2022
Ko Au Pē Nai ʻa e Tokotaha Lahi Kei Talavou ʻOku Fāinga ke Maʻu ʻEku Taumuʻá?
Sepitema 2022


“Ko Au Pē Nai ʻa e Tokotaha Lahi Kei Talavou ʻOku Fāinga ke Maʻu ʻEku Taumuʻá?,” Liahona, Sepitema 2022.

Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko Au Pē Nai ʻa e Tokotaha Lahi Kei Talavou ʻOku Fāinga ke Maʻu ʻEku Taumuʻá?

Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē naʻá ku veuki ʻa e palaní—ʻeku palani maʻakú, mo e palani ʻa e ʻOtuá maʻakú.

ʻĪmisi
fefine lahi kei talavou ʻokú ne kaka ʻi ha ngaahi poloka

ʻI hoku taʻu 25, naʻá ku fakamaʻa ai hoku loki mohé. Naʻe ʻikai maau hoku lokí, pea naʻá ku fakakaukau maʻu pē ki he founga naʻe ʻikai maau foki ai mo ʻeku moʻuí . Naʻe ʻikai ke u ʻi he tuʻunga ne u fakakaukau te u ʻi ai ʻi hoku taʻu 25. Naʻe ʻikai ko e feituʻu ia naʻe totonu ke u ʻi aí.

Naʻá ku fakakaukau ki he ongo naʻá ku maʻu ʻi heʻeku kei taʻu hongofulu tupú ʻi he taimi ne maʻu ai hoku tāpuaki fakapēteliaké. Ko e taimi kotoa pē naʻá ku lau ai fekauʻaki mo hoku kahaʻú, naʻá ku sioloto atu ki ha taha naʻe meimei haohaoa. Ka naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke u tupu hake ʻo hoko ko e tokotaha naʻá ku sioloto mai ki aí. Pea naʻá ku fifili, kapau ne lava ke sio mai hoku tatau kei siʻi angé kiate au ʻi he taimí ni, te ne loto-mamahi nai?

Fakafokifā pē kuó u tangi. Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē kuó u veuki ʻeku palani ʻi he moʻuí. Naʻe teʻeki ke u fai ha fehalaaki fakamamahi, ka naʻá ku toe ongoʻi foki naʻe ʻikai ha meʻa ke u fakahaaʻi ʻi heʻeku moʻuí. Naʻe ʻikai haʻaku taumuʻa. Naʻe ʻiloʻi ʻe he tokotaha kotoa ia [ʻenau taumuʻá], ka u nofo au ʻo tangi ʻi he faliki hoku loki mohé, mo e ongoʻi hangē naʻe ʻikai ʻaonga ʻeku moʻuí kotoa.

Naʻá ku ongoʻi tuenoa ʻi heʻeku puputuʻú mo e siva e ʻamanakí. Ka naʻa mo e taimi ko iá, naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻikai ko au toko taha pē ʻi he kakai lalahi kei talavoú ne fāinga ke ʻilo honau halá. ʻI heʻeku talanoa mo e niʻihi kehé, kuó u ʻilo naʻe tokosiʻi ʻaupito ʻa e kakai ne iku ʻenau moʻuí ki he meʻa ne nau palani ki aí. Pea ʻoku tokoni ia ke siʻisiʻi ange ai ʻeku ongoʻi tuenoá.

ʻOku tokoni foki ia ke fakamanatu kiate au ʻoku ʻikai finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke u ongoʻi ʻo hangē ko ha tokotaha taʻemalavá. ʻOkú Ne finangalo ke u “vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoá” (2 Nīfai 31:20). ʻOkú Ne tui ki heʻeku malava ke liliu mo tupulaki ʻi he mālohi ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Ko Sētane pē te ne fie maʻu ke u pehē loto pē kuo mole hoku faingamālie ke hoko ko e tokotaha ʻoku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní te u lava ʻo aʻusiá.

Maʻu ha Mahino ki he Palani ʻo e Fiefiá

Taimi ʻe niʻihi ʻoku ongoʻi ʻe ha tokolahi ʻo kitautolu ʻoku siva ʻenau ʻamanakí ki he kahaʻú. Pea mahalo pē koeʻuhí he ʻoku tau maʻu hala ki he palani ʻa e ʻOtuá ki he fiefiá. Mahalo ʻoku tau fakakaukau ʻoku hangē ʻetau moʻuí ko ha keimi vitioó—ko ha talanoa tuʻu maʻu kuo pau ke tau muimui ki ai kae lava ke tau ikuna. Ka ʻoku ʻikai hoko pehē ia. ʻOku tau fai ha ngaahi fili, liliu, mo tupulaki ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe tokamālie pe tuʻu maʻu ai. He ʻikai teitei fakaʻohovale ki he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi filí, ka ʻoku kei hoko pē ia ko ʻetau ngaahi filí. ʻOku tau hiki ʻetau talanoa pē ʻatautolu, mo Ia, ʻi heʻetau fonongá.

