2022
ʻAmanaki Lelei mo e Fakafiemālie ʻia Kalaisí
Sepitema 2022


“ʻAmanaki Lelei mo e Fakafiemālie ʻia Kalaisí,” Liahona, Sepitema 2022.

ʻAmanaki Lelei mo e Fakafiemālie ʻia Kalaisí

Tau pīkitai muʻa ki he talaʻofa ko ia ʻoku manatuʻi mo fakapaleʻi ʻe he ʻEikí ʻa Hono Kāingalotu faivelengá.

ʻĪmisi
nima mei he tā tongitongi ʻo Kalaisí

Te tau lava ʻo fakamaʻunga ʻetau ʻamanaki lelei taupotu tahá ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí.

Laʻitā ʻo e nima mei he tā tongitongi ʻo Kalaisí faitaaʻi ʻe Scott Law

Naʻe maʻu ʻe Seni mo Ane Katalina ʻEnitaseni ha fakamoʻoni loloto mo tuʻuloa ki he moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. Neongo ʻa e fuʻu kakai ʻitá mo e fakatanga ʻi he koló mo e vāhenga fakasiasí, ka naʻá na kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he 1861.

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e taʻu hono hokó, naʻá na tali ʻa e ui ʻo Saioné, ke mavahe ʻi ha ngaahi maile ʻe 5,000 (kilomita ʻe 8,000) ki he Teleʻa Sōlekí. Naʻe ʻuhinga ʻa e tānaki fakataha ki Saioné ke siʻaki ʻena moʻui naʻe lelei ʻi Tenimaʻaké—kau ai ʻa e ngaahi kaungāmeʻá, kāingá, pea mo ha faama fakaʻofoʻofa kuo laui toʻu tangata hono tukuʻau mai mei he tamaí ki he foha lahi tahá. Naʻe tuʻu ʻa e fāmá ʻi he kolo ko Vetamí, ofi ki ʻAlepoki, ʻi he kelekele lelei ʻo Peninisulā Satilení ʻi he fakatokelau ʻo Tenimaʻaké, pea naʻe lahi mo ola lelei ʻa e fāmá. Naʻe fakangāueʻi ai ha kakai tokolahi pea naʻá ne ʻomi ha fakaʻapaʻapa mo ha paʻanga lahi ki he fāmili ʻEnitasení.

ʻI hono vahevahe ʻa e paʻanga lahi ko iá mo hona kaungā papi uluí, naʻe totongi ʻe Seni mo Ane Katalina ʻa e ngaahi fakamole ki he hikifonua ʻa ha Kāingalotu kehe ʻe toko 60 nai ʻi heʻenau fononga ki Saioné. ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli, 1862, naʻe kau fakataha atu ʻa e fāmili ʻEnitasení mo hona foha taʻu 18 ko ʻAniteluú, mo ha Kāingalotu Tenimaʻake kehe ʻe toko 400 ʻi he kiʻi vaka siʻisiʻi ko e Albion pea folau ki Hemipeeki, Siamane. ʻI heʻenau tūʻuta ʻi Hemipeeki hili ha ʻaho ʻe ua mei aí, naʻa nau kau fakataha mo ha Kāingalotu tokolahi ange ʻi ha vaka lahi ange ke kamata ʻenau folau fakaʻatalanitikí.

Ka neongo iá, naʻe vave pē ʻa e liliu ʻa e fiefia ʻo e tānaki fakataha ki Saioné ki he mamahí. Naʻe ʻi ai ha fānau ʻe niʻihi ne heka ʻi he Albion naʻa nau maʻu ʻa e vailasi mīselé. ʻI he mafola ʻa e mahakí ʻi he kau hikifonuá, naʻe mate ai ha fānau ʻe toko 40 mo ha kakai lalahi ʻe niʻihi pea naʻe tanu kinautolu ʻi tahi. Naʻe kau ʻiate kinautolu ʻeku kui tangata hono tolú, ko Seni ʻEnitaseni, naʻe taʻu 49.

