Te Kakabwaia n Teimatoan te Kaotioti Nakoia Burabeti ao Ara Kaotioti ni Kairi Maiura
E a tia te kaotioti ae reitinako ni karekeaki ao n tia n reke rinanon bwaai n itoman ae e a tia te Uea ni katauraoi.
N te bong aei n na taetae iaon teimatoan kaotioti nakoia burabeti ao teimatoan ara kaotioti ni kairi maiura.
N tabetai ti karekei kaotioti e ngae ngke tiaki ataa ana kantaninga te Uea. E aki maan imwain wetean Unimwaane Jeffrey R. Holland bwa te Abotoro n Tuun 1994, iai au taneiai n te kaotioti ae tikiraoi ae e na bon weteaki. Ngai te tia tei n te aono ao akea bukina ae n na aki anganaki te taneiai anne. Ma bon toau ni mitinare ngke ti uarereke i England ni moan te 1960 tabun, ao iai au tangira ae korakora ibukina. I iangoa te taneiai ae onoti are e kauringa teuana ana tangira te Atua ibukiu. N ririki aika aki maan n nako, I a tia ni mimi ngkana e katauraoai te Uea bwa n na mena iaan Toau ngkoa ngke ti mitinare n te Tengaun ma Uoman are e mena iaau ngke mitinare aika uarereke ngaira.1 N tabetai ao I kauringiia mitinare aika uarereke bwa ana bwaina te akoi nakoia toaia aika mena iaaia bukina bwa a aki kona n ataia ngkana a manga riki bwa aia tinia kaombaenion.
Iai au koaua ae matoatoa bwa te Ekaretia ae kaokaki aei e kairaki iroun ara Tia Kamaiu, Iesu Kristo. E ataia bwa antai ae na weteaki bwa Ana Abotoro ao ningai ae na weteia iai. E ataa naba aron katauraoan Ana mataniwi n Abotoro ae e na riki bwa te burabeti ao ana Beretitenti te Ekaretia.
Ti kakabwaiaki n te ingabong aei n ogora iroun ara burabeti ae tangiraki, Beretitenti Russell M. Nelson, n anga te katanoata nakon te aonaaba ni kauringa ana ka uabubua n ririki ni Kaokan bwaninin ana euangkerio Iesu Kristo nakon te aonaaba ma te karinerine.2 Te katanoata ae kakawaki aei iroun Beretitenti Nelson e a tia ni kamatata bwa Ana Ekaretia Iesu Kristo e bae n iai moana, rikina, ao te kaetieti ibukin taai aika ana roko nakon te reirei n te kaotioti ae reitinako. Te katanoata ae boou e tei ibukin ana reitaki te Tama n tangira nakoia Natina.
N te bong are imwaina, Beretitenti Spencer W. Kimball e kabwarabwarai namakin aika I karekei n te bong aei. E taekinna: “Man ni bwaai ni kabane, are … ti riai n rangin ni kakaitau [ibukina] bwa taian karawa a bon bane n uki ao ana ekaretia Iesu Kristo are kaokaki e kuneaki iaon bwaan te kaotioti. Te kaotioti ae reitinako bon te bwai ae kakawaki nakon ana euangkerio te Uea ao te Tia Kamaiu ae maiu, Iesu Kristo.”3
Te burabeti Enoka e a kaman nori boong aika ti maiu iai. Te Uea e kaotia nakon Enoka te buakaka ae moan te korakora are e na butanako ao n taetae ni burabetia “karawawata aika korakora” ake a na riki. E ngae n anne, e berita te Uea, “Ma N na bon kawakiniia au aomata”4 “Ao te raoiroi N na karuoa mai karawa; ao te koaua N na kaotinakoa man te aonaba, ni kaota koauan au Rikitemanna.”5
E reirei Beretitenti Ezra Taft Benson ma te mwaaka ae korakora bwa Ana Boki Moomon, bon ngaia aan ara ekaretia ae kakawaki, e otinako man te aonaaba ni kakoroan nanon ana katanoata te Uea nakon Enoka. Te Tama ao te Nati ao anera ao burabeti ake a kaoti nakon te Burabeti Iotebwa Timiti a “kairaki mai ieta ni kaoki mwaaka aika riai nakon te abanuea.”6
