Hisitōlia ʻo e Siasí
23 Ko e Meʻa Pē ʻOku Fie Maʻú


Vahe 23

Ko e Meʻa Pē ʻOku Fie Maʻú

ʻĪmisi
kelekele ʻo e Temipale Laie Hauaiʻí, mo ha ngaahi fakatafeʻanga vai mo ha ʻulu paame

ʻI he ʻaho 6 ʻo Fēpueli 1935, naʻe tatali ai e finemui taʻu hongofulu mā nima ko Koni Teilá mo ha kāingalotu kehe ʻo e Kolo Sinisinatí ʻi honau falelotú ke maʻu honau tāpuaki fakapēteliaké meia Sēmisi H. Uālisi.

ʻI he konga lahi ʻo e senituli kuo ʻosí, naʻe foaki e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké ki he Kāingalotu lalahí pē, ʻa ia ne nau faʻa maʻu ha ngaahi tāpuaki mei ha kau pēteliake kehekehe ʻi heʻenau moʻuí. Ka neongo ia, ʻi he ngaahi taʻu kimui ní, naʻe kamata hono fakalotolahiʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e toʻu tupu hangē ko Koní ke maʻu honau tāpuakí ko ha founga ke fakamālohia ai ʻenau tuí mo maʻu ha fakahinohino ki heʻenau moʻuí. Naʻe fakamahinoʻi foki ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻoku totonu ke maʻu ʻe he Kāingalotú ha tāpuaki fakapēteliake pē ʻe taha.1

Naʻe uiuiʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa Misa Uālisi, ko ha papi ului mei Pilitānia Lahi, ke ne foaki ha ngaahi tāpuaki fakapēteliake ki he Kāingalotu ʻi he ngaahi kolo ofi mai ʻo e Siasí. Naʻe toki ʻosi pē haʻane ngāue fakafaifekau taʻu ʻe ua ki ʻIulope, ʻa ia naʻá ne foaki ai ha ngaahi tāpuaki naʻe laka hake ʻi he tahaafe fāngeaú, pea kuo vaheʻi ia he taimí ni ke foaki ha ngaahi tāpuaki maʻá e Kāingalotu ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití mo Kānatá. Koeʻuhí ko ha faingamālie hāhāmolofia ia ke maʻu ʻe ha taha ʻi Sinisinati ha tāpuaki fakapēteliake, naʻá ne ngāue ʻi ha ngaahi houa lahi ke fakapapauʻi naʻe maʻu ha faingamālie ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e koló.2

Naʻe tangutu ʻa Koni ʻi he loki ʻo e Fineʻofá ke maʻu hono tāpuakí. Naʻe hili leva ʻe Misa Uālisi hono ongo nimá ʻi hono ʻulú ʻo ui ʻaki ia hono hingoa kakató: Konēlia Pele Teila. ʻI heʻene lea ʻaki e tāpuakí, naʻá ne fakapapauʻi ange ʻoku ʻafioʻi mo tokangaʻi ia ʻe he ʻEikí. Naʻá ne palōmesi ange te ne maʻu ha fakahinohino ki he moʻuí ʻi heʻene fekumi ki he ʻEikí ʻi he lotu, fakaʻehiʻehi mei he koví, mo talangofua ki he Lea ʻo e Potó. Naʻá ne tapou kiate ia ke tokanga lahi ange ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí, ʻo fakaʻaongaʻi hono ngaahi talēnití mo e potó ke hoko ko ha tokotaha ngāue loto-fiemālie ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Peá ne palōmesi ange te ne ʻalu ki he temipalé ʻi ha ʻaho ʻo sila ki heʻene ongomātuʻá.

Naʻe talaange ʻe he pēteliaké, “ʻOua naʻá ke taʻetui ki he palōmesi ko ʻení. ʻI he taimi ʻa e ʻEikí, ʻe ueʻi ʻe Hono Laumālie Māʻoniʻoní e loto hoʻo tamaí, pea ʻi hono ivi tākiekiná te ne mamata ki he maama ʻo e moʻoní pea te ne ʻinasi ʻi ho ngaahi tāpuakí.”3

Neongo e fakafiemālie ʻo e ngaahi lea ko iá, naʻe kei fie maʻu pē ha tui lahi. Ko e tamai ʻa Koní, ko ha tangata ngaohi sikaleti ia ko Siaosi Teila, ko ha tangata ʻofa mo angalelei ka naʻe fehiʻa hono fāmilí ki he Siasí. ʻI he taimi naʻe fuofua fakahaaʻi ai ʻe he faʻē ʻa Koní, ʻAteline, naʻe fie kau ki he Siasí, naʻe ʻikai ke ne loto ki ai.