Naʻe ngata pē ʻa e fakaʻānaua ʻa Seni ke aʻu mo langa hake ʻo Saione fakataha mo hono fāmilí mo hono kaungā Kāingalotu Tenimaʻaké ʻi ha ʻaho pē ʻe 10 hili ʻa e mavahe mei Hemipēkí. Naʻe tohi ʻe ha faihisitōlia ʻe taha ʻo pehē, “Ko ha tokotaha faifakahaofi naʻe hangē ko Mōsesé, naʻe ʻikai ke ne teitei tuʻu ʻi he fonua ʻo e talaʻofá, ko Seni ʻEnitaseni ʻo [Vetami], ʻAlepokí, ʻa ia naʻá ne tokoniʻi ʻo ʻikai siʻi hifo ʻi he toko onongofulu tupu ʻo hono kāingá ke hikifonua; naʻá ne fetaulaki mo e maté ʻi he Tahi Noaté ʻi he 1862 hili pē ha taimi siʻi ʻene mavahe [mei Siamané].1

Ko e ʻAhiʻahi ʻo e Moʻui Fakamatelié

Naʻe ʻaonga nai—ʻa e feilaulau ʻa e fāmili ʻEnitasení—ʻa ʻenau mavahe mei heʻenau faama fiemālié mo e mole honau husepāniti mo e tamai ʻofá? ʻOku ou tui ʻe tali ʻikai mai ʻa e māmaní. Ka ʻoku ʻikai maʻu ʻe he māmaní ʻa e tuí, fakafuofua ki he kahaʻú, mo e “fakakaukau taʻengata”2 ʻoku ʻomi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.

ʻOku tokoni ʻa e fakakaukau ko iá ke mahino kiate kitautolu ʻa ʻetau moʻui fakamatelié mo hono ngaahi ʻahiʻahí. ʻOku tau fehangahangai mo e manavaheé, lavakiʻí, ʻahiʻahí, angahalá, molé, mo e tuenoá. ʻOku hoko ʻa e mahakí, fakatamakí, loto-mafasiá, mo e maté ke ne haveki ʻetau ngaahi fakaʻānauá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ngali lahi ange ʻetau ngaahi kavengá ʻi he meʻa ʻoku tau lava ʻo fuesiá.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Neongo ʻe kehekehe ʻa e ngaahi fakaikiikí, ka ko e meʻa fakamamahí, he ko e ngaahi sivi mo e ngaahi faingataʻa taʻeʻamanekiná, fakatuʻasino mo fakalaumālié fakatouʻosi, ʻoku hoko kiate kitautolu takitaha he ko e moʻui fakamatelié ʻeni.” Naʻá ne toe pehē: “ʻOku tau fekumi ki he fiefiá. ʻOku tau fakaʻamua e melinó. ʻOku tau ʻamanaki ki ha ʻofa. Pea ʻoku lilingi mai leva ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ha ngaahi tāpuaki fakaofo lahi. Ka ʻoku ʻi ai ha meʻa pau ʻoku tuifio mo hoʻo nēkeneká mo e fiefiá: ʻe ʻi ai ha ngaahi momeniti, houa, ʻaho, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi mo ha ngaahi taʻu ʻe ongoʻi kafo ai ho laumālié.”3

ʻOku tau tali loto-toʻa ʻa e koná kae lava ke tau ifoʻia ʻi he melié (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:39). ʻI he ngaahi lea ʻa e palōfita ko ʻĪsaiá, ʻoku fakamaʻa kotoa kitautolu—mo fili—“mei he afi ʻo e mamahí” (ʻĪsaia 48:10).

Ko e Talaʻofa ʻo e Fakaleleí

ʻĪmisi
tā tongitongi ʻo Kalaisí

Laʻitā ʻo e tā tongitongi ʻo Kalaisí faitaaʻi ʻe Alan Brent Harder

Ko e faingataʻá ko ha konga ia ʻo e “palani lahi ʻo e fiefia” ʻa e Tamaí (ʻAlamā 42:8; vakai foki, 2 Nīfai 2:11). Ka ko e uho ʻo e palani ko iá ʻa e fakafiemālie mo e ʻamanaki lelei ʻoku maʻu mei he “Fakalelei maʻongoʻonga mo nāunauʻiá.”4 Naʻe fakahaofi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí. (Vakai, ʻAlamā 36:3.)