Te Burabeti Iotebwa Timiti e karekei kaotioti aika mwaiti. Tabeua a tia n taekinaki n te maungatabu aei. A mwaiti kaotioti aika e karekei te Burabeti Iotebwa a tia ni kawakinaki ibukira inanon Reirei ao Berita aika Tabu. Ana mwakuri ni kabane te Ekaretia iai inanoia ana iango ao ana kantaninga te Uea ibukira ni boong aika kaitira.7
Irarikin booki aika tabu aika kakawaki aikai, ti kakabwaiaki ma reitinakon te kaotioti nakoia burabeti aika maiu. A tia burabeti “ni mwiokoaki bwa a na mwakuri ibukin te Uea, ao ni kariaiakaki bwa a na taetae Ibukina.”8
Tabeua kaotioti a rangi ni korakora bonganaia, ao tabeua a kanakoraoa otara ni koaua aika kakawaki mai ieta ao ni katauraoi kairiiri ibukin ara bong.9
Ti rangi ni kakaitau ibukin te kaotioti nakon Beretitenti Spencer W. Kimball n anga te nakoanibonga ao kakabwaia n te tembora nakoia mwaane n te Ekaretia ni kabane aika tau n Tuun 8, 1978.10
I a tia ni beku ma Tengaun ma Uoman aika mwaiti aika a mena n te tai anne ao n ira buakona ngke e karekeaki te kaotioti ae kakawaki anne. Ngaia n tatabeman, n aia marooro ae onoti ma Ngai, a kamatoa te kairi n te tamnei ae moan te mwaaka ao ni katiteuanaki ae e a tia Beretitenti Kimball ao ngaia n rinanona. A mwaiti aika a taku bwa bon te kaotioti ae moan te mwaaka ae a tia ni karekea mai imwaina ke imwiin te tai anne.11
Ngaira aika ti beku ngkai n te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman ti a tia ni kakabwaiakaki n ara bong ngkai a tia kaotioti aika kakawaki n roko rinanoia burabeti n taai aikai.12 E a tia Beretitenti Russell M. Nelson ni mwiokoaki bwa e na mwakuri ibukin te Uea riki ma te karinerine nakon kaotioti ni buokiia utu ni katei aia tabo ni kamanoi aia onimaki inanon mwengaia, ikotakiia kain Iteraera ae a maenako are e na karaoaki iaon te aba ao i karawa, ao ni kakabwaiaia membwa ake a tia n entaute n otenanti n te tembora aika tabu.
Ngke a katanoataaki bitaki aika kakawaki ni kakabwaiai mwengara n te maungatabu ni kabuta n Okitobwa 2018, I kakoaua “bwa n aia marooro te Kauntira n te Moan Beretitentii ao te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman inanon te tembora, … imwin ara burabeti ae tangiraki e butia te Uea ibukin te kaotioti … , te kamatoa ae mwaaka e reke irouia ni kabane.”13
N te tai anne, tabeua kaotioti ni kaineti ma otenanti n te tembora aika tabu a tia n reke ma aki katanoataaki ke ni karaoaki.14 E moanaki te kairi aei ma te kaotioti ni burabeti nakon Beretitenti Russell M. Nelson ao te kamatoa ae tangira ao ni mwaaka nakoia naake a ira te mwakuri aei. Beretitenti Nelson e karekerekeia aine n ae onoti ake a tararua n te Bootaki n Aine, Ataeinnaine, ao botaki n te Moanrinan. Te kabanea ni kairi, inanon te tembora, nakon te Moan Beretitentii ao te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman e bon korakora iai te tamnei ao te mwaaka. Ti bane n ataia ae ti a tia ni karekea ana iango, ana kantaninga, ao ana taeka te Uea.15
I katanoata ma te koaua bwa te kaotioti ae reitinako e a tia n reke ao e reke rinanon bwaai n itoman ae a tia ni katauraoi te Uea. I kakoaua bwa te katanoata ae boou ae kanakoa Beretitenti Nelson n te ingabong aei bon te kaotioti ni kakabwaiaia aomata ni kabane.
