2010–2019
Katokaa Iaora Aran Iesu Kristo
Okitobwa 2018

Katokaa iaora Aran Iesu Kristo

Iroun Unimwaane Robert C. Gay

Man te Beretitentii n te Itingaun

Ti bia uouota aran Iesu Kristo ma te kakaonimaki—man noran ae E nooria, ni karaoa ae E karaoia, ao man onimakinan ae Ana nanoanga e tau.

Tariu ao mwaneu, n te tai aei, ngke I iangoa taben Beretitenti Russel M. Nelson ni wetea te Ekaretia n arana ae kaokaki, I taraia inanon koroboki aika tabu te tabo are a tuangaki Nibwaite iroun te Tia Kamaiu aran te Ekaretia.1 Ngke I wareki ana taeka te Tia Kamaiu, e tara n rang ni kakawaki nakoiu bwa e kanga n tuangiia naba aomata ae “a riai ni kukurei ni katokaa iaoia aran Kristo.”2 E anganai aio bwa n na iangoa aron au mwakuri ao n titiraki, “I katokaa iaou aran te Tia Kamaiu n aron are E na tuangai bwa n na karaoia?”3 N te bong aei ao I tangiria n tibwauai tabeua namakin aika I a tia ni karekei ni kaekaan au titiraki.

Te Moan, katokaan aran Kristo iaora e nanonaki ti na kekeiaki n iangoiia aomata n aron te kawai are e iangoia te Atua ibukiia.4 E kanga te Atua n nooria? E taku Iotebwa Timiti, “Ngkai teuana mwakoron aekaia aomata bon motikan taekaia ao kabuakakaiia temanna te aomata n akea te nanoanga, Tamaia are i Karawa kain aonaaba e tararuaia utu ni kabane ma te tararua n tama ao aia tangira kaaro” bukina bwa “Ana tangira [E] korakora.”5

Tabeua te ririki n nako mwaneu ae ikawai riki e mate. E kangaanga aron maiuna. Iai ana kangaanga ma te euangkerio ao n aki kakaonimaki n te Ekaretia. Kainabana e katikua ao e kitanna ma natina aika aman. N te tairiki are mate iai, inanon te ru ma natina, I anganna te kakabwaia bwa e na kitana te maiu aei ma te rau. N te tai anne I a tia n tainako n taraa maiun mwaneu ni kaineti ma kataakina ao ana aki kakaonimaki n te aro. Ngke I katokai baiu iaon atuna n te tairiki anne, I karekea te aboaaki ni bwanaan te Tamnei ae matoa. I tuangaki arona aika raraoi ao I kariaiakaki bwa n na taraia n aron ana taratara te Atua—tiaki n ae temanna ae iai ana kangaanga ma te euangkerio ao maiuna, ma temanna ae e atia ni kekeiaki ma kangaanga ake akea irou. I noria bwa te tina ae tamaroa are, e a tia ni kaikawaia aman ataei aika kamimi n aki tabe ma ana kangaanga aika korakora. I nooria bwa te rao nakon tinara ae kabanea ana tai n tararuaia ao n riki bwa raoraona imwiin maten ara karo.

N te kabanea n tairiki anne ma mwaneu, I kakoaua bwa e titirakinai te Atua, “Ko ataia ae kaain rarikim bon aomata n tatabeman aika tabu?”

E reirei Brigham Young:

“I tangiria n reireiniia Aika Itiaki … bwa ana ota n aroia mwaane ao aine n ae ngkai ma tiaki aroia n ae mai iroum.”6

“E aki toki n tataekinaki—‘Te aomata anne e karaoa te bure, ao e aki kona n riki bwa Aika Itiaki.’ … Ti ongo tabeua taeka aika bure ao ni kewe … [ke] n urua te Tabati. … Tai motika taekaia aomata aikanne, bukina bwa ko aki ataa ana babaire te Uea ibukiia … [Irarikina,] bwaina te taotaonaki n nano ma ngaia.”7

Iai ae konaa n iangoa ara Tia Kamaiu n aki tabeakiniko ao am kaangaanga? Te Tia Kamaiu e tara te I-Tamaria, te tia wenenibure, te tia riko angabwai, te rebera, ae iai aorakin ana iango, ao te tia bure ma te taratara ae ti te arona. Ni kabane bon natin Tamana. A bane ni kona ni kamaiuaki.