Ka ʻi ha ʻaho ʻe taha, ʻi he taʻu ono nai ʻa Koní, naʻe tuiʻi ʻe ha meʻalele ʻene tangataʻeikí lolotonga ʻene kolosi he halá. ʻI heʻene tokoto ʻi falemahaki ʻo fakaakeake mei he motu hono vaʻé, naʻe toe kole ange ʻe ʻAteline ke tuku ke ne kau ki he Siasí, pea naʻá ne loto ki ai. Naʻe fakaʻau pē ke vaivai hono lotó, pea naʻá ne loto kimui ange ke papitaiso ʻa Koni mo hono ongo tuongaʻané. Ka naʻe ʻikai ke hā mai haʻane fie kau ki he Siasí pe maʻulotu mo hono fāmilí.4

Ne ʻikai ke fuoloa mei hono maʻu ʻe Koni hono tāpuaki fakapēteliaké, naʻe kamata ke kau maʻu pē ʻa Koni ʻi he feinga ʻa e koló ke vahevahe e ongoongoleleí mo honau ngaahi kaungāʻapí.5 Ke fakatokolahi e kau faifekaú lolotonga e Tō Lalo Fakaʻekinōmiká, naʻe faʻa ui e Kāingalotu ʻi he funga ʻo e māmaní ke nau ngāue taimi nounou pē ʻo ofi ki honau ʻapí. ʻI he 1932, naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he palesiteni ʻo e Kolo Sinisinatí, Sālesi ʻEnitasoni, ha kulupu uiui ke fakatupulaki ai pē e ngāué ʻi he koló.6 Koeʻuhí naʻe fakahoko e Lautohi Faka-Sāpaté ʻi he pongipongí pea houalotu sākalamēniti ʻi he efiafí, naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ʻe Koni mo ha toʻu tupu kehe ha houa ʻe taha pe lahi ange ʻi he efiafí ke tukituki ʻi he ngaahi matapaá mo talanoa ki he kakaí fekauʻaki mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí.7

Ko e taha ʻo hono ngaahi hoa ʻi he kulupu uiuí ko Siuti Pengi. Kimui aí, ne kamata ke teiti ʻa Siuti mo e tuongaʻane ʻo Koni ko Militoní. Naʻe ʻikai ke na faitatau fēfē mo Siuti, makehe mei heʻena hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí, ka naʻá na fiefia fakataha. Naʻe toki ʻalu ʻa Koni kimuí ni ʻi heʻene fuofua teití—mo e tuongaʻane lahi ʻo Siuti ko Henelií. Ka naʻe ʻikai ke ne fuʻu saiʻia ʻia Henelī ʻo hangē ko ʻene saiʻia ʻi hono tehina talavou ko Paulá, ʻa ia naʻá na taʻu tataú.8

ʻI Māʻasí, naʻe talaange ʻe Siuti kia Koni naʻe kole ange ʻe Paula ke ʻalu mo ia ki ha paati sikeiti ʻa e NGKMF. Naʻe tatali ʻa Koni ʻi he efiafi kotoa ko iá ke kole ange ʻa Paula ki ai, ka naʻe ʻikai. ʻI he ʻaho hono hokó, ʻi ha ngaahi houa siʻi kimuʻa pea fai e pātí, naʻe kole ange ʻe Henelī kia Militoni ke kole kia Koni pe ʻe fie ʻalu ʻo sikeiti mo Paula. Ko ha founga lōloa ia ki ha kole teiti, ka naʻá ne loto pē ki ai.