Naʻe “hāʻele hifo [ʻa e Fakamoʻuí] ki lalo ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:6) koeʻuhí ke Ne lava ʻo toʻo kiate Ia ʻa hotau ngaahi faingataʻaʻiá mo e fehalaākí. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e founga ke tokoni ai kiate kitautolu ʻi he mahino kakato ki he feituʻu mo e ʻuhinga ʻoku fakamamahi aí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007), Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Koeʻuhí kuo fuesia ʻe he Fakamoʻuí ha faʻahinga meʻa pē mo e meʻa kotoa pē te tau ongoʻi pe aʻusiá, te Ne lava ʻo tokoniʻi ʻa e vaivaí ke mālohi ange. “Kuó Ne ongoʻi fakataautaha kotoa ia. ʻOku mahino kiate Ia ‘etau mamahí pea te Ne fononga fakataha mo kitautolu naʻa mo hotau ngaahi taimi faingataʻa tahá.”5

Ko e ʻuhinga ia te tau lava ai ʻo fakamaʻunga ʻetau ʻamanaki lelei taupotu tahá ʻiate Ia mo ʻEne Fakaleleí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻOku ʻatautolu ha māmani fakatuʻatamaki mo fakataʻetaʻetui—ko ha māmani ʻoku ʻikai ha ʻamanaki lelei ʻia Sīsū Kalaisi pe ʻi he palani ʻa e ʻOtuá ki he fiefia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e fekeʻikeʻi fakaemāmani lahí mo e koví? ʻOku mahino ʻa e ʻuhingá. Kapau ʻoku ʻikai ha ʻamanaki lelei ʻia Kalaisi, ʻoku ʻikai ha ʻilo ki ha palani fakalangi ki hono huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ka ne taʻeʻoua ʻa e ʻilo ko iá, ʻe maʻuhala ʻa e kakaí ʻo tui ko e moʻui he ʻaho ní ʻe mole pē ia ʻapongipongi—ko e fiefiá mo e ngaahi feohi fakafāmilí ʻoku fakataimi pē.”6

ʻOku ou maʻu ha ʻamanaki lelei mo ha fakamoʻui ʻia Sīsū Kalaisi ʻi he taimi ʻoku ou ʻalu ai ki he temipalé mo fanongo ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí. ʻOku ou maʻu ha fiemālie ʻi he taimi ʻoku ou ako ai ʻa e ngaahi folofola ʻoku fakamoʻoni kiate Ia mo ʻEne Fakaleleí. ʻI he taimi ʻoku fakamanamanaʻi ai ʻe he moʻui fakamatelié hoʻo “[nongá ke fakaʻauhá],”7 tafoki ki he meʻa ʻoku ou ui ko e “ngaahi folofola maluʻí.” Ko ha niʻihi ʻeni ʻo ʻeku ngaahi manakó:

Fuakava Motuʻá

  • “Te ne fakaʻauha ʻaupito ʻa e maté ʻi he mālohi; pea ʻe holoholo ʻe he ʻEiki ko [e ʻOtuá] ʻa e ngaahi loʻimatá mei he mata kotoa pē” (ʻĪsaia 25:8).

  • “Ko e moʻoni kuó ne toʻo kiate ia ʻa ʻetau ngaahi vaivaí, ʻo ne fua ʻetau ngaahi mamahí. … Ka naʻe lavea ia koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá, naʻe fakavolu ia koeʻuhí ko ʻetau ngaahi hiá: naʻe ʻiate ia ʻa e tauteá koeʻuhí ke tau fiemālie; pea ʻi hono ngaahi taá ʻoku tau moʻui ai” (ʻĪsaia 53:4–5).

Fuakava Foʻoú

  • “Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu” (Mātiu 11:28).

  • “Te mou maʻu ʻa e mamahí ʻi māmani; ka mou loto-toʻa; kuó u ikuʻi ʻa māmani” (Sione 16:33).

Tohi ʻa Molomoná

  • “Pea te ne toʻo kiate ia ʻa e maté, koeʻuhí ke ne vete ʻa e ngaahi haʻi ʻo e maté ʻa ia ʻoku haʻihaʻi ʻa hono kakaí; pea te ne toʻo kiate ia ʻa honau ngaahi vaivaí, koeʻuhí ke fonu hono lotó ʻi he ʻaloʻofa, ʻo fakatatau ki he kakanó, koeʻuhí ke ne ʻafioʻi ʻo fakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí” (ʻAlamā 7:11–12).