Ko kona n iangoia ae E tannako mairoun temanna n raraoma ibukin aia tabo n aba n uean te Atua ke mairoun ae karawawataki n aekaia nako?8 I aki kona. N ana taratara Kristo, ni kabane tamnei akea tian kakawakiia. Akea ae kaman baireaki taekana bwa e na bwaka. Te Maiu are akea tokina e kona n reke iroura ni kabane.9

Man te aboaaki mai iroun te Tamnei ae matoa irarikin ana kainiwene mwaneu, I reiakina te reirei ae kakawaki: ngkana ti iangoia tabeman n te kawai naba ma ae iangoia te Uea ibukiia, ti na katiai uoua ara kouru—kamaiuaia ake ti reitaki ma ngaiia ao bon kamaiuara.

Te Kauoua, ni katokaa iaora aran Kristo, ti na aki tii taraa ae nooria te Atua, ma ti riai ni buoka Ana mwakuri n aron ae E buokia. Ti maiuakin uoua tuua aika korakora, karaoi ana kantaninga te Atua, ikotiia kain Iteraera, ao karaoa ootara bwa e na “oota imataia aomata.”10 Ti karekea ao ti maiuakin berita aika tabu ao otenanti n Ana Ekaretia ae kaokaki.11 Ngkana ti karaoa aei, e anganira te Atua te mwaaka ni kakabwaiaira, ara utu, ao maiuiia tabeman.12 Titirakiniko, “Iai ae I ataia ae aki kainanoa te mwaaka mai i karawa ni maiuiia?”

Te Atua e na karaoi bwaai aika kamiimi ibuakora ngkana ti tabuiira.13 Ti itiaki man katabuan nanora.14 Ti kaitiaki nanora ngkana ti ongo Irouna,15 rairi nanora man ara bure,16 n rairaki,17 ao n tangira n aron Ana tangira.18 E titirakinira te Tia Kamaiu, “Ba ngkana kam tangiria akana tangiringkami, ao tera ami bwai iai?”19

I a tibwa reiakina taekan te taneiai ni maiun Unimwaane James E. Talmage are e anganai bwa n na tei teutana ao n iangoia bwa I kanga n tangiriia ao ni buokiia ake irarikiu. Ngke te burobetia ni kairake ngaia, imwain ae e riki bwa te Abotoro n tain te buti n aoraki ae moan te korakora te bekanako n te 1892, Unimwaane Talmage e kuneiia utu aika boou, tiaki kaain te Ekaretia, ae a maeka irarikina ake a rotaki n te aoraki. Akea ae tangiria n reke n te kangaanga n rinnako n te mweenga ae iai te aoraki inanona. E ngae n anne, e waekoa Unimwaane Talmage, n nakon te nweenga. E kuneia aman ataei: temanna ae uoua ma te iterana ana riki e mate iaon kainiwene, te aine ae nimaua ana ririki ao te mwaane ae tebwina ana ririki a korakora marakiia, ao te ataeinnaine ae tebwi ma teniua ana ririki e rangin ni mamaara. A rootaki kaaro n te nanokawaki ao te kua.

