmaní mo e tangatá ki honau nāunau ki muʻá pea mo honau tuʻunga haohaoa masanisaní; ko hono moʻoní, ko hono fakafoki ʻo e meʻa kotoa pē ne lea ki ai ʻa e kau palōfita kotoa talu mei hono kamata ʻo e māmaní [vakai, Ngāue 3:21].14

ʻOku ui ʻe he ʻEikí Hono Kāingalotú ke nau tokoni ʻi hono fokotuʻu Hono puleʻangá.

Naʻe kamata talanoa mai ha matāpule ʻi Falanisē kiate au, ʻo ne fie ʻilo pe ʻokú ma fakakaukau ke fakahoko ha meʻa lahi ʻi he māmaní? Naʻá ku talaange ki ai ko ʻema ō angé ke malangaʻi ʻa e ongoongoleleí ki māmani kotoa; pea kuo ʻosi aʻu ia ki he ngataʻanga ʻo māmaní. ʻOku ʻikai ko ha faʻahinga ngāue ia ke fai pē ʻi ha kiʻi tuliki, ka kuo pau ke aʻu atu ia ʻi he moʻuí ni ki he taʻengatá. ʻE toe foki atu pē ia ki he taʻengatá, ʻo ne fakakātoa mai mo kinautolu naʻe pekia ʻi he ngaahi taʻu ʻe lauiafe kuo hilí, ʻo ʻomi kinautolu ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Te ne lilingi ha ngaahi tāpuaki ki he ngaahi toʻu tangata ka hoko maí, pea aʻu ʻo ne fakatahaʻi ʻa e langí mo e māmaní, pea ko e meʻá ni te tau fakahoko ia ʻi he huafa ʻo e ʻOtua ʻo ʻIsilelí. ʻOku tokoni mai ʻa e ngaahi mālohi ʻo e langí, pea ʻoku kau fakataha mo kimaua ʻa ʻema ngaahi tamai ʻoku ʻi he maama taʻengatá; koeʻuhí he kuo tau maʻu ʻa e talaʻofa ʻo e moʻuí ʻa ia ko e lolotongá ni ia, pea mo ia ka hoko maí.

Ko ʻetau toki kamatá ni pē ʻa ʻetau ngāue nāunauʻiá ni. Ka ʻe faifai pē pea te tau fakahoko kotoa ʻa e meʻa kuo lea ʻaki ʻe hotau kau palōfita ʻi he kuonga muʻá…. Kuo pau ke tau laka atu ʻe hoku ngaahi tokoua, ʻo ʻoua naʻa ako pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau loto ki aí, ka ke fakahoko ʻa hono fakakakato ʻo e ngaahi taumuʻa nāunauʻia ʻa e ʻOtuá…. Kuo pau ke laka atu ʻa e mālohi ʻo e moʻoní, kuo pau ke vete ʻa e ngaahi haʻi ʻo e fakapoʻulí, pea kuo pau ke langa ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku ʻikai ha mālohi te ne lava ke taʻofi ia.15

Kuo taʻu lahi ʻemau lea fekauʻaki mo e tuʻutuʻuni pea mo hono puleʻi ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mo hono fokotuʻu fakaʻosi ʻi he funga māmaní ʻi he melino pea mo e māʻoniʻoní; pea toe fekauʻaki foki mo e taimi ʻe ongona ai ʻa e lea ʻa e meʻa moʻui kotoa pē ʻi he ngaahi langí pea mo e māmaní, pea pehē kiate kinautolu ʻoku ʻi he kilisitahí, pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku ʻi aí, ʻo pehē: “Ke ʻiate ia ʻoku nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeikí, pea ki he Lamí, ʻa e fakafetaʻi mo e fakaʻapaʻapa, mo e ongoongo lelei, mo e māfimafi, ʻo taʻengata pea taʻengata” (Fakahā 5:13). Kuo mau ʻosi lea atu fekauʻaki mo e ngaahi meʻá ni, ka ʻoku kei toe lahi ʻa e meʻa ke fai ʻi he taimi ʻoku kei toe he vahaʻa ʻo e lolotonga ní pea mo e taimi taʻe toe lava ke liliu ʻi he kahaʻú. ʻOku ʻikai ko ha meʻa fekauʻaki ʻataʻatā pē ia mo e tuí, ka ʻoku ʻi ai ha faʻahinga ngāue ʻoku fie maʻu; ko ha faʻahinga meʻa ia kuo pau ke tau ngāue tonu ki ai, ʻo fakafoʻituitui pea mo fakatokolahi, pea ʻoku ʻikai ko ha meʻa siʻisiʻi ia ke taʻe tokangaʻi.16

ʻOku tau maʻu ha misiona maʻongoʻonga ke fakahoko—kuo pau ke tau feinga ke puleʻi kitautolu ʻo fakatatau mo e ngaahi fono ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pea te tau ʻilo ko e taha ia ʻo e ngaahi ngāue faingataʻa taha kuo faifaiangé pea tau fakahoko, ke tau feinga ke mapuleʻi kitautolu, ʻa ʻetau ngaahi holi fakatuʻasinó, ʻa ʻetau ngaahi fakakaukaú, ʻa hotau ʻulungāangá, hotau lotó, ʻetau moʻuí, hotau laumālié, ʻetau fakamāú, pea ʻomi kotoa ai ʻetau ngaahi holí ke tukulolo ki he fono ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mo e laumālie ʻo e moʻoní. Ko ha meʻa mātuʻaki pelepelengesi ke te kau ʻi hono langa hake ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá—ko hono kamataʻangá ʻoku tau maʻu ia heni.17

