2022
Founga ʻe 3 ke Liliu ʻe he Konifelenisi Lahí Hoʻo Moʻuí
Sepitema 2022


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Founga ʻe 3 ke Liliu ʻe he Konifelenisi Lahí Hoʻo Moʻuí

Ko ha ngaahi founga ʻeni ʻe niʻihi ke ke mavahe ai mei he konifelenisí mo ha palani ngāue ʻoku paú.

ʻĪmisi
Ko ha ongomātuʻa ʻokú na mamata fakataha ʻi he konifelenisí ʻi hona ʻapí

Faitaaʻi ʻe he fāmili Kaufusí

ʻOku ou ako maʻu pē ha ngaahi tefitoʻi moʻoni foʻou ʻi he taimi ʻoku ou fanongo ai ki he konifelenisi lahí. ʻOku fakamanatu mai ʻa e ʻofa e ʻOtuá kiate aú, ʻoku mahino kiate au ha ngaahi meʻa foʻou fekauʻaki mo e Siasí pea mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, pea ʻoku ou vakai ki he folofolá ʻaki ha mahino ʻoku foʻoú. Ko ha faingamālie fakaʻofoʻofa ia ke fanongo mei he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí.

Ka ʻoku faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke u liliu e ʻilo mo e mahino foʻou ko iá ki ha faʻahinga meʻa te u lava ʻo ngāueʻi, pea hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “[Ko e] ngaahi tāpuaki lahi taha ʻoku finangalo e ʻOtuá ke ʻomi maʻatautolú ʻe fiemaʻu ke tau fai ha ngāue—ngāue ʻoku fakatefito ʻi heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí. Ko e tui ki he Fakamoʻuí ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ngāue mo e mālohi.”1

Kuó u feinga kimuí ni mai ke muimui ʻi he faleʻi ko iá pea mavahe mei he konifelenisí kuó u ʻiloʻi e ngaahi founga pau ke u ngāue aí. Ko ha fanga kiʻi tokoni ʻeni ʻe tolu ki hono faʻu ha palani ʻe lava ʻo ngāueʻi hili ʻa e konifelenisí.

1. Haʻu mo ha ngaahi fehuʻi pau.

ʻOku tau fanongo maʻu pē ki he meʻá ni, ka ʻoku moʻoni ia! ʻE lava ke tokoni hono ʻiloʻi e meʻa ʻokú ke fekumi ki aí ke tukutaha hoʻo tokangá ʻi hoʻo akó mo e teuteú pea maʻu ha fakakaukau pau ʻi hoʻo mamata pe fanongo ki he konifelenisi lahí.

Pea kapau ʻokú ke fekumi ki ha meʻa ʻe ala ngāueʻi, feinga ke fakakau ha ngaahi foʻi lea ngāue ʻi hoʻo ngaahi fehuʻí. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻe niʻihi:

  • ʻE founga fēfē haʻaku ako lelei ange ʻeku ngaahi folofolá?

  • Ko e hā te u lava ʻo fai ke maʻu ai ha aʻusia lelei ange ʻi heʻeku moihū ‘i he temipalé?

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha te u lava ʻo tānaki ki heʻeku moʻuí te ne ʻomi au ke u ofi ange ki he Tamai Hēvaní pea mo e Fakamoʻuí?

2. Fakakaukau ki he niʻihi kehé.

Neongo ʻoku ʻi ai ha ngaahi pōpoaki fakaʻofoʻofa ʻi he konifelenisí ke tokoniʻi kitautolu ke fakaleleiʻi ʻetau moʻuí, ka ʻoku faʻa naʻinaʻi mai foki ke tau fakatupulaki hotau vā fetuʻutakí mo ʻiloʻi e ngaahi fiemaʻu ʻa kinautolu ʻoku tau feohí. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻi haʻo haʻu ki he konifelenisí mo fakakaukau ki ha taha—ko ha taha ʻokú mo loki fakataha, ho malí, mēmipa ho fāmilí, ko ha kaungāmeʻa—ke ke maʻu ha aʻusia kehe ʻi he konifelenisi lahí. Mahalo te ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke ʻiloʻi lelei ange ʻa kinautolu ʻokú ke ngāue fakaetauhi ki aí, fakamālohia ha vā fetuʻutaki motuʻa, pe fekumi ki ha taha ʻoku ʻikai ke ke ʻiloʻi lelei.

