2011
Konifelenisi Lahí—ʻOku ʻIkai Ko Ha Tāpuaki Angamaheni Pē
Sepitema 2011


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Konifelenisi Lahí—ʻOku ʻIkai Ko Ha Tāpuaki Angamaheni Pē

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

Naʻe talanoa ha mēmipa lelei ʻo e Siasí mo hano kaungāʻapi ʻa ia naʻe ʻikai kau ki hotau Siasí. ʻI he aʻu ʻene talanoá ki he konifelenisi lahí, naʻe fehuʻi ange ʻe hono kaungāʻapí, “ʻOkú ke pehē foki ʻoku ʻi ai hoʻomou kau palōfita mo e kau ʻaposetolo? Pea ʻoku nau fakahā mai e folofola ʻa e ʻOtuá tuʻo ua he taʻu ʻi ha konifelenisi fakamāmanilahi?”

Naʻe tali fakapapauʻi ange ʻe he mēmipá, “Ko ia.”

Ne kiʻi fakakaukau siʻi hono kaungāʻapí. Hangē naʻá ne fuʻu fie ʻilo moʻoni ki aí peá ne fehuʻʻi ange, “Ko e hā e meʻa naʻa nau lea ʻaki ʻi he konifelenisi lahi fakamuimuitahá?”

ʻI he taimi ko ʻení kuo tuku e ongoʻi vēkeveke ʻa e mēmipa ʻo e Siasí ke vahevahe atu e ongoongoleleí ka ne ongoʻi mā. Neongo ʻene feinga mālohí ka naʻe ʻikai pē ke ne manatuʻi ha lea ʻe taha.

Naʻe ngali kehe ʻeni ki hono kaumeʻá peá ne pehē ange, “Ko hoʻo talamaí ʻoku folofola ʻa e ʻOtuá ki he tangatá ʻi hotau kuongá ni pea ʻoku ʻikai te ke manatuʻi ʻe koe ʻa e meʻa naʻá Ne folofola ʻakí?”

Naʻe ongoʻi loto fakatōkilalo ʻa e matāpulé ni ʻi he fepōtalanoaʻaki ko ʻení. Naʻá ne fuakava te ne toe manatuʻi lelei ʻange ʻa e ngaahi lea e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻi he konifelenisi lahí.

ʻOku tau ʻiloʻi kotoa pē hono faingataʻa ke manatuʻi ʻa e pōpoaki kotoa ʻo e konifelenisi lahí, pea ʻoku ou tui ʻoku ʻikai totonu ke tau mā ʻo kapau he ʻikai ke tau manatuʻi e meʻa kotoa pē. Neongo ia, ʻoku ʻi ai e ngaahi pōpoaki ʻi he konifelenisi takitaha ʻoku ʻomai ko ha meʻaʻofa mo ha tāpuaki pau mei he langí maʻa hotau ngaahi tuʻunga fakatāutaha ʻi he moʻuí.

Te u fokotuʻu atu ha ngaahi tefitoʻi fakakaukau ʻe tolu ʻe ala tokoni ki heʻetau teuteu ki he konifelenisi lahí ke toe lelei ange ai ʻetau tali, manatuʻi, mo moʻui ʻaki e ngaahi lea naʻe lea ʻaki ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí.

1. ʻOku ʻi ai e totonu ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke maʻu fakahā fakatāutaha lolotonga ʻenau fanongo mo ako e ngaahi lea ʻoku fai ʻi he konifelenisi lahí.

ʻI hoʻo teuteu ki he konifelenisi lahí, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ʻokú ke fie maʻu ke tali atú. Hangē ko ʻení, mahalo pē te ke fakaʻamu ke tataki mo fakahinohino koe ʻe he ʻEikí ʻo fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo iá.

ʻE maʻu fakahangatonu ʻa e ngaahi tali ki haʻo ngaahi lotu pau mei ha lea pe mei ha kupuʻi lea pau. Taimi ʻe niʻihi ʻe maʻu e talí ʻi ha foʻi lea, kupuʻi lea, pe foʻi hiva ʻoku hangehangē ka ʻikai ke nau fekauʻakí. ʻE hanga ʻe ha loto ʻoku fonu ʻi he fakafetaʻi ko e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻuí mo ha holi fakamātoato ke fanongo pea muimui ʻi he ngaahi faleʻí, ʻo teuteuʻi ha founga ke maʻu ai ʻa e fakahā fakatāutahá.

2. ʻOua naʻá ke tukunoaʻi ha pōpoaki koeʻuhí pē he kuó ke ʻosi fanongo ai kimuʻa.

Kuo akonaki ʻa e kau palōfitá ʻo nau toutou lea ʻaki ʻa e meʻa tatau; ko e lao ia ʻo e akó. Te ke fanongo ʻi he konifelenisi lahí ki hano toutou lea ʻaki ha ngaahi kaveinga mo ha ngaahi tokāteline. Te u talaatu ʻeni: ʻoku ʻikai tupu ʻeni mei he ʻikai mohu foungá pe maʻu ha fakakaukau foʻoú. ʻE kei hokohoko atu ai pē ʻetau fanongo ki he ngaahi pōpoaki tatau he ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí mo fakatō ki hotau ʻatamaí mo e fakakaukaú ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku taʻengata fau honau mahuʻingá pea kuo pau ke mahino ia kiate kitautolu mo tau ngāueʻi kimuʻa kae toki lava ke tau toki hoko atu ki ha ngaahi meʻa kehe. ʻOku tomuʻa fakatoka ʻe he tufunga potó ʻa e fakavaʻé ki muʻa peá ne toki fokotuʻu ʻa e ngaahi holisí mo e ʻató.

3. ʻOku totonu ke hoko e ngaahi lea ʻoku lea ʻaki ʻi he konifelenisi lahí ko ha kāpasa ke ne fakahinohino mai ʻa e halá ʻi he ngaahi māhina ka hoko maí.

Kapau te tau fakaongoongo pea muimui ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié, te nau hoko ko ha Liahona, ʻo tataki kitautolu ʻi he ngaahi teleʻa mo e ʻotu moʻunga taʻeʻiloa ʻoku hanga mei muʻá (vakai, 1 Nīfai 16).

Talu pē mei he kamataʻanga ʻo e māmaní mo hono fokotuʻu hake ʻe he ʻOtuá ha kau palōfita ke nau fakahā ʻa e finangalo ʻo e langí ki he kakai ʻo honau ngaahi kuongá. Ko hotau fatongiá ke fakafanongo pea moʻui ʻaki ʻa e ngaahi pōpoaki kuo tuku mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú.

Kuo teʻeki ai pea he ʻikai liʻaki ʻe heʻetau Tamai Hēvani ʻaloʻofa mo ʻofá ʻa ʻEne fānaú. Kuó Ne fokotuʻu ha kau ʻaposetolo mo ha kau palōfita ʻi hotau kuongá ni, ʻo hangē ko ia ʻi he kuohilí. ʻOku kei hokohoko atu ʻEne fakahā kiate kinautolu ʻEne folofolá.

Toki faingamālie fakaʻofoʻofa moʻoni ke fanongo ʻi he konifelenisi lahí ki he ngaahi pōpoaki ʻa e ʻOtuá maʻatautolu takitaha! Tau teuteu lelei atu ke maʻu e tāpuaki maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e tataki fakalangi ʻoku fakahā mai ʻe Heʻene kau tamaioʻeiki kuó Ne filí.

He ʻoku ʻikai ko ha tāpuaki noa pē ʻeni.

Toʻomataʻú: faitā ʻa Les Nilsson

Paaki