2022
Ko Hono Tuku ke Tataki ʻe he ʻEikí Hoʻo Moʻuí
Sepitema 2022


“Ko Hono Tuku ke Tataki ʻe he ʻEikí Hoʻo Moʻuí,” Liahona, Sepitema 2022.

Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko Hono Tuku ke Tataki ʻe he ʻEikí Hoʻo Moʻuí

Naʻe ʻikai ke u lava ʻo sio maʻu pē ki he meʻa ʻe hokó, ka ʻi he taimi naʻá ku ngāue ai ʻi he tuí, naʻe tāpuekina au ʻe he ʻEikí.

ʻĪmisi
tangata ʻoku tuʻu ʻi he moʻungá ʻo sio ki he tō ʻa e laʻaá

ʻI heʻeku tupu haké naʻe ʻikai manakoa ʻa e tui fakalotú ʻi hoku ʻapí—neongo naʻe fuʻu fakalotu ʻaupito ʻeku ongomātuʻá ʻi he konga lahi ʻo ʻena moʻuí, ka naʻe hanga ʻe he fokoutua ʻa ʻeku tangataʻeikí ne ʻikai lava ʻo faitoʻó, mo ha ngaahi faingataʻa kehe pē, ʻo fakatupu ʻena mavahe mei he tui fakalotu naʻe ohi hake ai kinauá. Naʻá ku taʻu fā ʻi heʻene pekia mei he kanisaá pea naʻá ku siʻisiʻi taha foki ʻi he fānau ʻe toko 13, pea naʻe ʻikai tui ʻeku faʻē uitoú ʻe tuku ʻe he ʻOtuá ke hoko ha meʻa peheni ki homau fāmilí.

Ka ʻi hoku taʻu 14, ne u ongoʻi ne ʻi ai ha meʻa ne mole mei heʻeku moʻuí. Naʻá ku fifili pe naʻe ʻi ai nai haʻaku taumuʻa maʻongoʻonga ange naʻe ʻikai ke u ʻilo ki ai. Ne u ongoʻi ʻo hangē ko Siosefa Sāmitá, he “naʻe ueʻi hake ʻeku fakakaukaú ke fifili fakamātoato pea hohaʻa lahi” (Joseph Smith—Hisitōlia 1:8). Neongo ne teʻeki ai ke u fanongo ʻia Siosefa Sāmita ʻi he taimi ko iá, ka naʻá ku kamata ha fekumi tatau mo ia ʻi heʻeku ʻalu ki he ngaahi siasi lahi ʻi he ʻamanaki te u maʻu ʻa e moʻoní.

Pea naʻá ku maʻu ia ʻi ha ʻaho ʻe taha, ʻi heʻeku sio ki ha ongo talavou naʻá na suti ʻokú na ō ki he ʻapi hoku kaungāʻapí. Naʻá ku fie ʻilo peá u kole ange pe ʻe lava ke u ʻalu atu ki heʻena ʻapoinimení. Hili hono fakangofua au ʻe heʻeku faʻeé, naʻe kamata leva ʻeku ngaahi fealeaʻaki mo e ongo faifekaú peá u iku ʻo kau ki he Siasí.

Naʻe tokoni ʻeku kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke u ʻilo ʻeku taumuʻá, tautautefito ʻi he ngaahi taʻu naʻá ku ʻi he kakai lalahi kei talavoú ai ʻi he taimi naʻe pau ke u fai ai ha ngaahi fili lahi naʻe ʻikai loto ki ai ʻa e kakai ʻoku mau feohí. Ka neongo naʻe ʻi ai haʻaku taumuʻa mo ha fakahinohino, naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi maʻu pē pe ʻe hoko fēfē ʻa e ngaahi meʻá.

Neongo ia, ʻi heʻeku fehangahangai mo e ngaahi meʻa taʻeʻiloa mo taʻepaú pea lahi mo e ngaahi liliú, ka naʻe hoko mai maʻu pē ʻa e fakahinohino ʻa e Tamai Hēvaní ʻi heʻeku tafoki kiate Iá. Naʻá ku ako ha ngaahi founga ke fakafalala ai kiate Ia mo ʻeku tuí ʻa ia naʻá ne tokoniʻi au ke u laka ki muʻa pea hokohoko atu ke u ʻilo ʻeku taumuʻá.

