Okira Iehova ae Atuam

Iroun Bitiobi W. Christopher Waddell

Kauoman ni Kauntira n te Bitiobiriki n Tararua

Ti aki kona n tau mwiin bwaai ni kabane aika riki nakoira, ma iai ara tararua ae bwanin iaon arora ni kaeka nakon bitaki inanon maiura.

N tain te tiburing n te 1998, Carol ao Ngai ti karaoa mwanagara ni bitineti n tain te motirawa ma ara utu ao ni kairiia natira ake aman, n raonaki ma tinan kainabau ae akea buuna, nako Hawaii ibukin tabeua te bong.

Te tairiki imwain kibara nako Hawaii, natira te mwaane ae aua ana ririki, Jonathon, e tutuo ibukin marakin taningana ni kauoua ae korakora, ao ti tuangaki bwa e aki kona ni mwananga inanon teniua ke nakon aua te bong. E moti te babaire bwa e na tiku Carol ma Jonathon, ngkai N na karaoa te mwananga ma nikiran te utu.

Au moan n namakin bwa te mwananga aio e na aki nakoraoi n aron are I a tia ni baireia are riki imwiin rokora. N nakonako n te kawai ae iai irarikina taian bwaam, ma taari ae mena imoara, I tanrikaaki n taetae iaon tikiraoin te aba, ao n te tai anne, irarikin are norakin Carol, I kuneai n tarai matan tinan kaain abau—are, N na reitia, ae I tangiria ni koaua. Tiaki te bwai ae I a tia n iangoia. N aron are e a tia ni kantaningaia Carol ni kabanea ana motirawa ni mweengana n ti ngaia ma natira te mwaane ae aoraki.

E na iai te tai ni maiura ngke ti kuneira ni mena n te kawai ae ti aki kantaningaia, n tabe ma kaangaanga aika korakora riki nakon te motirawa ae mangao. Ti na kanga ni kaeka ngkana bwaai aika riki, a ritinanikun ara kona, ni bita te maiu are ti a tia ni baireia ke ni kantaningaia ?

Tamnei

Hyrum Smith Shumway

N Tuun 6, 1944, Hyrum Shumway, te kairake ni kauoman n riutenanti n te United States Ami, e nako eeta n te Omaha Beach bwa mwakoron niniakin Normandy n tain te Buaka n te Aonaaba II. E manoraoi tikuna n te aba, ma n Turai 27, ngke ngaia kaain te tetere ni buaka, e ikuaki n te aro ae kakaiaki man rebwetauan te tangke ni mwaain. N te tai naba anne, maiuna ao ana mwakuri n taokita a tia n rangi n rootaki n te kaanganga. Imwiin korokoro aika mwaiti, are e buokia ni kamarurungnga man ikuakina aika kakaiaki, te Tari Shumway e aki kona ni manga nooraba. Tera arona ni Kaeka?

Imwiin teniua te ririki n te onaoraki, e okira mweengana nakon Lovell, Wyoming. E ataia bwa miina are e na riki bwa te taokita e aki kona ni korobukina, ma e korakora nanona ni waaki nako, n iein, ao ni buoka te utu.

N tokina e mwakiuri i Baltimore, Maryland, n tabena ae te kauntira n ibuobuoki ao te tia rabakau ibukiia mataki. Ibukin kamarurungana, e a tia n reiakinna bwa mataki a mwaiti riki aia konabwai nakon are e a tia n ataia, ao inanon waniua te ririki n ana mwakuri aei, e kamwakuriia aomata aika mataki aika a mwaiti nakoia kauntira riki tabeman n te aba.

Tamnei

Ana utu Shumway

Ngkai ni mwengaraoi n ana konabwai ni buokiia ana utu, Hyrum e butiia mamatennanona n tuangnga, “Ngkana ko na wareka te meeri, barongai titaokin, ao ni kabuta te kaa, I kona ni karaoi nikirana.” E aki maan ao a kabaeaki n te Salt Lake tembora ao ni kakabwaiakaki ma waniman natiia.

N te 1954 a oki ana utu Shumway nako Wyoming, te tabo are e mwakuri iai te Tari Shumway ibukin 32 te ririki bwa te Titeiki Taraekita n te Reirei ibukiia Bonotaninga ao Mataki. N te tai anne, e beku bwa te bitiobi inanon tabeua ririki n te Cheyenne Moan Uoote ao, imwiina, 17 te ririki bwa te tamanuea n te titeiki. Imwiin ae ritaea, te Tari ao Titita Shumway a beku naba bwa taanga ni mitinare i London England Meang Mition.

E mate Hyrum Shumway n Maati 2011, ao e katikui imwiina rongorongon ana onimaki n te koaua ao te onimaki iroun te Uea, riki n taai ni kaangaanga, nakoia ana kariki aika mwaiti, tibuna, ao tibutoruna.¹

E a tia ni bitaki maiun Hyrum Shumway man te buaka, ma e aki kona ni kananououa arona mairoun te atua ao ana konabwai ae akea tokina. N aekakina, ngaira bon naati mwaane ao aine n tamnei iroun te Atua, ao ti “butimwaai Ana babaire n te aro are [ti] kona ni karekei atatai n aonaaba n rikirake nakon te kororaoi ao n tokina a ataa [aron] tokin kawaira mairoun te Atua bwa taan bwaibwai n te maiu ae akea tokina”² Akea mwaitin te bitaki, kataaki, ke kakaitara ae a kona ni bita te kawai ae akea tokina anne—ti ara rinerine, ngkai ti kamwakura inaomatara.

