Konafesi Aoao
Ma Sa Latou Saili e Vaai Iesu Po o Ai o Ia
Konafesi aoao ia Oketopa 2022


Ma Sa Latou Saili e Vaai Iesu Po o Ai o Ia

Ou te molimau atu o loo soifua Iesu, Na te silafia i tatou, ma ua ia te Ia le mana e faamalolo, e suia ai, ma faamagalo.

Uso e, tuafafine, ma uo, i le 2013 na valaauina ai lo’u toalua o Laurel ma a’u e auauna o ni taitai misiona i le Misiona a Sieki Solovakia. Sa matou auauna atu ma le ma fanau e toafā.1 Sa faamanuiaina i matou o se aiga, i faifeautalai ma’eu ma le Au Paia ofoofogia o Sieki ma Solovakia. Matou te alolofa ia te i latou.

A o ulufale atu lo matou aiga i le misiona, sa matou o ma se mea na aoao mai e Elder Joseph B. Wirthlin. I se lauga sa faaautuina “O Le Poloaiga Sili,” na fesili ai Elder Wirthlin, “Pe tou te alolofa i le Alii?” O lana fautuaga ia i matou o ē tali atu ioe sa faigofie ma maoae: “Faaalu se taimi ma Ia. Mafaufau i Ana upu. Tauave Lana amo i ou luga. Saili ia malamalama ma usitai.”2 Ona folafola mai ai lea e Elder Wirthlin ia faamanuiaga ia i latou o e loto e tuuina atu le taimi ma le avanoa ia Iesu Keriso.3

Sa matou tauaveina le fautuaga ma le folafolaga a Elder Wirthlin i o matou loto. Faatasi ai ma o matou faifeautalai, sa matou faaaluina se taimi faaumiumi ma Iesu e suesue ai le Mataio, Mareko, Luka, ma Ioane mai le Feagaiga Fou ma le 3 Nifae mai le Tusi a Mamona. I le faaiuga o fonotaga faafaifeautalai taitasi, sa matou iloaina i matou lava ua toe foi i tua i le mea sa matou ta’ua o le faitauina o “Evagelia e Lima,”4 faitauina, talanoaina, mafaufauina, ma aoao e uiga ia Iesu.

Ia te a’u lava ia, ma mo Laurel, ma o matou faifeautalai, o le faaaluina o se taimi ma Iesu i tusitusiga paia na suia ai mea uma. Sa o matou mauaina se talisapaia loloto atu mo Lona faasinomaga ma le mea sa taua ia te Ia. Sa matou manatunatu faatasi i le ala sa Ia aoao atu ai, o mea sa Ia aoao mai, o ala na Ia faaalia le alofa, o mea sa Ia faia e faamanuia ai ma auauna atu, o Ana vavega, le ala sa Ia tali atu ai i le faalataina, le mea sa Ia faia i lagona faigata faaletagata soifua, o Ona faalaniga ma suafa, le ala sa Ia faalogo ai, le ala sa Ia foia ai feeseesea’iga, le lalolagi sa Ia soifua ai, o Ana faataoto, le ala sa Ia fautuaina ai le lotogatasi ma le agalelei, o Lona mana e faamagalo atu ai ma faamalolo, o Ana lauga, o Ana tatalo, o Lana taulaga togiola, o Lona Toetu, Lana talalelei.

E tele taimi sa matou lagonaina ai le “sa’asa’a” o Sakaio lea sa tamoe ai ma a’e i luga o le sukamoru ao pasi ane Iesu i Ieriko ona, e pei ona sa faamatalaina e Luka, “sa o matou saili e vaai ia Iesu po o ai o ia.”5 Sa le o Iesu e pei ona sa matou mananao ai pe moomoo ia i ai o Ia, ae o Iesu e pei ona sa i ai moni o Ia ma o i ai nei.6 E pei lava ona sa folafola mai Elder Wirthlin, sa matou aoaoina i se ala moni lava e faapea “o le talalelei a Iesu Keriso o se talalelei o suiga mata’ina. Na te aveina i tatou o alii ma tamaitai o le lalolagi ma faaleleia i tatou i ni alii ma ni tamaitai mo le faavavau.”7

O ni aso faapitoa na aso. Na oo ina matou talitonu e faapea “e mafaia mea uma i le faatasi mai o le Atua.”8 O aoauli paia i Prague, Bratislava, po o Brno, o le iloaina o le mana ma le moni a’ia’i o Iesu, o loo tagitagi pea i o matou olaga uma.