Naʻe fiefia fakataha ʻa Koni mo Paula ʻi he sikeití. Hili iá, naʻe heka fakatokolahi ha niʻihi ʻo e toʻu tupú ʻi he kā ʻa Henelií ʻo nau ʻalu ki ha falekai ofi mai ke kai poulu sili (chili) faka-Sinisinati. Naʻe tohi ʻe Koni he pō ko iá ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Naʻá ku maʻu ha taimi fiefia mo Paula. Naʻe lelei ange ʻi he meʻa ne u ʻamanaki ki aí.”9

Kimui ange ʻi he faʻahitaʻu failau ko iá, naʻe maʻu ʻe Koni ha tatau ʻo hono tāpuaki fakapēteliaké, ʻo fakamanatu ange kiate ia e ngaahi palōmesi naʻá ne maʻú. Naʻe pehē ai, “Siʻi tuofefine ʻofeina, ʻe hoko ʻa e tāpuakí ni ko ha fakahinohino ki ho hala fonongá. Te ne fakahā kiate koe ʻa e hala ke ke fou aí koeʻuhí ke ʻoua naʻá ke tūkia ʻi he fakapoʻulí ka ke malava ʻo tokanga taha ki he moʻui taʻengatá.”10

Koeʻuhí ko e lahi ʻa e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he moʻui ʻa Koní, naʻá ne fie maʻu e fakahinohino ʻa e ʻEikí. ʻI he taimi naʻá ne kau ai ki he Siasí, naʻá ne fakapapauʻi ke fai maʻu pē ʻa e meʻa naʻe totonú. Naʻá ne tui ko e ongoongoleleí ko ha pā maluʻi ia. Kapau ʻe tafoki ki he ʻOtuá mo kole tokoni kiate Ia, te Ne tāpuakiʻi mo maluʻi ia he toenga ʻo ʻene moʻuí.11


Lolotonga iá, naʻe tangutu e palesiteni siteiki ko Hāloti B. Lií ʻi he ʻōfisi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi Sōleki Siti. Naʻá ne vakai kiate ia ko ha tamasiʻi faama taʻetaukei pē mei ha kiʻi kolo siʻisiʻi ʻi ʻAitahō. Ka naʻá ne fesioaki mata ki he mata mo Hiipa J. Kalānite ʻi hono ʻeke ange ʻe he palōfitá ʻene ngaahi fakakaukau ki hono tokoniʻi ʻo e masivá.

Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Kalānite, “ʻOku ou fie fakahoko ha meʻa tatau mo ia ʻoku fakahoko ʻi he Siteiki Paioniá.”12

Kuó ne vakavakaiʻi lelei mo hono ongo tokoní, J. Lūpeni Kalake mo Tēvita O. Makei, ki he ngāue ʻa Hālotí.13 Kuo meimei taʻu ʻe tolu mei hono kamataʻi e polokalama tokoni lahi ʻa e Siteiki Paioniá. Lolotonga e taimi ko iá, kuo fokotuʻu ʻe he siteikí ha ngaahi ngāue lahi maʻá e kau taʻemaʻu ngāué. Kuo toli ʻe he Kāingalotú ʻa e pīsí, ngaohi mo fakaleleiʻi e valá, faʻo kapa e fuaʻiʻakaú mo e vesitapoló, pea langa mo ha fale vaʻinga fakasiteiki foʻou.14 Naʻe hoko e fale tukuʻanga koloa ʻa e siteikí ko e faiʻanga ʻo e ngaahi ngāué, pea tokangaʻi ʻe Sesi Tululi e ngāue faingataʻa naʻe fakahokó.15

ʻI he taimi tatau, naʻe fuʻu hohaʻa ʻaupito e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he tokolahi e kāingalotu ʻo e Siasí naʻe fakafalala ki he paʻanga tokoni ʻa e puleʻangá. Naʻe ʻikai ke nau fakafepakiʻi hono tali ʻe he Kāingalotú e tokoni ʻa e puleʻangá ʻi he taimi ne ʻikai ke nau maʻu ai ha paʻanga ki ha meʻakai pe totongi falé. Pea naʻe ʻikai ke nau fakafepakiʻi e maʻu tokoni ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻo fakafou ʻi he ngaahi ngāue ʻa e puleʻangá.16 Ka ʻi he hoko ʻa ʻIutā ko e taha ʻo e ngaahi siteiti naʻe fakafalala taha ki he tokoni ʻa e puleʻangá, naʻe hohaʻa e kau palesitenisií ki hono tali ʻe ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí ha paʻanga naʻe ʻikai ke nau fuʻu fie maʻú.17 Ne nau toe fifili foki pe ko e hā e fuoloa hono lava ke fakapaʻanga ʻe he puleʻangá ʻenau ngaahi polokalama tokoní.18