Bitaki, ao mwiin taian kaangangaa, ake ti kaitara ma ngaai n te maiu aei iai mwiina ae korakora nakoira ni kawai aika onoti. N arom, I a tia ni kakoauaia raoraora ao utu ni kaitara ma kakaewenako aika riki man:

Maten te rao ae tangiraki.
Te raure ae aki kakukurei.
Tao n aki kona ni karekea te tai ni mare
Te aoraki ke te ikuaki ae kakaiaki.
Riki ni kabuanibwai n te aba, n aron ae ti a tibwa tia ni kakoaua are e kabutaa te aonaaba.

Ao e reitinako riki. E ngae ngke “bitaki” n tatabeua nako a onoti nakon ara kaangaanga teuana imwiin teuana, iai te bwai ae rangin n ririki mai imwiin te kataaki ke te kakaewenako—te kantaninga ao te rau a tauraoi n tainako rinanon ana angakarea ni kamaiu Iesu Kristo. Ao Ana Mwakuri ni Kamaiu te Uea Iesu Kristo e karekea te bwai ni kamaiu ae moan te eti nakon ni kabane rabwata aika ikuaki, tamnei aika urubekebeke, ao naano aika uruaki.

E ataia, n te kawai are akea temanna ae kona n ataa, te bwai ae ti kainnanoia, n tatabemaniia, n te aro bwa ko na waaki nako i nukan te bitaki. Tiaki n aroia raao ao temanna are ti tangiria, te Tia Kamaiu n aki ti nanoangaira, ma E kona n ataa nanon temanna ni koaua ibukina bwa E a tia ni mena n te tabo ae ti mena iai. Irarikin are kabooan mwiin ao te karawaawata ibukin ara bure, Iesu Kristo e nakonako naba ni kawai ni kabane, e tabeakin kaangaanga, e kaitara ma maraki ni kabane—n rabwata, kai rootaki ke n tamnei—are ti na aki manga kaitarai n te maiu ae mamate.

E reirei Beretitenti Boyd K. Packer: “Ana nanoanga ao ana akoi Iesu Kristo aki katauaki nakoia naake a karaoi bure … , ma a katobibia te berita n te rau are akea tokina nakoia naake a butimwaia ao n Iria. … Ana nanoanga bon te tia kamaiu ae mwaaka, riki nakon are e ikoaki ae akea ana bure.”³

N te atatai n te maiu ae mamate aei, ti aki kona n tau mwiin ni kabane aika riki nakoira, ma iai ara tararua ae bwanin bwa ti na kanga ni kaeka nakon bitaki inanon maiura. Aio e aki kaineti ma kakaewenako ao kataaki aika ti rinanoi bwa aki bongana ao a bebete karaoakiia ke rinanoaia. E aki nanonaki bwa ti na inaomata man te maraki ke te maraki n nano. Ma e aki nanonaki bwa iai bukina nakon te kantaninga ao are e kaineti ma Ana Mwakuri ni Kamaiu te Uea Iesu Kristo, ti kona ni waaki nako ao ni kunei boong aika nakoraoi rikii—riki boong aika onrake n te kimwareirei, te oota, ao te kukurei.

Ti warekia ni Motiaea ana rongorongo Aramwa, ana ibonga are mai imwaaina te ae Noa, ao ana aomata, ake, “imwiin kaongoana iroun te Uea … a mwananga nakon te rereua i mwaain rokoia ana taanga te uea are Noa.” Imwiin waniua te bong, “a roko n … ae moan te tikiraoi ao n aoraoi” ike “a katei umwaia, ao a moana ribanakin tanona, ao a moani katean taian kateitei.”⁴

E taraa n ae e a tamaroa aroia. A tia ni butimwaea ana euangkerio Iesu Kristo. A tia ni bwabetitoaki ma te berita are a na beku ibukin te Uea ao ni kawakin ana tua. Ao “a mwaiti aika a kariki ao e rikirake kakabwaiaia iaon te aba.”⁵

E ngae n anne, aron maiuia e na waekoa ni bitaki. “Ana taanga Reimwanaite iaon tian abaia.”⁶ Aramwa ao ana aomata a katukaki n te tautoronaki, ao “moan te korakora rawawataia ao a kakorakora aia tataro nakon te Atua.” I rarikina, a tuangaki iroun te tia tauia taenikai bwa ana toki n tataro, ke, “ane kuneaki n tataro nakon te Atua e na tiringaki.”⁷ Aramwa ao ana aomata akea te bwai ae a tia ni karaoia ni karekea n aroia ae boou. Tera aroia ni kaeka?