E tele ina matou suesueina le Mareko 2:1–12. E malosi tele le tala o iina. Ou te fia faitau sa’o atu se vaega mai le Mareko, ona faasoa atu lea ona ua ou malamalama ai ina ua maea se suesuega auiliili ma talanoaina ma a matou faifeautalai ma isi.9

“Ua mavae isi aso, ona toe maliu atu [Iesu] i Kapanaumi, ua ave foi le logo ua i ai o ia i le fale.

“Ona potopoto loa mai lea o tagata e toatele, ua le toe ofi, ua le ofi lava i se mea e latalata i le faitotoa, ona folafola atu lea e ia le upu ia te i latou.

“A ua o mai nisi ia te ia, ua au mai le tagata supa, o loo fataina mai e le toafā.

“Ua le mafai foi i latou ona faalatalata atu ia te ia, aua le motu o tagata, ona latou tatala lea o le ufi o le fale sa i ai o ia: ua faasosofa i ai, ona latou tuutuu ifo ai lea o le moega o taoto ai le supa.

“Ua silafia e Iesu lo latou faatuatua, ona fetalai atu lea o ia i le supa, Lo’u atalii e, ua faamagaloina au agasala.”

I le maea ai o se fetalia’iga ma le motu o tagata,10 ua silasila atu Iesu i le tagata ma’i supa ma faamalolo ia te ia i la le tino ma faapea atu:

“Ou te fai atu ia te oe, Ina tulai ia, ina ave lou moega, ma alu atu i lou fale.

“Ona tulai loa lea o ia, ua ave foi lona moega, ma savali ane i luma o i latou uma; ona ofo tele ai lea o i latou uma, ma vivii atu i le Atua, ma faapea atu, Ua tatou le iloa mai anamua se mea faapea.”11

O le taimi nei ina ua ou malamalama i le tala: I le popofou o Lana misiona, sa toefoi atu ai Iesu i Kapanaumi, o se tamai nuu faifaiva e tumatafaga i matū o le Sami o Kalilaia.12 E le’i leva talu ai ona Ia faatinoina se soloa’iga o vavega e ala i le faamaloloina o e mama’i ma le tutuliese o agaga leaga.13 Ona o le naunau e faalogo ma iloa le tagata e igoa ia Iesu, sa faapotopoto ai tagata o le nuu i le fale sa i ai fafatala faapea o iina e nofo ai.14 Ina ua latou potopoto, sa amata ona aoao atu Iesu.15

O fale i lena taimi i Kapanaumi, e mafolafola le taualuga, e ta’i fogafale tasi, e putuputu.16 O le taualuga ma puipui e palu faatasi maa, laupapa, omea, ma lau, e ui atu i se seti o faasitepu faigofie i le itu o le fale.17 Sa vave ona tumutumu le motu o tagata i le fale, ua faatumulia le potu sa faiaoga ai Iesu, ma oo atu ai i le alatele.18

O loo taulai le tala i se tagata “ma’i supa” ma ana uo e toafā.19 O le supa o se ituaiga o ma’i pipili, e tele ina oo mai ai le vaivai ma le lili.20 Ou te manatu na fai atu se tasi o le toafā i isi, “La ua i ai Iesu i le tatou nuu. Ua tatou iloa uma e uiga i vavega sa Ia faatinoina ma i latou sa Ia faamaloloina. A tau lava ina mafai ona tatou avatu le tatou uo ia Iesu, atonu e mafai foi ona faamaloloina o ia.”

O lea la, sa tofu i latou ma le pito o le fala po o le moega a le latou uo ma amata loa le tausoa atu o ia i magaala pi’opi’o, e vaiti, e lē faatāina o Kapanaumi.21 Sa tiga uaua, ma sa liliu atu i latou i le tulimanu faai’u ma iloa ai le motu o tagata, e faapei ona ta’ua e le mau, o le “fetuleni” atu o tagata sa potopoto e faalogologo sa matuā toatele naua ma sa le mafai ai ona oo atu ia Iesu.22 Faatasi ai ma le alofa ma le faatuatua, e le’i fiu ai le toafā. Ae, sa latou fe’a’ei a’e i faasitepu i luga o le taualuga mafolafola, ma latou si’i a’e ma le faaeteete la latou uo ma lona moega, talepe le taualuga o le potu lea na faiaoga ai Iesu, ma tuutuu ifo ai i lalo le latou uo.23