Hangē ko e lea ʻa Sisitā Seiloni ʻIupangikē, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Fineʻofá: “ʻE kāinga, kuo mou hoko ko e tali ki ha ngaahi lotu lahi ʻo fakafou ʻi hoʻomou ngāue fakaetauhí, ngaahi foakí, taimí, mo e ʻofá. Ka ʻoku kei toe lahi pē ʻa e meʻa ke fakahokó. ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí kuo papitaisó, ʻoku tau fuakava ke tokangaekina ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku ʻikai fiemaʻu ha paʻanga ia pe ko ha ngaahi feituʻu mamaʻo ki heʻetau ngāue fakafoʻituituí ka ʻoku fiemaʻu e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo ha loto-hangamālie ke pehē ki he ʻEikí: ʻKo au ʻeni; fekauʻi au.ʼ”2

3. Tali lelei e ngaahi tali mei he Laumālié.

He ʻikai maʻu kotoa e ngaahi talí mei he meʻa ʻoku lea ʻaki ʻe he kau leá. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku feinga ʻa e Laumālié ke fakahā kiate koé ʻo fakafou ʻi he ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongó. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻE maʻu fakahangatonu ʻa e ngaahi tali ki haʻo ngaahi lotu pau mei ha lea pe mei ha kupuʻi lea pau. Taimi ʻe niʻihi ʻe maʻu e talí ʻi ha foʻi lea, kupuʻi lea, pe foʻi hiva ʻoku hangehangē ka ʻikai ke nau fekauʻakí. ʻE hanga ʻe ha loto ʻoku fonu ʻi he fakafetaʻi ko e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻuí mo ha holi fakamātoato ke fanongo pea muimui ʻi he ngaahi faleʻí, ʻo teuteuʻi ha founga ke maʻu ai ha fakahā fakataautaha.”3

Pea ʻi heʻetau maʻu pē ʻa e fakahā ko iá, ʻoku mahuʻinga ke hiki ia. Naʻa mo e hili ha aʻusia fakalaumālie mālohi ʻi he konifelenisí, ʻe kei malava pē ke mōlia atu ʻetau taumuʻa leleí kapau he ʻikai ke tau manatuʻi pau ʻa e ngaahi lea pe ngaahi talanoa naʻá ne ueʻi kitautolú, pe ko e meʻa ne tau fiemaʻu ke fakaleleiʻí. Naʻe faleʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni kitautolu ke tau “lotu ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí fekauʻaki mo hoʻo ngaahi hohaʻá, manavasiʻí, mo ho ngaahi vaivaí—ʻio, ʻa e ngaahi fakaʻānaua ʻo ho lotó. Peá ke fakafanongo leva! Tohi e ngaahi fakakaukau ʻoku haʻu ki ho ʻatamaí. Hiki e ngaahi meʻa ʻokú ke ongoʻí pea fakahoko ʻa e meʻa naʻe ueʻi koe ke ke faí. ʻI hoʻo toutou fai ʻeni ʻi he ʻaho ki he ʻaho, māhina ki he māhina, taʻu ki he taʻú, te ke ‘tupulaki ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahaá.’”4

ʻE hoko ʻetau kole ki he ʻEikí ke tokoni mai ke tau fakahoko ha ngaahi liliu foʻou ʻi heʻetau moʻuí, ke hoko ai e konifelenisi lahí ko ha aʻusia fakataautaha ange. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke lahi pe faingataʻa—ʻo aʻu pē ki haʻo mavahe mai mo ha meʻa ʻe taha pe ua ʻokú ke fie fakaʻaongaʻi ʻi hoʻo moʻuí, ʻe lava ke ʻaonga. Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Maikolo A. Tani ʻo e Kau Fitungofulú, “Ko ʻetau feinga kotoa ko ia ke fai ha liliú—ʻo tatau ai pē ko e hā hono lahí—ʻe lava ke hoko ia ko e meʻa lelei taha ʻi heʻetau moʻuí.”5 ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻetau ngaahi ngāué pea ʻe hokohoko atu ʻEne tataki kitautolu ʻi heʻetau fekumi ki Heʻene faleʻí mo toe vakaiʻi e meʻa ne tau ako ʻi he konifelenisi lahí.

Paaki