Ti Karababa te Kakao nakoia Aomata Ni Kabane bwa Ana Kamatebwaia ao n Reirei Taekan te Euangkerio
Ti katanoata naba nanora n tangira bwa ti na katiteuanaki ma naake a tia ni kekeiaki ma aia koaua, n aki kakaonimaki, ke a tia ni kamaunaaki araia man ana rekooti te Ekaretia. Ti tangiria ni kanuaira ma ngkami, “n ana taeka Kristo,” n ana taibora te Uea, n reiakin bwaai aika ti riai ni karaoi.16 Ti kainnanoiko! E kainnanoiko te Ekaretia! E kainnanoiko te Uea! Ara tataro ni koaua bwa ko na raonira n taromauria te Tia Kamaiua te aonaaba. Ti ataia ae tabeman mai ibuakomi a tia n reke irouia te maraki n nano, te ribaaki, ke katei riki tabeua aika aki boraoi ma katein Kristo. Ti ataia naba ae tabeman a tia n iai aia kaangaanga n aia onimaki are aki rangin ni butimwaeaki, ataaki, ke ni buokaki.
Tabeman mai buakoia ara membwa aika onimakinaki ao ni kakaonimaki a tia n rotaki n te kaangaanga n aia onimaki n te tai ae maan. I tangira te rongorongo ae koaua ibukin W. W. Phelps, are a tia ni kitana te Ekaretia ao n anga te kaotioti ni kaitaraa Iotebwa Timiti n te kabowi i Missouri. Imwiin ana rairannano, e koroboki nakon Iotebwa, “I ataa au kaangaanga, ko ataia, ao e ataia te Atua, ao I tangiria ni kamaiuaki ngkana ana buokai raoraou.”17 Iotebwa e kabwara ana bure, e kaokia nakon te mwakuri, ao e koroia ma te tangira, “Raao n te moantai bon raao n te kabanea n tai.”18
Tariu ao mwaneu, bwa tao tera am kaangaanga, taiaoka n ataia bwa Ekaretia ma kaaina ana butimwaiko ngkana ko oki!
Am Kaotioti ni Kairi Maiura
E tauraoi te kaotioti nakoia ni kabane ake a nanorinano n ukoukora te kairi mairoun te Uea. E kakawaki n aron te kaotioti are karekeaki irouia burabeti. Te kaotioti mairoum, ao n te tamnei mairoun te Tamnei ae Raoiroi iai mwiina ae korakora bwa mirion aomata aika a tia ni karekei aia koaua ao n tauraoi ni bwabetitoaki ao ni kamatoaki bwa kaain Ana Ekaretia Iesu Kristo ibukiia Aika Itiaki ni Boong aika Kaitira.
Bon te kakabwaia ae korakora am kaotioti ae reke imwiin te bwabetito ngke ti “katabuaki ngkana ti butimwaea te Tamnei ae Raoiroi.”19 I kona n uringa te kaotioti n tamnei ae onoti ngke 15 au ririki. Tariu ae kakawaki e ukoukora te kairi mairoun te Uea ni kaineti ma ana kaeka nakon ara karo ae tangiraki, are e aki tangira tariu bwa e na mitinare. I tataro ma te nano ae korakora naba ao ni karekea te kaotioti ni koauan te euangkerio.
Taben te Tamnei ae Raoiroi
Am kaotioti e boboto iaon koaua n tamnei aika reke mairoun te Tamnei ae Raoiroi.20 Te Tamnei ae Raoiroi bon te tia kaotioti ao te tia kakatai ni koaua ni kabane, riki nakon koaua ibukin te Tia Kamaiu. N akean te Tamnei ae Raoiroi, ti aki kona n ataia raoi ae Iesu bon te Kristo. Tabena ae kakawaki bon kaotan ana koaua iroun te Tama ao te Nati ao Araia ao Mimitongiia.
Te Tamnei ae Raoiroi e kona ni kairoroia aomata ni kabane n te kawai ae mwaaka.21 Te kairoro aei e na aki teimatoa ma tii ngkana e bwabetitoaki temanna ao ni karekea te Tamnei ae Raoiroi. Te Tamnei ae Raoiroi e riki naba bwa te tia kaitiaki ni waakin te rairannano ao te kabwarabure.
Te Tamnei e reitaki ni kawai aika kamimi. Te Uea e kabongana te kabwarabwara ae tikiraoi aei:
“N na tuangko n am iango ao inanom, man te Tamnei ae Raoiroi, are e na roko i roum ao are e na maeka inanom.