Manatunatu i lena mea i le totonugalemu o le mea atonu o se taimi o se aoaoga taua, ae faalogoina e Iesu se gāpā o se mea, tepa a’e i luga, ma vaaia ai se āva i le taualuga a o toulu ifo le pefu ma lau i totonu o le potu. Ona tuutuu ifo ai lea i lalo i le fola se tagata pipili o taoto i se moega. O le mea e ofoofogia ai, na iloatino e Iesu e lē o se faalavefau lenei mea ae o se mea e taua. Ua Ia silasila atu i le tagata o i le moega, faamagalo ana agasala i luma o tagata, ma faamaloloina faaletino o ia.24

O lena faamatalaina o le Mareko 2 i le mafaufau, e oo ai ina manino mai le tele o mea moni taua e uiga ia Iesu o le Keriso. Muamua, pe a tatou taumafai e fesoasoani i se tasi tatou te mananao e sau ia Keriso, e mafai ona tatou faia ma le talitonu mautinoa e ia te Ia le mana e si’i ‘ese ai le avega o le agasala ma faamagaloina. Lua, pe a tatou aumaia ma’i faaletino, faalelagona, po o isi ituaiga o ma’i ia Keriso, e mafai ona tatou faia ma le iloa ua ia te Ia le mana e faamalolo ma faamafanafanaina ai. Tolu, pe a tatou faia taumafaiga e pei o le toafā e aumaia isi ia Keriso, e mafai ona tatou faia ma le mautinoa e silafia e Ia o tatou faamoemoega moni ma o le a faamamaluina ma le talafeagai lelei.

Manatua, o aoaoga a Iesu na faalavelavea i le alia’e mai o se ava i le taualuga. Ae nai lo le otegia pe faatuatuana’i le toafā lea na faia le āva ma faalavelaveina ai, ua ta’u mai e le mau e faapea “ua silafia e Iesu lo latou faatuatua.”25 O i latou na molimauina le vavega i lena taimi “sa latou ofo tele ma vivii atu i le Atua, na tuuina ai lena mana i tagata.”26

Uso e ma tuafafine, se’i ou faaiu atu i ni matauga faaopoopo se lua. Pe o ni faifeautalai, faifeau o auaunaga, peresitene o Aualofa, epikopo, faiaoga, matua, tei, po o ni uo, ua tatou punouai uma lava o ni so’o o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le galuega o le aumaia o isi ia Keriso. O lea, o uiga ‘au’au mama na faaalia e le toafā e taua ona mafaufau i ai ma faaa’oa’o i ai.27 E totoa, fetala’i, maufetuutuuna’i, fatufatu meafou, fefulifulisa’i, tumu i le faamoemoe, naunau, faamaoni, vaai i le itu lelei, lotomaualalo, ma onosai.

E faaopoopo atu i ai, ua faamamafaina e le toafā le taua o le nuu ma le mafutaga.28 Ina ia mafai ona aumaia le latou uo ia Keriso, e tatau i le toafā taitoatasi ona amoina lo latou pito. Afai e faamamulu le toatasi, ona atili ai lea ona faigata. Afai e faamamulu le toalua, ona matuai le mafaia lava lea ona fai le galuega. E tofu i tatou ma se matafaioi e fai i le malo o le Atua.29 A tatou faatumuina lena matafaioi ma fai la tatou vaega, ua tatou amoina la tatou pito. Pe o Atenitina po o Viatename, Akara po o Perisipeni, se paranesi po o se uarota, se aiga po o se soa faafaifeautalai, e tofu i tatou ma le pito e amo. A tatou faia, ma afai o le a tatou faia, e faamanuia i tatou uma e le Alii. A Ia silasila atu i lo latou faatuatua, o le a faapena foi ona Ia silafia lo tatou ma faamanuia i tatou o se nuu.

I taimi eseese, sa ou amoina ai la’u pito o se moega, a o isi taimi o a’u lea sa amoina e isi. O se vaega o lenei tala ofoofogia ia Iesu e faapea, e faamanatu mai ai ia i tatou le tele o lo tatou manaomia o le tasi ma le isi, o ni uso ma tuafafine, e o mai ia Keriso ma ia suia.

Ua na o ni nai mea nei sa ou aoaoina mai le faaaluina o se taimi ma Iesu i le Mareko 2.

“Tau ina ia to mai e le Atua ia mafai ona tatou [amoina la tatou pito], ia tatou lē solomuli, ia tatou lē matata’u, ae ia mafai ona tatou malolosi i lo tatou faatuatua, ma naunautai i la tatou galuega, ina ia ausia ai faamoemoega o le Alii.”30

Ou te molimau atu o loo soifua Iesu, Na te silafia i tatou, ma ua ia te Ia le mana e faamalolo, e suia ai, ma faamagalo. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Evie, Wilson, Hyrum, and George.