Unimwaane Talmage e tabeakiniia ake a mate ao ake a maiu, e taei taian ruu, e kaotinakoa te kunikai ae bareka, ao e kabueki kunnikai aika bareka aika onrake n te aoraki. E mwakuri ni kabanea te bong anne ao e oki n te moaningabong are imwiina. Are tebuina ana ririki e mate ngke tairiki. E tabeka ao e taua are nimaua ana ririki. E bekobekona te raraa ae moora ni kabane ubuna ao ana kunnikai. E koroia, “I aki kona ni katikua inano,” ao e taua ni karokoa e mate inanon baina. E ibuobuoki n taunia ataei ake teniman ao ni bairea te amwarake ao te kunnikai ae itiaki ibukiia utu aika rootaki n te nanokawaki. Ngke e okira mwengana, te Tari Talmage e karenakoi ana kunikai, e tebotebo n te bwainaoraki ae te zinc, kararoa mairouia ana utu, ao n rootaki rinanon ana buaka te aoraki.20

A mwaiti ake a maiu ni katobibiira aika a kararaoma. Aika Itiaki a katoka aran te Tia Kamaiu iaoia man riki n tabu ao n ibuobuoki nakoia ni kabane n aki tabe bwa antai ngaia—a kamaiuaki aomata ngkana ti karaoa aei.21

Kabaneana, I kakoaua bwa katokaan Arana iaora ti riai n Onimakinna. N te bootaki ae I kaea n te Tabati teuana, e titiraki te ataeinaine n aron aikai: “Raou ao ngai e uruaki ara kareketangira, ao e baireia bwa e na kitana te Ekaretia. E tuangai bwa e tuai man kukurei. E kanga n reke aei?”

E kaekaa te titiraki aei te Tia Kamaiu ngke E taku nakoia Nibwaite, “Ma ngkana [maium e] aki kateaki iaon au euangkerio, ma e kateaki iaon aia mwakuri aomata, ke iaon ana mwakuri te riaboro, e koaua ae I tuangkami [ko na] kimwareirei n [am] mwakuri n te tai ae aki maan, ao teutana imwiin teutana ao e na roko te toki.”22 Akea ikekei te kimwareirei ae teimatoa itinanikun ana euangkerio Iesu Kristo.

N te bootaki anne, e ngae n anne, I iangoiia aomata aika mwaiti aika raoiroi aika I ataia bwa a kekeiaki ma rawawataia aika korakora ao tuua ake a rang ni kangaanga ibukiia. I titirakinai, “Tera riki ae na taekinna te Tia Kamaiu nakoia?”23 I kakoaua bwa E na taekina, “Ko onimakinai?”24 Nakon te aine ae nraara, E taku, “E kamaiuko am onimaki, naako ma te rau.”25

Teuana te kibu ae mamaten nanou bon Ioane 4:4, ae kangai taekana, “Ao e riai bwa e na rinukan Tamaria.”

Bukin tera I tangira te kibu anne? Bukina bwa Iesu e aki kainnanoia n nako Tamaria. Iutaia n Ana bong a ribaia Itamaria ao ni mwananga n te kawai ae katobibia Tamaria. Ma e rineia Iesu bwa e na nako ikekei ni katanoata nakoia kain aonaaba n te moan tai bwa ngaia bon te Mesia ae beritanaki. Ibukin te rongorongo aei, E rineia tiaki ti te kurubu ae a katinanikuaki, ma te aine naba—ma tiaki te aine n aki akaka ma te aine ae maeka n te bure—ae iangoaki n te tai anne te aomata ae moan te buakaka. I kakoaua bwa e karaoa aei Iesu bwa ti aonga ngaira n tatabemanira n ataia n taainako ae Ana tangira e raka riki nakon makura, manekara, ao mamaten nanora, raraomara, kaririakira, ara bure, uruakin ara utu, arora n okoro ao raraomara, aorakira aika kakaiaki, akean kanara, bainikirinara, bwaran nanora, ao maroaara.26 E tangiriia bwa ana ataia ae akea ae aki kona ni katoka ao n anga ni karekean te kimwareirei ae akea tokina.27

E tau Ana akoi.28 E a tia n rinanon bwaai ni kabane aika a bubuaka n ti ngaia. Mwakan Ana Mwakuri ni Kamaiu bon te mwaaka n tokanikai iaon kangaanga ni maiura.29 Ana rongorongo te aine n te mwanibwa bwa E atai ara kangaanga ni maiura30 ao ti kona n nakonako ma Ngaia n aki tabe bwa antai ngaira. Nakon neienne ao ngaira ni kabane, E taku, “Ane moi n te ran ae n na anganna ao e na bon aki manga taka; ma [e na karekea] te maniba n ran ae koburake nako nanon te maiu are aki toki.”31

