Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Ngaahi Founga Lahi ke Ako Aí
Sānuali 2024


“Ngaahi Founga Lahi ke Ako Aí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Sānuali 2024.

Ngaahi Founga Lahi ke Ako Aí

ʻOkú ke fie ʻai ke kiʻi lelei ange ʻa e māmaní? ʻOku kamata kotoa ia ʻi hono ako e foungá.

ʻĪmisi
finemui ʻoku sio ki ha sioʻata

Tā fakatātā ʻa Dean Macadam

Ko e hā e fekauʻaki e ako kosi ʻulú mo hono fokotuʻutuʻu e ngaahi maama ʻi he siteisí?

ʻOku pehē ʻe Lisa, ko ha tokotaha lahi kei talavou ʻi hono fuofua taʻu he ʻunivēsití, “Ko e konga kotoa ia ʻo ʻeku palaní.”

Naʻe kamata ako ʻa Lisa ʻi he akoʻanga ngaahi ʻulú mo e teuteú ʻi hono taʻu 16. Naʻá ne ʻilo foki ai ha polokalama naʻe siʻisiʻi ange ai ʻene ʻaho ako ʻi he ako māʻolungá kae lava ke ne ako ʻi he ʻapiako ngaahi ʻulú mo teuteú ʻi he hoʻatā efiafí. ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻene ako ʻi he ʻunivēsití he taimi ní ki he ngaahi meʻa fakatekinikale ki he siteisí naʻe ʻikai ʻaonga ʻene ako teuteú. Ko hono moʻoní, ʻoku hoko e meʻa kotoa ʻo hangē ko ʻene ʻamanakí.

ʻOku pehē ʻe Lisa, “Naʻá ku fiemaʻu ha pōtoʻi ngāue te u lava ʻo fakaʻaongaʻi ke tokoni ʻi hono totongi ʻeku ako ʻunivēsití.” “Ikai ngata aí, ʻoku ou lava ai ʻo tokoni ki he kakai kehé mo fakahaofi ha paʻanga ʻi he kosi ʻulu ʻa e fāmilí ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí!”

ʻUhinga ʻOku Tau Ako Aí

“ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke ako maʻu pē Hono ngaahi ʻofefiné mo Hono ngaahi fohá.”1 Ko ha niʻihi pē ʻeni ʻo e ngaahi founga lahi ʻoku hoko ai ʻa e ako ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí ko ha tāpuaki lahí:

  • Te ke lava ʻo tokoni mo akoʻi lelei ange ho ngaahi kaungāmeʻá, fāmilí, mo e niʻihi kehé.

  • Te ke lava ʻo ngāue lelei ange ʻi he Siasí pea ʻi homou koló.

  • Te ke maʻu ha ngaahi taukei lahi ange ki he moʻui fakafalala pē kiate kitá.

  • Te ke lava ʻo ʻalu mo hoʻo ʻiló hili hoʻo maté.

  • ʻI hoʻo fakamālohisino mo ngāue mālohi ʻaki ho ʻatamaí, ʻe lava ke moʻui lelei ange.

Founga ʻOku Tau Ako Aí

ʻOku tau ako ʻi he folofolá, ʻoku totonu ke tau “Fekumi ki he ʻiló, ʻio ʻi he ako pea ʻi he tui foki” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:118; vakai foki 130:18). ʻI he ʻahó ni ʻoku lahi ange ʻa e ngaahi faingamālie ke akó ʻi ha toe taimi kimuʻa, hangē ko e:

  • Akó, kau ai ʻa e ako kolisí, ʻunivēsití, mo e ngaahi ʻapiako ngāué.

  • Fekumi ki he ʻiló “mei he ngaahi tohi lelei tahá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:118). Te ke lava foki ʻo tānaki atu, “ko e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakaʻilekitulōnika lelei tahá.”

  • Ako fakahangatonu mei he ngaahi kaungāmeʻá mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí.

    Fakakaukau ki he ʻEkitivitií! Fokotuʻu ha ʻekitivitī akoʻi “fakafetongi taukei” ʻi homou koló pe uōtí. ʻOku mateuteu ʻa e tokotaha kotoa pē ke akoʻi ha meʻa ʻoku nau ʻilo ke fai.

  • Lotú mo e ako folofolá.

  • Moʻui faivelenga ke taau mo e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia te ne “akoʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē” (Sione 14:26).

  • ʻAhiʻahiʻi, mohu fakakaukau, mo ngāue. Ko e meʻa maʻongoʻonga fekauʻaki mo e ʻiló ko e lahi ange ʻa e meʻa ʻoku ako he ʻaho kotoa. Te ke lava ʻo tānaki atu ki he tānakiʻanga ʻilo ʻa e māmaní.

Taimi ʻOku Tau Ako Aí

Ko hono moʻoní, tatau ai pē pe ʻokú ke ako kosi ʻulu hangē ko Lisá pe ako e founga ke faʻu ai e tekinolosia ki he maʻuʻanga iví, ʻoku fakamanatu mai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻoku ʻi ai maʻu pē ha taimi lelei taha ke fakahoko ai e faʻahinga ngāue peheé:

Naʻá ne akonaki, “ʻIo, ʻoku totonu ke tau ako mei he kuohilí, pea ʻio, ʻoku totonu ke tau teuteu ki he kahaʻú. Ka ko e taimi pē ʻeni te tau lava aí. Ko e taimi ʻeni ke tau ako aí. … Ko e taimi ʻeni ke tau tāpuekina ai ʻa e niʻihi kehé.”2

Sai leva. Ko e hā ʻokú ke fie ako ki ai he ʻaho ní?

Paaki