  • “Pea ko e hā ʻa e meʻa ke mou ʻamanaki lelei ki aí? Vakai ʻoku ou pehē kiate kimoutolu te mou maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ʻi he fakalelei ʻa Kalaisí pea mo e mālohi ʻo ʻene toetuʻú, ke fokotuʻu hake ki he moʻui taʻengatá, pea ʻe fai ʻeni koeʻuhí ko hoʻomou tui kiate ia ʻo fakatatau mo e talaʻofá” (Molonai 7:41).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá

  • “Ko ia ke mou fiefia pea ʻoua ʻe manavahē, he ko au ko e ʻEikí ʻoku ou ʻiate kimoutolu, pea te u tuʻu ʻi homou tafaʻakí; pea te mou fakamoʻoniʻi au, ʻio, ko Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo au ʻo e ʻOtua moʻuí, naʻá ku ʻi ai, ʻoku ou ʻi ai, pea te u haʻu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:6).

  • “Ko ia, ʻoua te mou manavahē ʻo aʻu ki he maté; he ʻoku ʻikai ke kakato ʻa hoʻomou fiefiá ʻi he māmani ko ʻení, ka ʻoku kakato ʻa hoʻomou fiefiá ʻiate au” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:36).

ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení mo ha ngaahi veesi kehe pē, ʻi he ngaahi lea ʻa Palesiteni Poiti K. Pēká (1924–2015), Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ki he “talaʻofa ʻo e fakalelei ʻa Kalaisí.”8

Ko e Ngaahi Kole ʻa ha Palōfita

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

ʻI he taimi ʻoku mahino ai kiate kitautolu ʻa e fatongia mahuʻinga ʻoku fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻi heʻetau fiefia he taimi ní pea ʻi he maama ka hoko maí, ʻoku mahino leva kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻoku kole mai ai ʻa Palesiteni Nalesoni ke tau ʻai Ia ko e fakavaʻe fakalaumālie ʻo ʻetau moʻuí:

“Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou kole atu kiate kimoutolu ke mou fokotuʻu ha taimi moʻó e ʻEikí! ʻAi ho tuʻunga fakalaumālié ke mālohi mo ne lava ke matuʻuaki e sivi ʻo e moʻuí ʻaki hano fai e ngaahi meʻa ʻe lava ai ke ʻiate kimoutolu maʻu ai pēe Laumālie Māʻoniʻoní.” Naʻe tānaki atu ʻe Palesiteni Nalesoni ʻo pehē, ʻoku kau ʻi hono tuku ha taimi maʻá e ʻEikí, ʻa e fokotuʻu ha “taimi moʻó e ʻEikí ʻi Hono fale tapú” ʻo fakafou ʻi he ngāue mo e moihū ʻi he temipalé.9

“Kiate kimoutolu kotoa kuo mou fai e ngaahi fuakava fakatemipalé, ʻoku ou kōlenga atu ke mou feinga—ʻi he faʻa lotu pea maʻu ai pē—ke mahino e ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau fakatemipalé. …

“… Ko e hoko pē ha faʻahinga palopalema ʻi hoʻo moʻuí, ko e feituʻu malu taha ke te ʻi ai fakalaumālié ke moʻui ʻi loto ʻi hoʻo ngaahi fuakava fakatemipalé!

“Kātaki ʻo tui mai ʻi he taimi ʻoku ou pehē ai ko e taimi ʻoku fokotuʻu mālohi ai ho tuʻunga fakalaumālié ʻia Sīsū Kalaisí, ʻoku ʻikai fie maʻu ke ke manavahē.”10

Tohi Tongi ʻi Hono Ongo ʻAofi Nimá

ʻĪmisi
fāmili

Ko ʻAnitelū mo e kau mēmipa ʻo hono fāmilí

Ko e hā e meʻa ne hoko kia Ane Katalina mo hono foha ko ʻAniteluú? Naʻá na loto-foʻi nai pea foki ki Tenimaʻake hili ʻena fononga fakamamahi ʻi ha uike ʻe ono ki Niu ʻIoke Sití? ʻIkai. ʻI heʻena falala ki heʻena fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí mo e palani ʻo e fakamoʻuí, pea falala ki he ʻOtuá, naʻá na vivili loto-toʻa atu ʻi ha lēlue, vaka sitima, mo e fononga salioté. Naʻá na aʻu ki he Teleʻa Sōlekí ʻi he ʻaho 3 ʻo Sepitema, 1862, peá na kau fakataha ʻi hono langa ʻo Saioné.