  2. Joseph B. Wirthlin, “O Le Poloaiga Sili,” Liahona, Nov. 2007, 30.

  3. O faamanuiaga na faailoa mai e Elder Wirthlin e aofia ai se mana faateleina mo le alofa, o se naunauga i le loto e fai mea lelei, o se loto ia usiusitai ma le taleleia o poloaiga a le Atua, o se naunauga e auauna atu i isi, ma se manao e faia pea mea lelei.

  4. “O Evagelia … o se folasaga itu-fa i lalo o igoa o faievagelia eseese e toafā po o tusitala o le Talalelei o le soifuaga ma aoaoga a Iesu, ma ona puapuaga, maliu ma le toetu” (Anders Bergquist, “Bible,” in John Bowden, ed., Encyclopedia of Christianity [2005], 141). Ua faaopoopo mai e le Lomifefiloi o le Tusi Paia e faapea “o le upu talalelei o lona uiga o le ‘tala e lelei.’ O le tala fiafia e faapea, na faia e Iesu Keriso se togiola atoatoa mo le tagata lea o le a togiolaina ai tagata uma. … O faamaumauga o Lona soifuaga i la le tino ma mea na tutupu e faatatau i Lana galuega ua faaigoaina o Evagelia” (Bible Dictionary, “Gospels”). O le 3 Nifae, na tusifaamaumau e Nifae, le atalii o le atalii o Helamana, o loo i ai se talafaamaumau o le faaali atu o Iesu toetu ma ana aoaoga i le atu Amerika, i le faatoa mavae ai o Lona Faasatauroga ma, o lea, e mafai foi ona faasino i ai o se “Talalelei.” O nei Evagelia e faapitoa le uuna’iga aua o loo tusifaamaumau ai mea na tutupu ma tulaga na aoao mai ai ma le ‘anoa e Iesu lava Ia ma auai ai i le faatinoina. O se itu taua e amata ai ona malamalama ia Iesu o le Keriso, o la tatou sootaga ma Ia, ma Lana talalelei.

  5. Tagai i le Luka 19:1–4; tagai foi i le Iakopo 4:13 (o loo faamatala ai faapea “e tautala mai le Agaga i upu moni”) ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:24 (o loo faamanino mai ai le upumoni o le “iloa lea o mea e pei ona i ai, ma e pei ona sa i ai, ma e pei ona o le a oo mai”).

  6. Na faapena foi ona fautuaina mai e Peresitene J. Reuben Clark le suesueina o “le soifuaga o le Faaola o se uiga moni faaletagata.” Na ia valaaulia isi ia i ai i totonu o tala faletusipaia i le soifuaga o Iesu Keriso, e taumafai e “o faatasi ma le Faaola, ola faatasi ma ia, ma tuu atu ia avea o ia ma tagata tonu lava, e afa le faalelagi, ioe, ae e gaoioi e pei ona sa gaoioi ai se tagata i na aso.” Na ia folafola mai foi e faapea o na taumafaiga “o le a e maua ai se vaaiga o ia, e pei o se sootaga vavalalata ma ia e pei ona ou manatu e leai se isi auala e mafai ona e maua ai. … Aoao mea sa ia fai, mea sa ia mafaufau i ai, mea sa ia aoao atu. Fai e pei ona sa ia faia. Ola e pei ona sa Ia soifua ai, lea lava tatou te mafaia. O Ia o le tagata ua atoatoa” (Behold the Lamb of God [1962], 8, 11). Mo se malamalamaaga e faatatau i le taua ma mafuaaga e suesue ai Iesu i le matalalaga o le talafaasolopito, tagai i le N. T. Wright and Michael F. Bird, The New Testament in Its World (2019), 172–87.

  7. Joseph B. Wirthlin, “O Le Poloaiga Sili,” 30.

  8. Luka 1:37.

  9. E faaopoopo i talanoaga masani ma faalautele o le Mareko 2:1–12 faatasi ma faifeautalai o le Misiona a Sieki Solovakia, ou te faafetai foi mo lesona sa aoaoina e faatatau i lenei tala, faatasi ma alii ma tamaitai talavou o le vasega sauniuni mo faifeautalai i le Siteki o Salt Lake Highland ma taitai ma tagata o le Siteki o Salt Lake Pioneer YSA.