Laka Ki Muʻa ʻaki ʻa e Ngāue Fakafaifekaú

ʻI he taimi ne teuteu ai ʻa e tokolahi taha hoku toʻú ke ʻalu ki he ʻunivēsití, ne u fakakaukauʻi ʻa e founga te u ʻalu ai ʻo ngāue fakafaifekaú. ʻI Sileí, kuo pau ke fai ʻe he tokotaha kotoa ha sivi kimuʻa pea nau toki hū ki he ʻunivēsití. ʻOku toki fakahoko pē tuʻo taha ʻi he taʻu, ko ia kapau te u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, he ʻikai ngata pē ʻi heʻeku fakatoloi ʻeku akó ʻi ha taʻu ʻe uá, ka kuo pau foki ke u tatali ʻi ha toe taʻu ʻe taha makehe ke u toki ʻalu ki he akó ʻi he ʻosi iá.

Naʻe ʻikai ke poupouʻi ʻe hoku fāmilí, tautautefito ki heʻeku faʻeé, ʻa e ngāue fakafaifekaú. Naʻe mātuʻaki mahuʻinga kiate ia ke u ako ʻi he ʻunivēsití. Ka naʻá ku tui ʻe tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ke u fai ʻa e meʻa naʻe fie maʻú, ko ia ne u kamata teuteu pē ʻi he faʻa lotu.

ʻI he haʻu ʻeku pīsopé ki hoku ʻapí mo ʻeku pepa ngāue fakafaifekau ne ʻosi kakato hono fakafonú ʻo kole ange ke fakamoʻoni hingoa ai ʻeku faʻeé, naʻá ne ʻohovale; ne teʻeki ke u talaange ki ai naʻá ku hoko atu pē ʻi he feinga [ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú]. Naʻe fie maʻu ha kiʻi fakalotoʻi, ka naʻe fakamolū ʻe he ʻEikí hono lotó mo tokoniʻi ia ke mahino kiate ia naʻá ku fie ngāue.

Naʻe fakapapauʻi mai ʻe he ongoongoleleí naʻá ku fai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ka ʻi heʻeku laka atu ki muʻa, ʻi he foʻi laka kotoa pē, ʻi he tuí—neongo ʻeku ngaahi fehuʻí mo e taʻepaú—ka naʻá ku kei fakalakalaka ai pē ki muʻá.

Muimui ʻi he Fakahā hili ʻa e Fakahā

Naʻe toe ʻuhinga foki ʻa e foki ki ʻapi mei heʻeku ngāue fakafaifekaú ke foki ki he veiveiuá. ʻI heʻeku fekumi ki ha fakahinohino mei he Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he lotú mo e ʻaukaí, naʻá ku maʻu ha fakahā naʻe fie maʻu ke u hiki ki he ʻIunaiteti Siteití mo ako ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí, ʻa ia naʻe hangē ha ngāue ne mei taʻemalavá.

Naʻá ku fai hoku lelei tahá peá u fakahoko ʻa e ngaahi sitepu lelei taha hono hokó. Naʻá ku ongoʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo hangē naʻe ʻikai pau ʻa e tūkunga ne u ʻi aí—naʻá ku ngāue mālohi ʻi he lahi taha ne u lavá, ka naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi fakapapau pe ʻe tokoni ʻeku ngaahi feingá ke aʻusia ʻeku ngaahi taumuʻá. Ka neongo ia, ko ʻeku tefitoʻi taumuʻá ke muimui ʻi he meʻa naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke u faí, pea naʻe mahuʻinga ʻa e taumuʻa ko iá kiate au.