Irarikin are bukinakin te Atua, a rairaki Nakoina ao “a tataro i nanoia nakoina.” Ni kaekaan aia onimaki ao aia tataro, te Uea e kaeka: “Kabebetei nanomi. … “N na … kabeebetei naba taian uota ake a katokaaki iaon angami, bwa kam na aki kona n namakin iaon nukami.” E aki maan imwiina, e kakorakoraia te Uea bwa a na kona n uota uotaia ma te beebete, ao a karaoi nanon te Uea ma te kukurei ao te taotaonakinnano.”⁸ E ngae ngke e tuai ni kainaomataaki man te tautoronaki, ma man rairakiia nakon te Uea, ao tiaki mairoun te Uea, a kakabwaiakaki ni kaineti ma kainnanoia ao nakon wanawanan te Uea.

Unimwaane Dallin H. Oaks e reirei: “Kakabaia n te kamaiu e roko ni kawai aika mwaiti, aika kaineti ma kainnanora n tatabemaniira nako, are e ataaki Irouna ae e rangin n tangiriira riki. N tabetai, te ‘kamaiu’ e katoki aorakira ke n tabeki rawawatara. Ma n tabetai ti ‘kamaiuaki’ man anganakira te korakora ke te atatai ke te taotaonaki n nano ni uoti rawawata aika a katokaaki iaora.”⁹

N tokina, “moan te korakora aia onimaki ma aia taotaonakinnano,” Aramwa ma ana botanaomata a kainaomataaki iroun te Uea, “ao anga aia kaitau,” “bwa a tia n tautoronaki, ao akea ae kona ni kamaiuia ma bon ti te Uea ae Atuaia.”¹⁰

Te bwai ae kananokawaki e kangai, n tainako, naake kabanea ni kainnano a tannako man aia bwai n ibuobuoki ae kororaoi—ara Tia Kamaiu, Iesu Kristo. Te rongorongo man booki aika tabu ae ataaki te naeta are buraati e reireiniira bwa e na iai ara rinerine ngkana ti kaitara ma kakaewenako. Imwiin oreakiia ataein Iteraera aika mwaiti n te “naeta ae kibakiba,”¹¹ “katotongana ae katei rake … bwa ane e taraia … e na bon maiu. [Ma bon te rinerine.] Ao a mwaiti ake a taraia ao a maiu.

“… Ma a bon mwaiti ake a bon rang ni matoatoa ao ake aki kan tararake, ngaiia are a mate.”¹²

N aroia kaain Iteraera ake ngkoa, ti kaoaki naba ao ni kaungaaki n taraa te Tia Kamaiu ao ni maiu—bwa e aoraoi Amona ao e bebete uotana, e ngae ngke a rawawata uotara.

Aramwa te kairake e reirei te koaua ae tabu ngke e kangai, “I bon ataia bwa ane a onimakina te Atua ao a na bon boutokaaki n rawawataia, ma aia kaangaanga, ma karawawatakiia, ao a na tabekakirake n te kabanea ni bong.”¹³

Inanon boong aika kaitira aikai, e a tia te Uea ni katauraoira ma bwai n ibuobuoki aika mwaiti, ara “naeta are buraati,” are a bane ni karoaki bwa a na buokiira n taraa Kristo ao ni katuka ara onimaki Irouna. Rinanoan kakaewenako ma te maiu tiaki tinanikuan bwaai aika koaua are ti rineia ni kabanea ara iango iaona ao te aara ae ti rineia ni kateia.

Bwaai n ibuobuoki aikai a raonaki, ma aki tianaki nakon:

Teimatoan kamatebwaian booki aika tabu ao aia reirei burabeti aika maiu.
Teimatoa, n tataro ao n aki mamatam.
Kororaoi n taua te toa.
Te teimatoa n nanakon te tembora.
Kakabwaia n te Nakoanibonga.
Ibuobuoki aika wanawana rinanoia taan rabakau aika bane aroia.
Ao riki bwainaoraki, ngkana a kabwarabwaraaki raoi ao ni kabonganaaki n aron kariaiakaia.

Bitaki nako ni kaangangan te maiu tina kaitara ma ngaia, ao tera te kawai ae ti aki kantaningaki ae ti na mwananga iai, tera ara kaeka iai bon te rinerine. Te rairaki nakon te Tia Kamaiu n taua Baina ae aroraki nako bon ara kabanea n tamaroa n rinerine n tainako.

Unimwaane Richard G. Scott e reirei te koaua ae akea tokina aei: “Te kukurei ae akea tokina, ni koaua n raonaki ma te korakora, ungannano, ao te konabwai n tokanikai iaon te kabanea ni kaangaanga ni kakaewenako e roko man te maiu ae boboto iroun Iesu Kristo. … Akea te berita ni mwiin te tai ae tawe, ma iai te koaua ae matoatoa bwa, n ana tai te Uea, kaekaaia a na roko, e na reke te rau, ao bwaai aika ake a na kanoaki.”¹⁴

Nakon koaua aika I tibwaua au koaua. N aran Iesu Kristo, amen.