Naʻe tapou ʻa Palesiteni Kalake kia Palesiteni Kalānite ke ʻoange ki he Kāingalotú ha founga ʻe taha, makehe mei he tokoni ʻa e puleʻangá. Naʻá ne tui naʻe iku e ngaahi polokalama tokoni ʻe niʻihi ʻa e puleʻangá ki he nofonoá mo e loto-foʻí, peá ne kole ai ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fetauhiʻaki, ʻo hangē ko e fakahinohino ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pea kapau ʻe lava pea nau ngāueʻi e tokoni ne maʻú.19

Naʻe ʻi ai mo ha ngaahi meʻa kehe ne hohaʻa ki ai ʻa Palesiteni Kalānite. Talu mei he kamataʻanga ʻo e Tō Lalo Fakaʻekonōmiká, mo ʻene maʻu ha ngaahi tohi lahi mei he Kāingalotu lelei mo faʻa ngāue ʻo e Siasí, ʻa ia kuo mole ʻenau ngāué mo e ngaahi fāmá. Naʻá ne faʻa ongoʻi ne ʻikai hano mālohi ke tokoniʻi kinautolu. ʻI heʻene tupu masiva haké, naʻá ne ʻiloʻi tonu e tuʻunga ʻo e ongoʻi liʻekiná. Kuó ne fakaʻaongaʻi foki ha ngaahi taʻu lahi ʻo ʻene moʻuí ʻi he tā moʻuá, ko ia naʻá ne ongoʻi ʻofa ki he niʻihi kehe ʻoku ʻi ha tūkunga tataú. Ko hono moʻoní, naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻene paʻanga pē ʻaʻaná ke tokoni ki he kau uitoú, kau mēmipa hono fāmilí mo ha kakai sola pē ke totongi ʻenau ngaahi mōkesí, hoko atu ʻenau ngāue fakafaifekaú, pe feau ha ngaahi tufakanga kehe.20

Ka naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai feʻunga ʻene ngaahi feingá, kae pehē ki he ngaahi polokalama fakapuleʻanga leleí. Naʻá ne tui ʻoku ʻi ai ha fatongia ʻo e Siasí ke tokangaʻi hono kau paeá mo e taʻemaʻu ngāué, pea naʻá ne fie maʻu ke fakaʻaongaʻi ʻe Hāloti ʻene aʻusia ʻi he Siteiki Paioniá ke fokotuʻutuʻu ha polokalama foʻou—ko ha polokalama ʻe lava ke ngāue fakataha ai e Kāingalotú ke tokoniʻi ʻa kinautolu naʻe faingataʻaʻiá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kalānite, “ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange ke fai ʻe he Siasí ka ko e tokangaʻi hono kakai faingataʻaʻiá.”21

Naʻe ʻohovale ʻa Hāloti. Naʻe fakatupu lōmekina ʻa e fakakaukau ke fokotuʻutuʻu mo faʻufaʻu ha polokalama maʻá e Siasí fakakātoa. Hili e fakatahá, naʻá ne fakaʻuli ʻi heʻene kaá ki ha paʻake ofi mai pē, mo femoʻuekina pē ʻene fakakaukaú ʻi heʻene fakaʻau ke ofi atu ki he ngaahi tafungofunga ʻi ʻolunga ʻi Sōleki Sití.

Naʻá ne fifili, “Te u lava fēfē ia?”

