»Lekcija 24 Materijal za nastavnu pripremu: Brinuti se o mentalnom zdravlju s nadom i suosjećanjem«, Vječna obitelj – materijal za učitelja (2022.)
»Lekcija 24 Materijal za nastavnu pripremu«, Vječna obitelj – materijal za učitelja
Lekcija 24 Materijal za nastavnu pripremu
Brinuti se o mentalnom zdravlju s nadom i suosjećanjem
Naše mentalno i emocionalno zdravlje utječe na naše misli, osjećaje, ponašanje, otpornost i više. Čak i dok nastojimo održati dobro zdravlje, možemo iskusiti izazove mentalnog zdravlja poput tjeskobe i depresije. Dok proučavate ovu lekciju, razmotrite što možete učiniti kako biste poboljšali svoje mentalno zdravlje. Također razmislite o tome kako možete biti više poput Spasitelja dok se družite s članovima obitelji i drugima koji bi mogli iskusiti ove vrste izazova ili koji možda imaju samoubilačke misli.
Odsjek 1
Što mogu učiniti kako bih bio obzirniji prema svojoj mentalnoj, emocionalnoj i duhovnoj dobrobiti?
Svi imamo dane ili razdoblja kada se osjećamo tužnima, pod stresom ili tjeskobnima. Važno je da smo svjesni kako se osjećamo i zašto se osjećamo na način na koji se osjećamo te da činimo najbolje što možemo kako bismo upravljali tim emocijama na zdrave načine.
Dok je Spasitelj putovao diljem zemlje Izrael, zasigurno je osjetio teret svojeg službeništva. Podučavao je svoje apostole i bio je strpljiv s njihovim slabostima. Mnoštva su ga pritiskala kako bi svjedočila njegovim čudima ili bila iscijeljena. Njegovi su neprijatelji stalno tražili prilike da ga javno diskreditiraju. Izrugivali su mu se, rugali mu se, odbacivali su ga i izdali. Doista, on je bio »čovjek boli, vičan patnjama« (Izaija 53:3).
Isus je često išao na mjesta gdje je mogao biti sam i komunicirati s Bogom (vidi Matej 14:22–23; Marko 1:35; 6:31, 46; Luka 5:16). Slijeđenje njegova primjera može osnažiti naše mentalno, emocionalno i duhovno zdravlje. (Napomena: U nekim situacijama ozbiljnih izazova mentalnog zdravlja ili misli o samoubojstvu, bolje je biti s drugima radije nego biti sam.)
Predsjednik M. Russell Ballard iz Zbora dvanaestorice apostola upitao je mlade odrasle osobe:
Imate li vrijeme za sebe? (…)
Kako naš svijet postaje svjetliji, glasniji i zaposleniji, imamo veći izazov osjećati Duha u svom životu. Ako nemate vremena za sebe u svom životu, biste li večeras počeli tražiti nešto vremena? (»Be Still, and Know That I Am God« [sastanak duhovne misli Crkvenog obrazovnog sustava za mlade odrasle osobe, 4. svibnja 2014.], broadcasts.ChurchofJesusChrist.org)
Odsjek 2
Što mogu učiniti kako bih bolje razumio iskustvo imanja izazova s mentalnim zdravljem?
Tijekom Spasiteljeva zemaljskog službeništva, iscijelio je ljude od svih vrsta nevolja (vidi Matej 4:23). Predsjednik Dallin H. Oaks iz Prvog predsjedništva zaključio je: »Zasigurno su ova iscjeljenja uključivala one čije su bolesti bile emocionalne, mentalne ili duhovne« (»He Heals the Heavy Laden«, Lijahona, studeni 2006., 6.).
Kao što je ranije spomenuto, svi imamo trenutke ili dane kada se osjećamo prevladani, tužni ili tjeskobni. Mučimo li se s tim ili sličnim osjećajima tijekom dužeg vremenskog razdoblja, ili ako se ti osjećaji počnu uplitati u naš svakodnevni život, važno je tražiti pomoć (vidi »How can I tell if I’m just having a hard time right now or if I’m struggling with a mental health challenge?«, ChurchofJesusChrist.org).
Iako grešno ponašanje može uzrokovati mentalnu, emocionalnu i duhovnu patnju, ključno je da ne pripisujemo sve takve izazove grijehu ili nedostatku vjere. Neka od Gospodinove najvjernije djece doživljavaju izazove mentalnog zdravlja, poput ozbiljne tjeskobe ili kliničke depresije. Iako ne znamo sve o mentalnim bolestima, znamo da je to složeno. Mentalne bolesti mogu biti povezane s kemijskim neravnotežama u mozgu, genetskim i okolišnim čimbenicima, traumatičnim događajima, ozljedom mozga ili zlouporabom opojnih sredstava. U naše će doba »jedna od četiri osobe biti pod utjecajem mentalnih ili emocionalnih bolesti u nekom trenutku njihovog života« (Bonnie L. Oscarson, »5 Resources to Help Youth Facing Emotional and Mental Illness«, 21. studenog 2017., ChurchofJesusChrist.org).