Pea kapau te tau “tuku muʻa ke hoko ʻa Kalaisi ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga [ʻetau] moʻuí,”1 te tau lava maʻu pē ʻo sioloto ʻi he loto-falala ki ha ikuʻanga fiefia taʻengata.

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fai ha ngaahi fehalaaki pe mole ʻetau taumuʻá, ʻo tau fakafisi ai ke hē fano ʻo taʻengata.

Ka ko ha ongoongolelei ʻeni ʻo e ʻamanaki leleí. ʻO e ngaahi meʻa mole kuo maʻú. Ko ha ongoongolelei ia ʻo e akó. ʻO e fakamolemolé. ʻO e toe feinga pē. Hangē ko e akonaki ʻa Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku ʻikai ko e fakatomalá ʻa e palani talifakí; ko e palaní ia.”2

ʻOku haohaoa ʻa e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolú, pea ʻoku haohaoa foki mo ʻEne palani maʻatautolú. Ko ha palani haohaoa ia maʻá e kakai taʻehaohaoá, ʻa ia naʻe fokotuʻutuʻu ʻi he tokanga mo e mahino ki heʻetau ngaahi fiemaʻú mo e meʻa te tau malavá. ʻOku ʻi ai ha potu ʻi Heʻene palaní ki heʻetau ngaahi tōnounoú—ʻa ʻetau ngaahi fehalaaki faitotonú mo ʻetau ngaahi angahala loto-fefeká mo ʻetau hē holo ʻi he feituʻu maomaonganoá. Pea ʻoku ʻi ai ha potu ʻi Heʻene palaní ki heʻetau ikuná, ʻa ia ʻoku tau maluʻi ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau tafoki ai kiate Ia pea toe feinga peé.

Ko Hono Maʻu Hoʻo Taumuʻá

Talu mei he ʻaho fāʻeleʻi ko iá mo ʻeku fakaʻaongaʻi ha taimi lahi ʻi he fakakaukau ki heʻeku taumuʻá. ʻOku teʻeki ai pē ke u ʻiloʻi e meʻa kotoa. Ka ʻoku ʻikai ke u toe ongoʻi fuʻu hohaʻa. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi au ʻe he ʻOtuá pea kapau te u tafoki kiate Ia, te Ne tokoniʻi au ke fokotuʻu ha ʻuhinga ʻi he tūkunga ʻoku ou ʻi ai he taimi ní.

Mahalo ʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe maʻu ai ʻe ha taha ha faitoʻo ki he kanisaá pe fakangata ʻa e fiekaia fakaemāmani lahí pe aʻusia ʻa e melinó ʻi he māmaní. Ka ʻe fakafiemālieʻi ʻe ha taha ʻi he ʻahó ni hano kaungāmeʻa loto-mamahi pe tokoniʻi ha sola ʻoku faingataʻaʻia pe ko haʻane fuofua lotu hili ha ngaahi taʻu lahi. Pea ʻoku ou tui ʻoku ʻaonga kotoa ia ki ha meʻa—naʻa mo e meʻa kotoa pē.

Ko hono moʻoní, he ʻikai fai ʻe hatau tokolahi ha ngaahi meʻa nāunauʻia, mo fakaofo ʻi he māmaní ʻi he moʻuí ni. Ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku ʻikai haʻatau taumuʻa. Ko ʻetau taumuʻa taupotu taha ʻi heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá ke tau hoko ʻo hangē ko Iá. Pea ʻoku tau tupulaki ʻi he taumuʻa ko iá ʻi heʻetau fai ʻa e fanga kiʻi meʻa iiki ʻi he ʻaho kotoa pē ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí.

Kuo fakaʻau ke u mataʻikoloa ʻaki ʻa e ako ʻi he ongoongoleleí ʻa ia “ʻoku fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí” (ʻAlamā 37:6). ʻI heʻeku vakai atu ki heʻeku moʻuí, ʻoku ʻikai ke u sio ki ha meʻa ʻoku fakaʻeiʻeiki. Ka ʻoku ou sio ki ha “fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofua” kuo nau fakahoko ha liliu lahi. Pea ʻoku ou ʻilo ʻi he ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku hanga ʻe heʻeku fanga kiʻi ngāue iiki mo lelei ʻi he tuí ʻo tofa hoku halá ke hoko ʻo hangē ko Iá.

He ʻikai ke ʻasi tatau ha hala ia ʻo ha taha ʻo hangē ko koé. Ka ʻo kapau ʻokú ke feinga ʻaki ho lelei tahá ke laka atu kia Kalaisi, ʻoku lelei ho halá. ʻOku tui ʻa e Tupuʻanga Māfimafí kiate koe, ko ia, tuʻu ʻaliʻaliaki mo tui kiate koe pē. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa fakaofo kuo tokonaki ʻe he ʻOtuá maʻau, pea naʻa mo e taimi ʻokú ke ongoʻi siʻisiʻi mo faingofua aí, te Ne “tokoni … ke ke hoko ko ha taha lelei ange ʻi he meʻa ne ke fakakaukau ʻoku malavá.”3

Paaki