ʻI he taimi naʻe ngata ai e halá ʻi he ngataʻanga ʻo e paʻaké, naʻá ne tāmateʻi e meʻalelé peá hū atu he ʻulu ʻakaú ʻo maʻu ha feituʻu maomaonganoa. Naʻá ne tūʻulutui ʻo lotua ha fakahinohino. Naʻá ne talaange ki he ʻEikí, “Kuo pau ke u maʻu Hoʻo fakahinohinó, ke maluʻi mo tāpuakiʻi Ho kakaí.”22

ʻI heʻene lōngonoá, naʻá ne maʻu ha ongo mālohi ʻaupito. Naʻe ongoʻi ʻe Hāloti, “ʻOku ʻikai fie maʻu ha houalotu foʻou ia ke ne tokangaʻi e ngaahi fiemaʻu ʻa e kakaí ni. Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ke ala e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá ʻo ngāue.”23

ʻI he ngaahi ʻaho kimui aí, naʻe fekumi ʻa Hāloti ki ha faleʻi mei ha kakai taukei, ʻilo lahi, kau ai ha ʻaposetolo mo ha tangata fale alea mālōlō ko Liiti Simuti. Naʻá ne fakaʻaongaʻi leva ha ngaahi uike lahi ke fokotuʻutuʻu ha palani, ʻo fakakakato ʻaki ha ngaahi lipooti mo ha ngaahi saati fakaikiiki ʻo ʻene vīsoné ki ha polokalama tokoni ʻe ala fakahoko ʻe he Siasí.24

ʻI he taimi naʻe fakahā ai ʻe Hāloti ʻene palaní ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻe fakakaukau ʻa Palesiteni Makei ʻe malava ia. Ka naʻe kiʻi momou ʻa Palesiteni Kalānite, ʻi heʻene veiveiua pe naʻe mateuteu e Kāingalotú ke fakahoko ha polokalama mafatukituki pehē. Hili e fakatahá, naʻá ne fekumi ki ha fakahinohino mei he ʻEikí ʻi he lotu, ka naʻe ʻikai ke ne maʻu ha fakahinohino.

Naʻá ne talaange ki heʻene sekelitalí, “He ʻikai ke u ngāue kae ʻoua kuó u fakapapauʻi e finangalo ʻo e ʻEikí.”25


Lolotonga e tatali ʻa Palesiteni Kalānite ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ʻi ha polokalama tokoní, naʻá ne folau ki Hauaiʻi ke fokotuʻu ha siteiki ʻi he motu ko ʻOahú.26 Kuo ʻosi atu ha taʻu ʻe hongofulu mā nima talu mei heʻene fakatapui e temipale aí, pea kuo lahi ha ngaahi meʻa kuo liliú. Kimuʻa atú naʻe lala mo ʻikai ke loko ʻi ai ha fuʻu ʻakau he konga kelekele ʻo e temipalé. Ka ʻi he taimí ni kuo matala fakaʻofoʻofa e felilá pea ʻi ai mo e ngaahi fakatafeʻanga vai naʻe tuʻu ha ngaahi fuʻu paame ʻi he tafaʻakí.27

Naʻe tupulaki pehē pē mo e Siasí ʻi Hauaiʻí. ʻI he taʻu ʻe valungofulu mā nima talu mei he tūʻuta ʻa e fuofua kau faifekau ʻo e Siasí ʻi Honolulú, kuo tupu e mēmipasipi ʻo e Siasí ʻi he ʻotu motú ʻo laka hake ʻi he toko tahamano toluafé, ʻa ia naʻe nofo hanau vaeua ʻi ʻOahu. Ne ʻikai ke faʻa tokolahi e maʻulotú, ka naʻe vēkeveke e Kāingalotú ke ʻi ai hanau siteiki. ʻE hoko ʻa e Siteiki ʻOahú ko e siteiki hono 113 ʻo e Siasí pea ko e fuofua siteiki ia ke fokotuʻu ʻi tuʻa mei ʻAmelika Tokelaú. Ko e fuofua taimi ʻeni ke maʻu ai ʻe he Kāingalotu ʻi Hauaiʻí ha kau pīsope, kau taki fakasiteiki, mo ha pēteliake.28