Ni mwanangara ni maiura aei, bukin tera ko na tannako mairoun te Tia Kamaiu are iai mwaakana ni kamaiu ao ni kainaomatako? Tera boona ae ko kabwaka n Onimakinna e materaoi kabwakaana. Tariu ao mwaneu, ti a karikirakea ara onimaki iroun te Tama are i Karawa ao ara Tia Kamaiu, Iesu Kristo.

Man kabin naou, I kaota au kakoaua bwa Ana Ekaretia Iesu Kristo ibukiia Aika Itiaki ni Boong Aika Kaitira, e kairaki iroun te Kristo ae maiu rinanon te burabeti ae koaua. Au tataro bwa ti na uouota aran Iesu Kristo ma te kakaonimaki—man noran ae E nooria, ni karaoa ae E karaoia, ao man onimakinan ae Ana nanoanga e tau ni uotira nakon mwwengara ao nakon te kimwareirei ae akea tokina. N aran Iesu Kristo, amen.

Bwaai aika a na taraaki

  1. Traa 3 Nibwaai 27:3–8.

  2. Taraa 3 Nibwaai 27:5–6; taraa naba Reirei ao Berita aika Tabu 20:77 ao te berita n te toa.

  3. Taraa Dallin H. Oaks, His Holy Name (1998) ibukin te marooro ae tabwanin iaon katokaana iaora ao n riki bwa te tia kakoaua n aran Iesu Kristo.

  4. Taraa Motiaea 5:2–3. Mwakoron te bitaki n nano ae korakora ibuakoia ana aomata te Uea Beniamina ake a katoka iaoia aran Kristo bwa a kona n ota n aia “taratara aika korakora.” Naake a bwaibwai n te aba n uea ae tiretio bon naake “a noria n aron ae a noria” (Reirei ao Berita aika Tabu 76:94).

  5. Teachings of Presidents of the Church: Joseph Smith (2007), 39.

  6. Brigham Young, inanon Journal of Discourses, 8:37.

  7. Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe (1954), 278.

  8. Taraa 3 Nibwaai 17:7.

  9. Taraa Ioane 3:14–17; Mwakuri 10:34; 1 Nibwaai 17:35; 2 Nibwaai 26:33; Reirei ao Berita aika Tabu 50:41–42; Mote 1:39. Unimwaane D. Todd Christofferson e reirei naba: “Ma te aki nanokokoraki ti kakoaua bwa ana Mwakuri ni Kamaiu Iesu Kristo e a kaman ataaki ao, n tokina, e na kaboi mwiin bwaai ake anaaki ao buaia naake a rairaki Nakoina. Akea ae e a kaman katabuaki bwa e na karekea ae kee nakon are e karekei te Tama ibukiia Natina” (“Why Marriage, Why Family,” Liahona, Meei 2015, 52).

  10. Taraa Matsio 5:14–16; 22:35–40; Motiaea 3:19; Reirei ao Berita aika Tabu 50:13–14; 133:5; taraa naba Russell M. Nelson, “The Gathering of Scattered Israel,” Riaona, Nobembwa. 2006, 79–81.79–81.

  11. Taraa Nakoaia Ibonga 18:4; 2 Nibwaai 31:5–12; Reirei ao Berita aika Tabu 1:12–16; 136:4; Taekan te Onimaki 1:3–4.

  12. Taraa Reirei ao Berita aika Tabu 84:20–21; 110:9.

  13. Taraa Iotua 3:5; Reirei ao Berita aika Tabu 43:16; taraa naba Ioane 17:19. Te Tia Kamaiu e katabua Ngaia bwa e na karekea te mwaaka ni kakabwaiaira.