  10. Tagai i le Mareko 2:6–10.

  11. Mareko 2:11–12.

  12. Tagai i le Bruce M. Metzger and Michael D. Coogan, eds., The Oxford Companion to the Bible (1993), 104; James Martin, Jesus: A Pilgrimage (2014), 183–84.

  13. Tagai i le Mareko 1:21–45.

  14. Tagai i le Mareko 2:1–2.

  15. Tagai i le Mareko 2:2.

  16. Tagai Metzger and Coogan, The Oxford Companion to the Bible, 104; William Barclay, The Gospel of Mark (2001), 53.

  17. Tagai Barclay, The Gospel of Mark, 53; see also Martin, Jesus: A Pilgrimage, 184.

  18. Tagai i le Mareko2:2, 4; tagai foi Barclay, The Gospel of Mark, 52–53. O loo faamatala ai e Barclay e faapea “o le olaga i Palesitina e matuā lautele lava. I le taeao, e tatala ai le faitotoa o le fale ma soo se tasi lava e manao ai e mafai ona sau i fafo ma alu i totonu. E le tapunia lava le faitotoa sei vagana ua matuai manao moni se tagata mo se taimi ma’oti; o se faitotoa e matala o lona uiga o se valaaulia e tatala atu mo tagata uma e maliu mai i totonu. I [fale] faatauvaa e pei [o lea na faailoa mai i le Mareko 2] atonu na leai se alasavali e ulu atu ai; sa tatala sa’o lava le faitotoa i le auala. O lea la, e lei umi ae faatumulia e le motu o tagata le fale ma fe’oma’i ai le ala faataamilo i le faitotoa, sa latou taufai naunau uma e faalogologo i mea na tatau ona fetalai atu ai Iesu.”

  19. Mareko 2:3.

  20. Tagai i le Medical Dictionary of Health Termspalsy,” health.harvard.edu.

  21. Tagai i le Martin, Jesus: A Pilgrimage,183–84.

  22. Mareko 2:4.

  23. Tagai i le Mareko 2:4; tagai foi Julie M. Smith, The Gospel according to Mark (2018), 155–71.

  24. Tagai i le Mareko 2:5–12.

  25. Mareko 2:5; faaopoopo le faamamafa.

  26. Mataio 9:8; tagai foi Mareko 2:12; Luka 5:26.

  27. Mataupu Faavae ma Feagaiga 62:3 o loo faamatala mai ai e faapea “ua faamanuiaina auauna a le Alii, ona o le molimau na outou tuu atu ua tusi faamaumau i le lagi … ma ua faamagaloina a outou agasala.

  28. Tagai i le M. Russell Ballard, “Faamoemoe ia Keriso,” Liahona, Me 2021, 54. Na ta’ua e Peresitene Ballard e faapea “e taua se lagona o le avea ma ni o” i le soifua maloloina faaletino ma le faaleagaga, ma ua ia matauina foi faapea “o tagata uma ia tatou korama, faalapotopotoga, uarota, ma siteki ua i ai meaalofa na tuuina i ai e le Atua ma taleni e mafai ona fesoasoani ai e fausia Lona malo i le taimi nei.” Tagai foi David F. Holland, Moroni: A Brief Theological Introduction (2020), 61–65. Ua talanoaina e Holland le Moronae 6 ma auala e fesoasoani ai le auai i le faatinoga ma le faaaumeaina i se nuu o le faatuatua, e faatinoa i le ituaiga o aafiaga patino faaleagaga lea e noatia atili ai i tatou i le Lagi.

  29. Tagai ia Dieter F. Uchtdorf, “Faamaualuga Le Mea E Te Tu Ai,” Liahona, Nov. 2008, 56. Ua faamatala mai e Elder Uchtdorf e faapea “e leai se tasi o i tatou e mafai pe tatau ona tuleia na o ia le galuega a le Alii. Ae afai tatou te tutu felata”i faatasi i le tulaga na tofia e le Alii ma faamaualuga le mea tatou te tutu ai, e leai se mea e mafai ona taofia lenei galuega paia mai le agai atu i luga ma luma.” Tagai foi ia Hong Chi (Sam) Wong, “Laveai i le Lotogatasi,” Liahona, Nov. 2014, 15. Ua ta’ua e Elder Wong le Mareko 2:1–5 ma aoao mai ai e faapea “ina ia mafai ona fesoasoani atu i le Faaola, e tatau ona tatou galulue faatasi i le lotogatasi ma le aufaatasi. E taua tagata uma, tofiga uma, ma valaauga uma.

  30. Oscar W. McConkie, in Conference Report, Oct. 1952, 57.

Lolomi