Hili e ʻaʻahi ʻa Hiipa ki he Kāingalotú, naʻá ne ui ʻa Lofi Uoli, ko e tangata naʻá ne tokangaʻi hono langa ʻo e Temipale Hauaiʻí, ʻi heʻene hoko ko e palesiteni fakasiteikí.29 ʻE hoko ʻa ʻAfa Kapeuakeao Uaipa Paaka, ko ha tangata Hauaiʻi, ko e taha ʻo hono ongo tokoní.30 Naʻe ui foki mo ha kakai tangata mo fafine hakoʻi Polinisia mo ʻĒsia ki he fakataha alēlea māʻolunga fakasiteikí, kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá, mo ha ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa kehe.31

Naʻe ofo e palōfitá ʻi he kehekehe lahi e puipuituʻa ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Hauaiʻí.32 Naʻe nofotaha e ngaahi ngāue fakafaifekau kimuʻá ʻi he kakai Hauaiʻí, ka naʻe tupulaki e ngāue ʻo e ongoongoleleí. ʻI he 1930 tupú, naʻe laka hake ʻi he vahe tolu ʻe taha e kakai Hauaiʻí ko e hakoʻi Siapani. Naʻe tokolahi mo ha kakai kehe ʻi Hauaiʻi naʻe ʻi ai ʻenau ngaahi kui Haʻamoa, Mauli, Filipaini, mo e Siaina.33

Naʻe fokotuʻu ʻe he palōfitá ʻa e siteiki foʻoú ʻi he ʻaho 30 ʻo Sune 1935. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻá ne maʻu meʻatokoni efiafi mo ha kāingalotu Siapani. Naʻe fakataha fakauike e kiʻi kulupú ke ako ʻi ha kalasi Lautohi Faka-Sāpate he lea faka-Siapaní.34 Lolotonga e maʻu meʻatokoni efiafí, naʻe fakafanongo ʻa Hiipa ki he hiva ʻa e Kāingalotú ʻi he ngaahi meʻalea tukufakaholo faka-Siapaní. Naʻá ne fanongo foki ki he fakamoʻoni ʻa Tomiso Katisinumá, ʻa ia naʻe kau ki he Siasí ʻi heʻene kei ako ʻi he Kolisi Ngoue ʻi ʻIutaá, mo Sune Nasi, ko ha mēmipa taʻu fitungofulu mā hiva naʻe papitaiso ʻi Siapani pea toki hikifonua kimui ange ki Hauaiʻi ʻi he 1920 koeʻuhí ke ne lava ʻo ngāue ʻi he temipalé.35

Naʻe fakamanatu ʻe he meʻatokoní, mūsiká, mo e ngaahi fakamoʻoní kia Hiipa ʻa e taʻu ʻe tolungofulu kimuʻá ʻi he taimi naʻá ne hoko ai ko e fuofua palesiteni ʻo e Misiona Siapaní. Naʻá ne loto-mamahi maʻu pē ʻi heʻene ngāue ʻi Siapaní. Neongo ʻene ngaahi feinga mālohí, ka naʻe ʻikai pē ke fuʻu lelei ʻene ako e lea fakafonuá, pea tokosiʻi pē e kau papi ului ʻi he misioná. Naʻe faingataʻaʻia foki mo e kau palesiteni fakamisiona kimui angé, pea naʻe tāpuni ʻe Hiipa e misioná hili ha ngaahi taʻu siʻi mei heʻene hoko ko e palesiteni ʻo e Siasí, mo ne kei fifili pē pe ko e hā mo ha toe meʻa naʻá ne mei fai ke ola lelei ai e misioná.36

Naʻá ne pehē, “Mahalo ʻe aʻu pē ki he ngataʻanga ʻo ʻeku moʻuí, mo ʻeku kei ongoʻi pē kuo teʻeki ke u fakahoko e meʻa naʻe finangalo e ʻEikí ke u faí, mo e meʻa naʻe fekauʻi au ki ai ke u faí.”37

ʻI he feʻiloaki ʻa Hiipa mo e Kāingalotu Siapaní mo ako lahi ange ki heʻenau Lautohi Faka-Sāpaté, naʻá ne fakatokangaʻi mahalo ko Hauaiʻi ʻa e kī ki hano fokotuʻu ha misiona foʻou ki Siapaní. Lolotonga ʻene ʻi Honolulú, naʻá ne maʻu e faingamālie ke hilifakinima ha ongo mēmipa Siapani ne toki papitaiso foʻou. Naʻe akoʻi ʻe ha taha ʻo e ongo mēmipa ko ʻení, Kisitalo ʻIkekami, ʻa e Lautohi Faka-Sāpaté ʻi ha taʻu ʻe ua kimuʻa pea papitaisó. Ko e talavou fakaʻofoʻofá ni ko ha tamai mo ha tangata pisinisi tuʻumālie ia ʻi ʻOahu.38