ʻI heʻeku fai ʻa e ngaahi ngāue ko iá, ne ueʻi au ʻi ha ʻaho ʻe taha ke u tokoni ki hoku kaungāmeʻa lelei naʻe haʻu mei he ʻIunaiteti Siteití ʻo nofo ʻi hoku kolo tupuʻangá. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ʻe iku fēfē ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he taimi ko iá—naʻá ku tokoni koeʻuhí pē ko hono tataki au ʻe he Laumālié—ka naʻe iku ʻo tokoni hoku kaungāmeʻá mo ʻene tamaí ʻi hono tokoniʻi au ke u ʻiloʻi ʻa e meʻa ke faí ke u kole mo maʻu ʻa e visa naʻe fie maʻu ke u ako ai ʻi BYU. ʻI heʻena tokoní mo e ngaahi feilaulau lahi naʻe fai ʻe heʻeku faʻeé ke totongi ʻaki ʻeku folaú, naʻá ku aʻu ai ki ai. Ne hoko ia ko ha mana.

Naʻe hokohoko atu e fakalakalaka ʻeku moʻuí ʻi he founga tatau. Ne u fai hoku lelei tahá peá u maʻu ha ueʻi fakalaumālie, ko e meʻa ʻe taha he taimi, ki he meʻa hoko ʻoku totonu ke u faí. ʻI he founga ko iá, naʻá ku maʻu ai ha ngāue ʻi he senitā akoʻanga fakafaifekaú, maʻu ha ngaahi founga ke totongi ʻeku akó, fakapapauʻi ha malaʻe ʻo ʻeku akó, faifai peá u ʻosi mei he akó, peá u mali.

Naʻe ʻikai ke vave maʻu pē ʻa e ngaahi tali naʻá ku maʻú pea naʻe ʻikai ke u maʻu ha palani fakaikiiki haohaoa, ka naʻá ku maʻu ha fakapapau naʻe hōifua ʻa e ʻEikí ki he feituʻu ne u huʻu ki aí.

ʻĪmisi
tangata ʻoku sio ki tuʻa ʻi ha matapā sioʻata

ʻI he Taimi ʻOku ʻIkai Mahino Ai ʻa e Fakahaá

Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, naʻá ku ʻilo hono mahuʻinga ʻo e feilaulaú ki hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí. Kapau ʻoku tau fie maʻu ke ʻomi ʻe he ʻEikí ha taumuʻa mo ha fakahinohino kiate kitautolu, kuo pau ke tau loto-fiemālie ke fakahoko ʻa e fakahinohino ko iá.

ʻI he ʻosi ʻa e akó, naʻe ʻikai ʻalu fakatatau mo e palaní ʻa e ngaahi meʻa mo e kautaha naʻá ku ngāue ki aí, ko ia naʻe ʻi ai haʻaku fili ʻe ua mo hoku uaifí: nofo ʻi he ʻIunaiteti Siteití pe ko e foki ki Silei. Ne ma fakatou ongoʻi mahino naʻe fie maʻu ke ma foki ki Silei. Mahalo ʻe ngali angamaheni pē ke fie toe foki ki ʻapi, ka ko ha taimi faingataʻa moʻoni ʻeni. Naʻe ʻikai lahi ha ngaahi ngāue ʻi Silei. Naʻe faingataʻa ke u fakatau homau ʻapí. Naʻe ʻikai ko e meʻa fakanatula lelei taha ia ke fakahokó, ʻi he meʻa fakapaʻangá mo e fokotuʻutuʻu ngāué; naʻa mo homa ngaahi fāmilí naʻa nau pehē naʻe ʻikai ke ma fakapotopoto.

Ko e hā ʻokú ke fai ʻi he taimi ʻoku fepaki ai ʻa e fakahaá mo e fakakaukau fakapotopotó? Neongo naʻe faingataʻa, ka naʻá ku ʻilo mo hoku uaifí ʻa e meʻa ke faí. Naʻá ma fakamanatu kiate kimaua kuo ʻomi kimaua ʻe he ongoongoleleí ki he tuʻunga ne ma ʻi aí. Ka ne ʻikai ʻa e ʻEikí, naʻe ʻikai ke u mei maʻu ʻa e ueʻi fakalaumālie naʻá ne tokoniʻi au ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, maʻu ʻeku akó, mo feʻiloaki mo hoku uaifí. Naʻe pau pē ke ma falala ne fie maʻu ke ma ʻi Silei, neongo pe ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhingá.