  14. Taraa Ereman 3:35; Reirei ao Berita aika Tabu 12:6-9; 88:74.

  15. Taraa Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:17, te moan tua ae e anga te Atua nakon te Burabeti Iotebwa Timiti; taraa naba 2 Nibwaai 9:29; 3 Nibwaai 28:34.

  16. Taraa Mareko 1:15; Makuri 3:19; Aramwa 5:33; 42:22–23; Reirei ao Berita aika Tabu 19:4–20. Iangoi naba iango aika uoua aikai iaon iango ibukin te bure. Te Moan, e koroia Hugh Nibley: “Te bure bon te kabane tai. Bon karaoan te bwai teuana ngkana ko riai ni karaoi bwaai tabeua ake iai raoiroia riki ake iai uaia” (Approaching Zion, ed. Don E. Norton [1989], 66). Tinan John Wesley, Susanna Wesley, e koroboki nakon natina te mwaane: “Iangoa te bwai aei bwa kanga te tua. Tera ae kamamaraea am konabwai n iango, e kamemerea am konabwai n ata te bwai ae raoiroi ao ae buakaka, te kaangaanga n ataa te Atua, ke ni kakerikaka kukureim nakon bwaai n tamnei; … tera ae karikirakea … e kakerikaka tangiran bwaai n tamnei; ko riai n iangoia bwa te bwai anne bon te bure nakoim, n aki tabe bwa kanga a taraa n akea a na bure iai” (Susanna Wesley: The Complete Writings, ed. Charles Wallace Jr. [1997], 109).

  17. Taraa Ruka 22:32; 3 Nibwaai 9:11, 20.

  18. Taraa Ioane 13:2–15, 34. N te tairiki imwain Ana Mwakuri ni Kamaiu, te Tia Kamaiu e kaitiaka waen teuare e kamwanea, ao temanna ae e kaakea, ao iai aika matu n Ana tai ae rangin ni kainnanoia. E reirei, “Te tua ae boou ae I anganiko, Bwa kam na itangirtangiri imarenami n aron are I a tia n tangiri ngkami.”

  19. Mataio 5:46.

  20. Taraa John R. Talmage, The Talmage Story: Life of James E. Talmage—Educator, Scientist, Apostle (1972), 112–14.

  21. Taraa Aramwa 10:22–23; 62:40.

  22. 3 Nibwaai 27:11.

  23. Ni Mataio 11:28, 30, e taekinna te Uea: “Bane mai nako Iu, ngkami akana kam kua ao kam rawawata, ao N na motiki rawami. … Bwa e aoraoi amou, ao e bebete uotau.” Iangoa naba 2 I-Korinto 12:7–9: E kabwarabwara Bauro te karawawataaki bwa te bwai ae rangin ni mwaaka “te bwai ni kateketeke n irikou,” are e tataro bwa e a tia ni kanakoaki. E taku Kristo nakoina, “E a tau au akoi i roum: bwa e kakoroaki raoi mwakau n te mamara.” Taraa Ita 12:27.

  24. Taraa Motiaea 7:33; 29:20; Ereman 12:1; Reirei ao Berita aika Tabu 124:87.

  25. Taraa Ruka 8:43–48; Mareko 5:25–34. Te aine ae n raaraa e bon rangin ni kainnanoa buokana ao akea riki ana anga. E a tia n aoraki inanon 12 te ririki, e a tia ni kabanea ana mwane iaon ana bwai n aoraki, ao e a rikirake ni buakaka riki. E kaotinakoaki mairouia ana aomata ao ana utu, e karekea kawaina n rinnako ni kawaekoa ibuakoia aomata aika uanao nakon te Tia Kamaiu. E a tia ni kabanea ana onimaki iroun te Tia Kamaiu, ao E namakina ringakin Ana kunnikai irouna. Man te onimaki anne E waekoa ni kamaiua te aine anne. Imwiina e weteaia bwa “natina te aine.” Ai tiaki ngaia ngkai te aomata ae kaokoro ma ai kaain ana utu te Atua. Kamaiuakina e rabwata, ibuakoia te koraki, ringa te nano, ao n te tamnei. Kakaewenako a kona n ae inanon ririki ke inanon te roro, ma Ana berita ni kamaiu e koaua ao e bwanin.