Naʻe mahino kia Hiipa kuó ne hilifakinima he taimí ni ha Kāingalotu Siapani tokolahi ange ʻi Hauaiʻi ʻi he taimi naʻá ne ngāue fakafaifekau ai ki Siapaní.39 Mahalo, ʻi he taimi totonú, ʻe lava ke ui e Kāingalotu ko ʻení ke nau ngāue fakafaifekau ki Siapani mo tokoni ki he Siasí ke tupulaki ʻi he fonua ko iá.40


Naʻe hokohoko atu ʻi he ʻaho kotoa pē e feliliuaki e moʻui ʻa Helekā Meisusí. ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1935, naʻe fanongonongo ʻe ʻAtolofi Hitilā naʻe fakamālohia ʻe Siamane hono mālohi fakakautaú, ʻo ne maumauʻi e talite naʻe fakamoʻoni ai ʻi he fakaʻosinga ʻo e tau lahi ʻa māmaní. Naʻe ʻikai malava ʻe he ngaahi puleʻanga ʻo ʻIulopé ʻo taʻofi hono mālohí. Ne tokoni e minisitā ʻa Hitilā ki he tafaʻaki ʻa e mītiá ke ofeʻi ai ʻe Hitilā ʻa Siamane ki he meʻa naʻe loto ki aí. Naʻe tohoakiʻi ʻe ha ngaahi fakatahaʻanga lalahi naʻe fakaʻaliʻali ai e mālohi ʻo e kau Nasí ha kakai ʻe laukilu. Naʻe ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e ngaahi polokalama letiō ko e poupou kia Hitilā, mūsika fakafonuá mo e fakaʻilonga ʻo e kau Nasí.41

Naʻe hoko foki mo ha ngaahi liliu ʻi he Siasí. Lolotonga e hokohoko atu e faʻa fakataha ʻa e Tamaiki Fefine Pununga Honé, naʻe fakangata ʻe he puleʻangá e polokalama Sikauti ʻa e Tamaiki Tangata ʻa e Siasí ke poupouʻi ha kau talavou tokolahi ange ke kau ʻi he ngaahi kulupu toʻu tupu ʻa e Kau Nasí. Naʻe hanga foki ʻe he tāufehiʻa ʻa e kau Nasí ki he kau Siú ʻo ʻai ke taʻofi ai ʻe he puleʻangá e ngaahi siasí mei hano fakaʻaongaʻi ha ngaahi lea naʻe fekauʻaki mo e tui faka-Siú. Naʻe taʻofi foki mo eNgaahi Tefito ʻo e Tuí koeʻuhí ko e ʻasi ai ʻa e foʻi lea “ʻIsilelí” mo e “Saioné.” Naʻe taʻofi mo ha ngaahi tohi kehe ʻa e Siasí, kau ai ha tohitufa naʻe ui ko e Mafai Fakalangí (Divine Authority), koeʻuhí ko ʻene ngali poleʻi e mālohi ʻo e kau Nasí.42

Ne ʻikai tali ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi Siamané ha niʻihi ʻo e ngaahi ngāue ko ʻení, ka naʻe faifai pē pea nau poupouʻi e Kāingalotú ke talangofua ki he puleʻanga foʻoú pea fakaʻehiʻehi mei hano lea ʻaki pe fai ha faʻahinga meʻa te ne ʻai ʻa e Siasí mo hono kāingalotú ke nau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki.43 Koeʻuhí naʻe ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e Kesitapó, naʻe ʻilo ʻe he Kāingalotu ʻi Tilisití ʻe ʻiloʻi ʻe he kau polisi fufuú ha faʻahinga fakaʻilonga pē ʻo e angatuʻú pe fakafepakí. Ko e tokolahi taha e Kāingalotu ʻi Siamané, ne ʻikai ke nau kau he ngaahi meʻa fakapolitikalé, ka naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e manavasiʻi naʻa ʻi ai ha taha ʻi he Kāingalotú naʻe fengāueʻaki mo e kau Nasí.