Naʻá ma tuku homa ʻapí ki heʻema pīsopé ke ne tuku atu ke nofo totongi kae ʻoua kuó ne lava ʻo fakatau atu ia, peá ma hiki leva. Naʻe faingataʻa, ka naʻá ma aʻusia ha ngaahi tāpuaki mo ha ngaahi mana lahi ʻi he taimi naʻá ma tokanga ai ki he ui ʻa e ʻEikí. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e feituʻu ʻoku fie maʻu kitautolu ki aí mo e feituʻu ʻe lava ke tau fakahoko lelei taha ai ʻEne ngaahi taumuʻá, pea ʻokú Ne tāpuekina kitautolu ʻi heʻetau talangofuá.

Ko Hono Kumi ha Ngaahi Fakaleleiʻiʻanga mo e ʻEikí

ʻOku ou fakatauange ʻe muimui ʻa e kakai lalahi kei talavou ʻo e ʻaho ní ʻi he sīpinga ʻa e tokoua ʻo Sēletí. Neongo naʻe ʻiloʻi ʻe he kau Sēletí naʻe fie maʻu ke nau fononga ki he fonua ʻo e talaʻofá, ka naʻe ʻikai ke nau fakapapauʻi pe te nau aʻu fēfē ki aí. ʻI he taimi naʻe “ui [ai ʻa e tokoua ʻo Sēletí] ki he huafa ʻo e ʻEikí”(ʻEta 2:15), naʻá Ne ʻoange ha ngaahi founga ke fakaleleiʻi ʻaki. Naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí ke ne foʻu ha ngaahi vaka lafalafa pea ʻoange ha fakahinohino ki he founga ke maʻu ai ha ʻea maʻanautolu ʻi he ngaahi vaká.

Ka naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki he tokoua ʻo Sēletí: “Ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke loto ke u fai ke mou maʻu ai ha maama ʻi homou ngaahi vaká?” (ʻEta 2:23). Naʻe kole ange ʻe he ʻEikí ki he tokoua ʻo Sēletí ke ne ʻalu ʻo kumi ʻene founga pē ʻaʻana, kae ʻikai talaange ʻa e meʻa tofu pē ke ne faí.

Ko e founga ia kuo hoko ʻi heʻeku moʻuí. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí kiate au ha ngaahi fakahinohino mahino. Ko e ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻokú Ne tatali mai ke u haʻu kiate Ia mo haʻaku ngaahi fakakaukau pē ʻaʻaku. Neongo pe ko e hā ʻa e foungá, ka ʻoku mahuʻinga ke u fakakau Ia ʻi he foungá ni. Ko e ʻaukaí, lotú, mo e fealēleaʻaki mo e ʻEikí ko ha ngaahi sitepu mahuʻinga ia ki ha taha pē ʻokú ne feinga ke fai ha ngaahi fili fekauʻaki mo ʻenau moʻuí.

ʻOku ou fai atu ʻa e faleʻi ko ʻení, ki ha kakai lalahi kei talavou pē ʻoku nau fekumi ki ha taumuʻa ʻoku lahi angé: Tafoki ki he ʻEikí ke maʻu ha fakahā fakataautaha. Toutou vakai maʻu pē ki hoʻo tāpuaki fakapēteliaké. Pea loto-fiemālie ke feilaulauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga ʻi hoʻo moʻuí ʻo kapau ʻe fakahā atu ʻe he ʻEikí ʻoku ʻi ai ʻEne taumuʻa maʻongoʻonga ange maʻau.

ʻOku ou ʻofa ʻi he ʻEikí. Ko e ongoongoleleí ko e meʻa kotoa pē ia kiate au. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa te ke malavá pea ʻokú Ne finangalo ke tokoniʻi koe ke ke aʻusia hoʻo taumuʻa fakalangí.

Paaki