  26. Taraa Ruka 4:21; Ioane 4:6–26. Ruka, tiaki Ioane, e koreia bwe n taai akekei n ana moan mwakuri Iesu, E nakon oin ana tinikaoke i Natareta, e wareka te kibu mairoun Itaia n taetae ni burabeti ibukin te Metia, ao imwiina e katanoata, “N te bong aei e a kakoroaki bukin ana taeka te Baibara aei i nanon taningami.” Aio te moan n tai ae taetae iai te Tia Kamaiu bon ibukina bwa ngaia te Metia. E ngae n anne, n ana mwanibwa Iakobo, Ioane e koroia n te moan tai ae Iesu e katanoata Rikina ni Metia n ana tabo te botanaomata. N te waaki aei, riki ngkai I-Tamaria a iangoaki bwa tiaki Iutaia, e reirei naba Iesu bwa te euangkerio aei ibukiia aomata ni kabane, tenaan Iutaia ao Tientaire. E nako te katanoat n te “ka onoua n aoa,” ke n te tawanou, ngke e karekea bwaninin otana te aonaaba mairoun taai. Ana mwanibwa Iakoba e mena naba n te kamwanono irarikin te tabo raoi are a bukamaruaea iai aia berita kaain Iteraera ake rimoa ma te Atua imwiin riniia n te aba ni berita. Ae kakaongora riki, n iteran te kamwanono are teuana bon te maunga ae mwauteretere ao n iterana are teuana bon te maunga ae onrake n te koburake n ran ae anga te maiu.

  27. Unimwaane Neal A. Maxwell e reirei: “Ngkana ti mena inanon te karawawataaki ti mimi ngkana iai riki iroura ae ti na anga, ti kona ni kabebeteaki n ataia bwa te Atua, ae atai ara konabwai ni koaua, e katikuira ikai bwa ti na tokanikai. Akea ae a kaman katabuaki bwa e na bwaka ke e na buakaka. … Ngkana ti namakina ae ti a aki kona moan uotara, ti na ataia bwa te Atua e na aki rangin n riao ana babaire ibukira” (“Kaitaraan Kakaewenako n te Bong Aei” [Brigham Young University devotional, Okit. 10, 1978], 9, speeches.byu.edu).

  28. Beretitenti Russell M. Nelson e a tia n reirei:

    “N te tai ae na roko, ko na kaotiko nakon matan te Tia Kamaiu. Ko na bon rang kukurei n te aro are ana wanako rannimatam ngkana ko roko n tei Imatana. Ko na inimaki ni kakai taeka ni kaitaua ibukin kabooan am bure, ibukin kabwaraan am bure n arom n riibuaka nakoia tabeman, ibukin kamaoan manekan ikoakim ao motibuakan te maiu aei.

    “Ko na kaitaua ibukin kakorakoraakim ni karaoa ae aki kona ni karaoaki, ibukin rairakin te kabwaka nakon te korakora, ao ibukin karekean am tai ni maeka ma ngaia ao am utu n akea tokina. Kinakina, Ana Mwakuri ni Kamaiu, ao Anuana ana bon nako mairouna ao ni koaua nakoim” (“Burabeti, tia Kairiiri, ao te Tua mai Ieta” [te taromauri ni kabuta te aonaaba ibukiia kairake ikawai, Tianuare. 8, 2017], broadcasts.lds.org).

  29. Taraa Itaia 53:3–5; Aramwa 7:11–13; Reirei ao Berita aika Tabu 122:5–9.

  30. Taraa Iotebwa Timiti—Rongorongo 1:17; Elaine S. Dalton, “E Kinako n Aram,” Riaona, Meei 2005.109–11.

  31. Ioane 4:14.