“Ngkai, nooria, aio tamnein te kaotioti.”22
E ngae ngke ana kairoro te Tamnei ae Raoiroi e kona n rangi ni mwaaka, e roko n tainako n te bwana ae marara ao n rau.23 Iai inanon Booki aika Tabu katooto aika mwaiti bwa e kanga te Tamnei ni kairi ara iango, n raonaki ma anganakira te rau nakon ara iango,24 ni katabei ara iango,25 kaotai ara iango,26 ao ni kanakoa te bwanaa nakon ara iango.27
Aikai tabeua reirei ake ana katauraoira ni karekea te kaotioti:
-
Tataro ibukin ana kairi te tamnei. Ma te karinerine ao te nanorinano ti riai n ukoukoria ao n titiraki28 ao n taotaona n nano ao n ongeaba.29
-
Katauraoi ibukin te kairi mai ieta. E kainnanoa aei bwa ti na irii ana reirei te Uea ao ni kawakin Ana tua nako.
-
Tauan te toa n te kororaoi. Ngkana ti karaoa aei, ti kakoauaa ao ni berita imatan te Atua ae ti katoka iaora aran Natina ae tabu ma n ururingnga ma ni kaawakin Ana tua nako.
A katauraoira reirei aikai ni karekea, ni kinaa, ao n ira ana kairoro ao ana kairi te Tamnei ae Raoiroi. Kanoan aikai bon “bwaai aika rau … aika uota te kimwareirei [ao] … te maiu ae akea tokina.”30
Ara katauraoi n Tamnei e rangin ni korakora ngkana ti teimatoa ni kamatebwai Booki aika Tabu ao koaua n te euangkerio ao n iangoia n ara iango te kairi ae ti ukoukoria. Ma uringnga ni bwaina te taotaona n nano ao n onimakina ana tai te Uea. Ti anganaki te kairi iroun te Uea ae atatai ngke E “rineia bwa e na reireiniira te kawai ae eti.”31
Kaotioti n Ara Wewete ao n Katabeara
Te Tamnei ae Raoiroi e na katauraoa naba te kaotioti n ara wewete ao n katabeara. N au taneiai, kairi n tamnei aika kakawaki a roko n tainako ngkana ti kataia ni kakabwaiaia tabeman ni kakoroi nanon tabera.
I kona n uringnga ngke i bitiobi ao I karekea te wewete ae rangi ni kainnanoaki teutana te tai mairoun te taanga imwain ae n na toka n te wanikiba ibukin tabeu n te bitineti. I tataro nakon te Uea imwain rokoia bwa n na kanga ni kakabwaiaia. E kaotaki nakoiu aron rikin te kaangaanga ao te kaeka ae n na riai n anga. Te kairi mai ieta anne e kariaiakai bwa n na kakoroa nanon tabeu ae tabu ni bitiobi irarikin uarereken te tai. Bitiobi ni kabuta te aonaaba a tibwaua naba te aeka ni kaangaanga aei ma ngai. N tabeu ni beretitenti n te titeiki, I aki ti karekea te kaotioti ae kakawaki ma I karekea naba kaetaku ae riai ni kakoroa nanon ana kantaninga te Uea.
I kakoaua nakoim bwa ti kona ni bane ni karekei kairi mai ieta ngkana ti mwakuri ma te nanorinano n ana nne ni kurebe te Uea. Angiin ara kairi a roko mairoun te Tamnei ae Raoiroi. N tabetai ao ibukin bukina tabeua, e roko mairoun te Uea. I kakoaua raoi bwa aio e bon koaua. Kairi ni kabutaa te Ekaretia, a bane n roko nakon te Beretitenti ao a na burabeti te Ekaretia.
Ngaira, Abotoro n taai aikai, e a tia n reke ara tai ni mwamwananga ma ara burabeti ae ngkai, Beretitenti Nelson. I kan manga taekina te bwai are e taekinna Wilford Woodruff ibukin te Burabeti Iotebwa Timiti; ao ibukin naba Beretitenti Nelson. I a tia n nori “ana mwakuri Tamnein te Atua ma ngaia, ao a na kaotioti Iesu Kristo nako ina ao koron bukin kaotioti aikanne.”32
Au bubuti ae mangori n te bong aei bwa ti na bane n ukoukora te kaotioti ae reitinako bwa e na kairi maiura ao n ira te Tamnei ngkae ti taromauria te Atua te Tama n aran ara Tia Kamaiu, Iesu Kristo, ao I kaota koauana n aran Iesu Kristo, amen.