Naʻá na nofo ʻi ʻIfalemi, ʻIutā, ʻa ia naʻe mali ai ʻa ʻAnitelū mo faʻu hano fāmili. Kimui ange aí, naʻe hiki ʻa ʻAnitelū mo hono fāmilí, kau ai ʻene faʻeé, ki Līhai, ʻIutā, ʻa ia naʻá ne hoko ai ko ha tangata faama lelei, tokotaha ngāue pangikē, mo e pule fakakolo. Naʻá ne ngāue fakafaifekau taʻu ʻe tolu ki hono fonua tupuʻangá, kau ʻi he kau pīsopelikí ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe uofulu, pea laka hake ʻi he taʻu ʻe tolungofulú ʻi he fakataha alēleaʻanga māʻolungá pe ʻi he kōlomu ʻo e taulaʻeiki lahí. Naʻe ngāue fakafaifekau ha toko tolu ʻo hono ngaahi fohá ʻi Tenimaʻake mo Noaue.

ʻI he mata fakamatelié, he ʻikai ke tau lava ʻo mamata ki he ikuʻanga nāunauʻiá mei he kamataʻanga loʻimataʻiá. Ka ʻi he tui kia Kalaisí, te tau lava ʻo hanganaki atu ki he kahaʻú ʻi he ʻamanaki lelei. Pea te tau lava ʻo pīkitai ki he talaʻofa ʻoku manatuʻi mo fakapaleʻi ʻe he ʻEikí Hono Kāingalotu faivelengá, kau ai ʻa Seni, Ane Katalina, mo ʻAnitelū. Naʻe manatuʻi kinautolu ʻe he ʻEikí, pea ʻokú Ne manatuʻi kitautolu. Kuó Ne talaʻofa mai:

“Ka ʻe ʻikai te u fakangalongaloʻi koe.

“Vakai kuó u tohi tongi koe ʻi hoku ʻaofi nimá” (ʻĪsaia 49:15–16).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. William Mulder, Homeward to Zion: The Mormon Migration from Scandinavia (1957), 149–50. ʻOku maʻu ha fakaikiiki lahi ange ʻo e talanoa ki he fāmili ʻEnitasení meia Andrew B. Andersen, History of Andrew Rasmus Anderson, Pioneer of 1862 and Wife Nelsina M. Pederson, Pioneer of 1868, Daughters of the Utah Pioneers Biographical Collection; Jens Christensen, Rural Denmark, 1750–1980, trans. Else Buchwald Christensen (1983); Hamilton Gardner, History of Lehi: Including a Biographical Section (1913); Fern Gray, Life Sketch of Andrew R. Anderson, Daughters of the Utah Pioneers Biographical Collection; Andrew Jenson, “Narratives of the Emigration from the Scandinavian Mission 1852–1868,” History of the Scandinavian Mission (1979).

  2. Vakai, Russell M. Nelson, “Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2020, 93.

  3. Neil L. Andersen, “Kuo Kafo,” Liahona, Nōvema 2018, 84.

  4. Neal A. Maxwell, “Testifying of the Great and Glorious Atonement,” Liahona, Apr. 2002, 12.

  5. James E. Faust, “The Atonement: Our Greatest Hope,” Liahona, Jan. 2002, 22.

  6. Russell M. Nelson, “A More Excellent Hope,” Ensign, Feb. 1997, 62.

  7. Fakamālō ki he ʻOtua,” Ngaahi Himí, fika 10.

  8. Boyd K. Packer, “The Brilliant Morning of Forgiveness,” Ensign, Nov. 1995, 20.

  9. Russell M. Nelson, “Fokotuʻu ha Taimi moʻó e ʻEikí,” Liahona, Nōvema 2021, 120, 121.

  10. Russell M. Nelson, “Ko e Temipalé mo Hoʻo Fakavaʻe Fakalaumālié,” Liahona, Nōvema 2021, 96.

Paaki