2022
Fēfē Kapau ʻOku Hangē ʻOku ʻIkai Ke u Ongoʻi ʻa e Laumālié?
Sepitema 2022


Fakakomipiuta Pē

Fēfē Kapau ʻOku Hangē ʻOku ʻIkai Ke u Ongoʻi ʻa e Laumālié?

Fakakaukau ki he ngaahi fakakaukau ʻe tolu ko ʻení ke ako lahi ange fekauʻaki mo e founga ʻoku folofola atu ai ʻa e Laumālié kiate koé.

ʻĪmisi
Fefine kei talavou ʻokú ne pukepuke e folofolá mo vakai atu ki he mamaʻó

Faitaaʻi ʻe Catherine Frost

Hili hotau papitaisó, ʻoku hilifakinima kitautolu ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea ʻoku fakaafeʻi kitautolu ke tau maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ʻomi ʻe he meʻafoakí ni ʻa e totonu ki he takaua maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kapau te tau tauhi maʻu pē e ngaahi fekaú.

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau fetuʻutaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau muimui ʻi he fakaafe ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke “Fanongo kiate Iá.”1 Hangē ko e faleʻi ʻa Palesiteni Nalesoní, “Kuo teʻeki ha taimi ʻe hulutuʻa pehē ai hono fiemaʻu ke ʻilo e founga ʻoku folofola atu ai ʻa e Laumālié kiate koé ka ko e taimí ni.”2 Ko e hā te tau lava ʻo fai kapau ʻoku tau fakakaukau he ʻikai ke tau lava pe ʻikai ongoʻi ʻa e Laumālié? Ko ha niʻihi ʻeni ʻo ha ngaahi meʻa lahi ʻe lava ʻo fakahokó.

1. Maʻu ha mahino ki he ngaahi fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo e ngaahi founga kehekehe ʻokú Ne folofola mai aí.

ʻI he taimi ʻoku tau feinga ai ke ongoʻi ʻa e Laumālié, ʻoku mahuʻinga ke tau kamata ʻaki ha mahino pe ko hai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e founga ʻokú Ne folofola mai ai kiate kitautolú. ʻE lava ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ha fakahā ʻi ha ngaahi founga kehekehe; hangē ko ʻení, ʻoku faʻa ongoʻi māfana ange ha kakai ʻe niʻihi kae faʻa ongoʻi nonga ange ʻa e niʻihi. ʻE lava ke hoko mai ʻa e ngaahi ueʻi mo e ngaahi ongo peheé kiate kitautolu takitaha ʻi ha ngaahi founga kehekehe ʻi he ngaahi taimi kehekehe. Fakakaukau ki ha taimi naʻá ke ongoʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakakaukau ke hiki ʻa e meʻa naʻá ke ongoʻi lolotonga e ngaahi taimi ko iá. ʻE lava ke tokoni atu hoʻo fai iá ke ke ʻiloʻi ʻa e founga ʻoku lea atu ai ʻa e Laumālié kiate koé mo tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻa e taimi ʻokú ke ongoʻi pehē ai he taimi ní—ʻa ia ko ha fakamoʻoni ia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo moʻuí. Ko ha sīpinga ʻeni ʻo e ngaahi meʻa kuo akoʻi ʻe ha kau palōfita mo ha kau ʻaposetolo ʻe niʻihi fekauʻaki mo e natula ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní:

  • Palesiteni Nalesoni: “ʻI he Toluʻi ʻOtuá, ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e talafekaú. Te Ne ʻomi ha ngaahi fakakaukau ki ho ʻatamaí ʻa ia ʻoku finangalo e Tamaí mo e ʻAló ke ke maʻú. Ko Ia ʻa e Fakafiemālié. Te Ne ʻomi ha ongo ʻo e nonga ki ho lotó. ʻOkú Ne fakamoʻoni ki he moʻoní mo fakapapauʻi e meʻa ʻoku moʻoní ʻi hoʻo fanongo mo lau e folofola ʻa e ʻEikí.”3

  • Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Ke maʻu maʻu ai pē ʻa e Laumālié ʻiate kitautolu, ko hono maʻu ia e fakahinohino mo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. ʻE lava ʻe he Laumālié ʻo fakatokanga mai ke tau fakaʻehiʻehi mei he ʻahiʻahi ke fai koví. … Kapau te tau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he tui, ʻe malava leva ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo maluʻi kitautolu mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí mei he ngaahi ʻahiʻahi ʻoku fakautuutu ʻene toutou hoko maí. ʻE hanga ʻe he takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo ngaohi ʻa e meʻa ʻoku leleí ke toe matamata lelei ange pea fakavaivaiʻi mo e ʻahiʻahí. ʻOku totonu ke feʻunga pē ia ke ne ngaohi kitautolu ke tau vilitaki ke ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa e Laumālié. Hangē pē ko hono fakamālohia kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau fefaʻuhi mo e filí, ʻokú Ne ʻomi foki ha mālohi ke tau ʻilo ʻaki e moʻoní mei he loí.”4

  • ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e mēmipa hono tolu ia ʻo e Toluʻi ʻOtuá; ko ha Laumālie [Ia] pea ʻokú Ne fakamoʻoni ki he moʻoni kotoa pē. ʻOku ui e Laumālie Māʻoniʻoní he folofolá ko e Fakafiemālié (vakai, Sione 14:16–27; Molonai 8:26), ko e Faiako (vakai, Sione 14:26; T&F 50:14), mo e Tokotaha Maʻu Fakahā (vakai, 2 Nīfai 32:5). ʻOku fakafou mai he Laumālie Māʻoniʻoní e ngaahi fakahā mei he Tamaí mo e ʻAló. Ko ia e talafekau mo e fakamoʻoni ki he Tamaí mo e ʻAló.”5

  • ʻEletā Lōnati A. Lasipeli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Manatuʻi e talaʻofa ʻa e ʻEikí: ʻTe u foaki kiate koe mei hoku Laumālié, ʻa ia ʻe fakamāmaʻi ho ʻatamaí, ʻa ia ʻe fakafonu ho laumālié ʻaki ʻa e fiefiáʼ (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:13). ʻOku ou manako he foʻi fakapapau ko iá. ʻOku ʻomi ʻe he fiefia ʻokú ne fakafonu hotau lotó ha fakakaukau ʻoku taʻengatá, ʻo kehe ia mei he moʻui fakaʻahó. ʻOku hoko e fiefia ko iá ko ha fakanonga ʻi he lotolotonga ʻo e faingataʻá pe mamahí. ʻOkú ne ʻomi ha fiemālie mo e loto-toʻa, fakahā ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, mo fakalahi ʻetau ʻofa ki he ʻEikí mo e kotoa e fānau ʻa e ʻOtuá.”6

  • ʻEletā Keuli E. Sitivenisoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Kuo tau ʻiloʻi ha foʻi moʻoni ʻe tolu ne fakahaaʻi, ʻa ia ʻokú ne ʻomi ke tau ʻilo ki he Laumālie Māʻoniʻoní … ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e mēmipa ia hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e laumālie pē, pea ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku maʻu ia ʻi he hilifaki ʻo e nimá. … [Ko e] tali ʻe tolu ki he fehuʻi ʻʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní?ʼ Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fakatokanga, ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fakafiemālie, pea ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku fakamoʻoni.”7

  • Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015): “Ko e ngaahi fetuʻutaki fakalaumālie pelepelengesi ʻaupito ko ʻení ʻoku ʻikai ke tau mamata ʻaki hotau matá pe fanongo ʻaki hotau telingá; ko ha leʻo ia ʻoku ongoʻi ʻe ha taha ʻo lahi ange ʻi he fanongó pē. … ʻOku fakamatalaʻi e leʻo ʻo e Laumālié ʻi he folofolá ʻo pehē ʻoku ʻikai leʻo-lahi pe fefeka, ʻikai ko ha leʻo ʻo e mana, pe ko ha leʻo ʻoku fuʻu longoaʻa lahi, ka ʻoku fuʻu fakalongolongo mo siʻisiʻi, ʻo hangē ha fanafaná, pea ʻe lava ke mahuhu ʻa e laumālié ʻo ne ueʻi ʻa e lotó ke vela.8

Te ke lava ʻo ako lahi ange fekauʻaki mo e founga ʻoku folofola ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ngaahi fakamatala ki he tefito ko e “Laumālie Māʻoniʻoní” ʻi he konifelenisi lahí mo e Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí.

Fakakaukau: Ko e hā ha founga kuó u ongoʻi ai e folofola mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate aú?

2. Tauhi hoʻo ngaahi fuakavá.

Ko hono maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo ʻetau fuakava ʻi he papitaisó ʻoku fehokotaki ia ʻo ʻikai lava ke veteki, pea ʻoku fiemaʻu ʻe he ngaahi fuakavá ke tau ngāue ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí. ʻOku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa e meʻa kuo tau palōmesi ke faí mo ia kuo talaʻofa maí ʻi heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he uike takitaha: ʻoku tau palōmesi ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, ke manatu maʻu ai pē kiate Ia, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, pea ʻoku talaʻofa mai ke tau maʻu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié ʻi heʻetau fai iá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79).