ʻApasia ki he ʻOtuá; fakahoko ʻa e ngaahi ngāue ʻo e māʻoniʻoní; moʻui ʻaki hoʻomou tui fakalotú; tauhi ʻa e ngaahi fekaú pea fakatōkilalo kimoutolu ʻi hono ʻaó; ke mou taha pē, pea mo uouangataha mo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní pea mo e taha kotoa, pea te u tala atu ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá, ʻe tuʻu hake ʻa Saione ʻo ulo atu pea ʻe ʻiate ia ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá; pea ʻe fakahā mai hono nāunaú, pea te tau fiefia ʻi he kakato ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo e melinó; pea ʻe laka atu ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá mo tupulekina kae ʻoua kuo hoko ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e māmaní ko e ngaahi puleʻanga ʻo hotau ʻOtuá mo hono Kalaisí [vakai, Fakahā 11:15], pea ʻe ongona ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he langí mo e māmaní pea mo lolofonua ʻoku nau pehē, Ke ʻiate koe ia ʻoku nofo ʻi he nofoʻa fakaʻeiʻeikí, pea ki he Lamí, ʻa e fakafetaʻi mo e fakaʻapaʻapa, mo e ongoongo lelei, mo e māfimafi, ʻo taʻengata pea taʻengata [vakai, Fakahā 5:13].18

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo Hono Aleaʻí

  • Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa Sīsū Kalaisi ko e ʻea-hoko mo e pule totonu ʻo e māmaní? Ko e hā ha founga ʻoku totonu ke tokoniʻi ai ʻa e ʻilo ko ʻení ki hotau vā mo Iá?

  • Ko e hā ʻoku ʻaonga ai hono Fakafoki mai ʻo e Siasí ki hono fokotuʻu ʻo e puleʻanga ʻo e ʻEikí he māmaní? Ko e hā ha meʻa kuó ke ako ʻi hoʻo hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí fekauʻaki mo ʻetau teuteu ke nofo mo e ʻEikí? Ko e hā ha ngaahi founga ʻe tokoni ai ʻetau ngāue ʻi he Siasí ki hono fokotuʻu ʻo e puleʻanga ʻo e ʻEikí?

  • Ko e hā haʻo vakai ki he anga ʻo e tupu mo e fakalakalaka ʻa e Siasí ke ne fokotuʻu kakato ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní? Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo fai fakafoʻituitui pea mo ho fāmilí ke tokoni ʻi hono langa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní?

  • Naʻe lea ʻa Palesiteni Teila fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga te tau maʻu ʻo ka toe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí ke pule ʻi Hono puleʻangá he lolotonga ʻo e Nofo Tuʻí. ʻE fēfē ʻa e anga ʻo e moʻui he māmaní ʻi he lolotonga ʻo e Nofo Tuʻí? (Vakai foki, T&F 29:11; 43:29–32; 101:22–35; Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:10.)

  • Ko e moto fakafoʻituitui ʻa Palesiteni Teilá ko e “Ke Maʻu Pē ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá kae ʻikai ko ha toe meʻa!” Ko e hā ha ngaahi sīpinga kuó ke fakatokangaʻi ʻi he kakai ʻoku nau maʻu ʻa e faʻahinga tukupā ko ʻení? Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e moto ko ʻení? ʻOkú ke pehē ko e hā ha ola kapau te tau ngāueʻaki ʻe kitautolu kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e moto ko ʻení?

Ngaahi potu folofola fekauʻaki mo iá:Taniela 2:26–45; Mātiu 6:33; T&F 45:1; 65; 104:58–59

Ngaahi maʻuʻanga fakamatalá

  1. Times and Seasons, 15 Siulai 1844, 578.

  2. Vakai, B. H. Roberts, The Life of John Taylor (1963), 47, 53–55.

  3. ʻI he Kate B. Carter, comp., Our Pioneer Heritage, 20 vols. (1958–77), 7:218.

  4. Deseret News (Fakauike), 11 Nōvema 1857, 283; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  5. The Government of God (1852), 72–73.

  6. The Government of God, 74.

  7. The Gospel Kingdom, sel. G. Homer Durham (1943), 205.

  8. The Gospel Kingdom, 214.

  9. The Gospel Kingdom, 208–9.

  10. The Gospel Kingdom, 210.

  11. The Gospel Kingdom, 210.

  12. The Gospel Kingdom, 205–6.

  13. The Gospel Kingdom, 207–8.

  14. The Gospel Kingdom, 216; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  15. Millennial Star, 1 Tīsema 1850, 361–62; ne liliu ʻa e fakapalakalafí.

  16. The Gospel Kingdom, 211.

  17. The Gospel Kingdom, 214.

  18. Deseret News: Semi-Weekly, 27 Sānuali 1880, 1.

ʻĪmisi
John Taylor and men

ʻO aʻu ki he fehangahangai mo e filí, naʻe kei fakamoʻoniʻi taʻe toe ufi pē ʻe Sione Teila ʻa e moʻoní pea mo ngāue taʻe tuku ki hono fokotuʻu ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻĪmisi
Jesus Christ

ʻI he toe hāʻele mai ʻa Kalaisi ke fokotuʻu Hono puleʻangá ʻi he māmaní, te Ne ʻomi ai ha “puleʻanga ʻo e melino, māʻoniʻoni, fakamaau totonu, fiefia, pea mo e tuʻumālie.”

Paaki