Ako osjetite mentalnu bolest, post i molitva za olakšanje, traženje svećeničkih blagoslova i odlazak u hram često mogu donijeti snagu i iscjeljenje. U drugim trenutcima bolest može ustrajati. Ako se to dogodi, znajte da vaša nastojanja nisu uzaludna (vidi 2 Korinćanima 12:7–10). Gospodin bdije nad vama i može posvetiti ovo iskustvo za vaše dobro (vidi Nauk i savezi 122:7).
Razmotrite kako vas sljedeća načela mogu podržati u vašim nastojanjima da održite ili poboljšate svoje mentalno zdravlje:
-
Ostanite usredotočeni na Nebeskog Oca i Isusa Krista. Posebice kada je izazov osjetiti njihov utjecaj, odaberite djelovati s vjerom u njih. Razmislite o trenutcima kada ste osjetili njihov utjecaj. Sjetite se da Spasitelj uvijek može pomoći jer »siđe ispod svega« (Nauk i savezi 88:6). Savršeno razumije očaj i frustraciju onih koji proživljavaju mentalne bolesti. Prorok Alma posvjedočio je da Isus Krist zna »po tijelu kako pomagati narodu svojemu u skladu sa slabostima njihovim« (Alma 7:12).
-
Iznesite ono što iskusite s voljenima. Čuvanje mentalnih bolesti tajnim može povećati osjećaje izoliranosti i spriječiti vas da primite nužnu pomoć, čak i onu za spašavanje života. Pomaganje drugima razumjeti ono što proživljavate povećat će njihovu sposobnost da vas podrže.
-
Tražite pomoć od nadležnih zdravstvenih stručnjaka. Starješina Jeffrey R. Holland iz Zbora dvanaestorice apostola savjetovao je:
Ako stvari nastave biti teške, potražite savjet uglednih ljudi s ovlaštenom obukom, profesionalnim vještinama i dobrim vrijednostima. Budite iskreni prema njima o vašoj prošlosti i vašim borbama. (»Poput slomljene posude«, Lijahona, studeni 2013., 41.)
Imate li članove obitelji ili poznajete druge koji proživljavaju mentalne bolesti, razmislite o tome kako vam razumijevanje ovih načela također može pomoći podržati ih.
Kada vam netko iznese svoj izazov s mentalnim zdravljem, slušajte s ljubavlju i suzdržite se od suda. Kao što je sestra Reyna I. Aburto, članica općeg predsjedništva Potpornog društva, podučila:
Slušanje s ljubavlju jedan je od najvećih darova koji možemo ponuditi, a moći ćemo pomoći nositi ili raspršiti guste oblake koji guše naše voljene i prijatelje [vidi Rimljanima 2:19; 13:12] kako bi oni, kroz našu ljubav, ponovno mogli osjetiti Duha Svetoga i nazrijeti svjetlo koje proizlazi iz Isusa Krista. (»Kroz vihor, sunca sjaj, o, čuvaj me!«, Lijahona, studeni 2019., 58.)
Odsjek 3
Što mogu učiniti kako bih spriječio samoubojstvo ili pomogao onima koji su izgubili voljenu osobu zbog samoubojstva?
Ozbiljni izazovi s mentalnim zdravljem nalaze se među čimbenicima rizika za samoubojstvo. »Većina osoba koja pokuša počiniti samoubojstvo ne želi umrijeti. Jednostavno žele olakšanje od fizičke, mentalne, emocionalne ili duhovne boli kroz koju prolaze.« (»Sprječavanje samoubojstva i reakcija nakon gubitka«, ChurchofJesusChrist.org).
Ako vi ili netko koga poznajete imate misli o samoubojstvu, odmah potražite pomoć. To može uključivati odlazak u hitnu službu u bolnici ili poziv na broj za pomoć u kriznim situacijama. (Pronađite poveznice za pomoć u linijama diljem svijeta u odsjeku »In Crisis? Talk Now«, ChurchofJesusChrist.org.)
Kada si netko oduzme život, možemo osjetiti neutješivu tugu. Starješina Dale G. Renlund iz Zbora dvanaestorice apostola zamijetio je da može biti potrebno puno vremena da se iscijeli nakon gubitka nekoga zbog samoubojstva. Zatim je dao sljedeći savjet:
Pokušajte jednostavno proći sljedeći dan, a zatim sljedeći dan i sljedeći dan… Gospodin će nam pomoći s time… On je tamo svaki dan. (»Grieving after a Suicide« [videozapis], ChurchofJesusChrist.org)
Isus Krist ima savršeno razumijevanje, suosjećanje i ljubav. Možemo i trebamo ostaviti sav sud u njegovim rukama. Predsjednik M. Russell Ballard podučio je:
Očito, ne znamo sve okolnosti koje okružuju svako samoubojstvo. Samo Gospodin zna sve detalje, a on je taj koji će prosuditi naša djela na Zemlji.
Kad nam bude sudio, osjećam da će sve uzeti u obzir: naš genetski i kemijski sastav, naše mentalno stanje, naš intelektualni kapacitet, naučavanja koja smo primili, tradicije naših očeva, naše zdravlje i tako dalje. (»Suicide: Some Things We Know, and Some We Do Not«, Ensign, listopad 1987., 8.).