Ke maʻu maʻu pē e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, kuo pau ke tau fakahoko hotau tafaʻakí. Fakakaukau ki he faleʻi ko ʻeni mei he kau taki ʻo e Siasí ke kamata ai:

  • Palesiteni Nalesoni: “ʻI heʻetau feinga ke hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku fiemaʻu ke lahi ange ʻetau feinga ke fanongo kiate Iá. ʻOku fiemaʻu ha ngāue ʻiloʻi pau mo hokohoko ke fakafonu ʻetau moʻui fakaʻahó ʻaki ʻEne folofolá, ʻEne ngaahi akonakí, mo ʻEne ngaahi moʻoní.”9

  • Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻOku fakamatalaʻi ʻe he fiemaʻu ke tauhi hotau temipale fakatāutahá ke maʻa kae lava ke maʻu ʻa e takaua mo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e mahuʻinga ʻo e fekau ke maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he ʻaho Sāpaté. … ʻOku totonu foki ke muʻomuʻa ʻi he fakatomalá ʻa hono fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakavá ʻaki hono maʻu ʻo e sākalamēnití, ko ia ʻoku tau haʻu ki he ouau toputapu ko iá mo ha loto-mafesifesi mo ha laumālie fakatomala (vakai, 2 Nīfai 2:73 Nīfai 12:19T&F 59:8). Pea ʻi heʻetau fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava ʻo e papitaisó mo fakapapauʻi te tau ʻmanatu maʻu ai pē kiate iáʼ (T&F 20:77), ʻe fakafoʻou ʻe he ʻEikí ʻa e talaʻofa ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá, ʻi he ngaahi tūkunga pea mo e taimi te Ne filí. Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi taumuʻa mo e ola ʻo e fakafoʻou ko ʻeni ʻo e ngaahi fuakavá mo e fakamaʻa mei he angahalá ʻke ʻiate [kitautolu] maʻu ai pē ʻa hono Laumāliéʼ (T&F 20:77).”10

  • Palesiteni ʻAealingi: “ʻOku lahi e ngaahi ʻuhinga, ʻoku tau fiemaʻu maʻu ai pē ʻa e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau fiemaʻu ia, ka ʻoku tau ʻilo mei heʻetau aʻusiá ʻoku ʻikai ke faingofua ke pukepuke ia. ʻOku tau fakakaukau, lea ʻaki, mo fai e ngaahi meʻa ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó te ne lava ʻo tuli e Laumālié. Naʻe akoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻe hoko maʻu ai pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua ʻi he taimi ʻoku fonu ai hotau lotó ʻi he ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí pea mo e taimi ʻoku ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá ʻetau ngaahi fakakaukaú (vakai, T&F 121:45). … ʻI he taimi ʻokú ke fakahaaʻi ai hoʻo loto-vēkeveke ke talangofuá, ʻe ʻoatu ʻe he Laumālié ha ngaahi ongo lahi ange ʻo kau ki he meʻa ʻoku [finangalo] ʻe he ʻOtuá ke ke fai Maʻaná. ʻI hoʻo talangofuá, ʻe hokohoko mai e ngaahi ueʻi mei he Laumālié, pea te ke toe ofi ange ai ke ke feohi maʻu pē mo ia. ʻE tupulaki ho mālohi ke fili ki he totonú.”11

  • ʻEletā Sitīvenisoni: “ʻOku mahuʻinga ki heʻetau malu fakatuʻasinó mo e fakalaumālié ke tauhi ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau kamata ke fai ia ʻi heʻetau feinga ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú, fai ʻo e ngaahi lotu fakafoʻituituí mo fakafāmilí, lau ʻo e folofolá, mo e feinga ke ʻi ai ha vā feʻofaʻaki mo fefakamolemoleʻaki ʻo e fāmilí pea mo e niʻihi ʻoku tau ʻofa aí. ʻOku totonu ke tau tauhi ʻetau ngaahi fakakaukaú, tōʻongá, mo e leá ke maʻa. ʻOku totonu ke tau hū ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻi hotau ʻapí, ʻi he lotu, pea ʻi ha potu pē ʻe lava ai, ʻi he temipale māʻoniʻoní. Ofi maʻu pē ki he Laumālié, pea ʻe ofi atu ʻa e Laumālié kiate koe.”12

  • ʻEletā Lisiate G. Sikoti (1928–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ʻamanaki atu ʻetau Tamaí ke ke ako ki he founga ke maʻu ai ʻa e tokoni fakalangí … ʻaki hoʻo fakahaaʻi hoʻo tui kiate Ia mo Hono ʻAlo Māʻoniʻoni ko Sīsū Kalaisí. Kapau naʻá ke talitali kole ʻataʻatā pe ke maʻu ha tataki fakalaumālie ʻo ʻikai te ke ngāueʻi ia, te ke hoko ai ʻo vaivai mo fakafalala lahi ange kiate Kinaua. ʻOkú Na ʻafioʻi ʻe hoko mai ha tupulaki fakataautaha mahuʻinga ʻi hoʻo faifeinga ke ʻiloʻi ʻa e founga ʻe tākiekina ai koe ʻe he Laumālié.”13

Fakakaukau: Ko e hā te u lava ʻo fai ke tauhi kakato ange ai ʻeku ngaahi fuakava mo e ʻOtuá?

3. Kumi tokoni mo falala ki he Fakafiemālié.

Naʻa mo e taimi ʻoku tau moʻui taau ai mo e Laumālie Māʻoniʻoní mo fai e meʻa ʻoku kole mai ʻe he ʻEikí, ʻi he lahi fau ʻo e loto-mafasiá mo e ngaahi faingataʻa tatau fakaeʻatamaí, mahalo ʻe kei faingataʻa pē ke tau ongoʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. “Ko e ʻikai malava ʻo ongoʻi e Laumālié, pe ko ha ongo fakalūkufua ʻo e fakafiefiemālié pe ongonoa e moʻuí, ʻoku faʻa hoko ia ko ha fakaʻilonga ʻo e ʻikai moʻui lelei fakaeʻatamaí. Kuo teʻeki ai liʻaki koe ʻe he ʻOtuá.”14 Kapau ʻoku fakangatangata ʻe he moʻui lelei fakaeʻatamaí ʻetau malava ke ongoʻi e Laumālié, te tau lava ʻo fealeaʻaki mo e niʻihi ʻoku tau falala mo ʻofa aí, kau taki ʻo e Siasí, mo e kau mataotao ki he moʻui lelei fakaeʻatamaí; manatuʻi e ngaahi aʻusia kuo tau ongoʻi ai e Laumālié ʻi he kuohilí; pea ngaohi hotau ngaahi ʻapí ko ha ngaahi feituʻu ʻo e melinó ʻe lava ke nofoʻia ʻe he Laumālié.15

Ko e taimi ʻoku tau faifeinga ai ke ongoʻi ʻa e Laumālié, pe ongoʻi ha faʻahinga meʻa pē, te tau lava ʻo maʻu ha tui ki he ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolú. Te tau lava ʻo falala ki he talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí, “ʻE ʻikai te u tuku ke tuēnoa ʻa kimoutolu: te u haʻu kiate kimoutolu” (Sione 14:18). Pea ʻe lava ke hokohoko atu ʻetau lotu ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa e Fakafiemālié, ke ʻomi ʻa e melinó kiate kitautolu ʻi he kahaʻú.

Te tau lava foki ʻo manatuʻi kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi founga kehe ke tokoniʻi kitautolu ke tau ongoʻi ʻEne ʻofá. Hangē ko ia kuo ako‘i mai ʻe ‘Eletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ‘o e Kau ʻAposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá: “Koeʻuhi naʻe ʻaʻeva toko taha ʻa Sīsū ʻi he hala lōloa mo fakataʻelata ko ʻení, he ʻikai ke tau toe foua ia ʻe kitautolu. [ʻI] Heʻene fononga toko tahá ʻoku malava ai ke ʻi ai hotau kaungāfononga maʻongoʻonga ʻi he kiʻi fononga siʻisiʻi te tau fakahokó—ʻa e ʻaloʻofa mo e tokanga mai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻa e feohi taʻetūkua ʻa Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ni, ʻa e meʻa-foaki maʻongoʻonga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa e kau ʻāngelo ʻi langí, kau mēmipa ʻo e fāmilí kuo pekia mo kinautolu ʻoku kei moʻuí, kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló, kau faiako, kau taki, pea mo e ngaahi kaungāmeʻá. Kuo foaki mai ʻa kinautolú ni mo ha tokolahi kehe ko hotau kaungāfononga ʻi he moʻui fakamatelié ni koeʻuhi pē ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo hono Fakafoki Mai ʻo ʻEne ongoongoleleí. Koeʻuhí ko e meʻa naʻe hoko ʻi he tumutumu ʻo Kalevalé, he ʻikai ʻaupito ha taimi ia ʻe teitei tuku toko taha pe taʻefaitokonia ai kitautolu, neongo te tau ongoʻi ʻoku hoko ʻeni ʻi he taimi ʻe niʻihi.”16 ʻI he taimi ʻoku faingataʻa ai ke tau ongoʻi e Laumālié, te tau lava ʻo falala ki he ngaahi moʻoni ko iá.

Fakakaukau: Ko hai te u lava ʻo maʻu faleʻi mei ai fekauʻaki mo e ngaahi ongo ʻoku ou maʻú? Ko e hā mo ha toe founga ʻe lava ke u fakatokangaʻi ai ʻa e ʻofa mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ʻi heʻeku moʻuí lolotonga ʻeku tatali ke toe ongoʻi ʻa e Laumālié?

Paaki