Naʻe tui ha kāingalotu tokolahi ʻo e koló, ko e meʻa malu taha ke faí ko ʻenau fakahaaʻi ko ha kau Siamane mateaki mo talangofua kinautolu. Ka ʻasi mei ha taha ʻo e kau mēmipa ʻo e koló haʻane talangataʻa, ʻe lava ke tuʻu fakatuʻutāmaki ia ki he taha kotoa ʻi hano ʻohofi ʻe he kau Nasí.44

Naʻe maʻu ʻe Helekā ha fiemālie, malu, mo ha feohi fakakaumeʻa ʻi he toʻu tupu kehe ʻi he lotú, ʻo kau ai hono tuongaʻane ko Siekifeletí mo hono kāsini ko Keti Palatisí. Naʻe faʻa fakahoko ʻe he koló ha ngaahi polokalama fakatātā fakatulama mo e hiva pe fakahoko ha ngaahi paati fakafiefia, ʻo fakafonu e ngaahi tēpilé ʻaki e sālati patetá, sōsisi Siamané, mo e streuselkuchen, ko ha keke ifo.45 Naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ʻe he toʻu tupú e ʻaho Sāpaté kakato ke nau feohi ai. Hili ʻenau kau atu ki he Lautohi Faka-Sāpaté ʻi he pongipongí, te nau ō leva ki he ʻapi ʻo ha mēmipa ʻo e Siasí, hangē ko e tokoua ʻo e faʻē pe kuifefine ʻa Helekaá. Kapau naʻe ʻi ai ha piano, ʻe tangutu ha taha ʻo tā kae hiva e tokotaha kotoa mei he tohi himi faka-Siamane ʻa e Siasí.

Hili e houalotu sākalamēnití, te nau fononga leva ki he ʻapi ʻo Haini Sikulusikií, ko e foha taʻu hongofulu tupu ʻo e palesiteni fakakolo ko ʻOto Sikulusikií, ke nau pōtalanoa, kakata, mo feohi fiefia ai. Naʻe hoko ʻa Palesiteni Sikulusikī ko ha tamai fika ua kia Helekā mo e toʻu tupu kehé. Naʻá ne fakatetuʻa lahi kiate kinautolu, ʻo ne faʻa naʻinaʻi kiate kinautolu ke nau fakatomala mo tauhi e ngaahi fekaú. Ka naʻá ne fai foki mo ha ngaahi talanoa lahi pea naʻá ne poto he tukuhuá. ʻI he taimi kotoa pē naʻe hū tōmui mai ai ha taha ki he lotú pea tafoki e tokotaha kotoa pē ke sio pe ko haí, naʻá ne pehē mai, “Te u toki talaatu pē e taimi ʻe hū mai ai ha laioné—he ʻikai fie maʻu ia ke mou toe tafoki.”46

Naʻe fakafalala foki ʻa Helekā ki heʻene kuifefiné ke maʻu ha fiemālie mo ha fakahinohino. Naʻe fakamātoato ʻa Sohani Uasimati, ʻo hangē ko ʻOto Sikulusikií, pea naʻe ʻikai ke ne fakaoleoleʻi hono makapuná. Ko ha fefine lotu moʻoni ia pea naʻá ne ʻiloʻi e founga ke talanoa ai ki heʻene Tamai Hēvaní. ʻI he taimi kotoa pē naʻe nofo ai ʻa Helekā ʻi he ʻapi ʻo ʻene ongo kuí, naʻe fie maʻu ia ʻe Sohani ke ne tūʻulutui ʻi hono tafaʻakí ʻo lotu.

ʻI ha pō ʻe taha, naʻe fuʻu ʻita ʻa Helekā ʻi heʻene kuifefiné pea ʻikai ke ne fie fai e lotú. Naʻe ʻikai tukunoaʻi ʻe Sohani ʻa Helekā ka ne vivili pē ke na lotu fakataha.

Naʻe faifai pē pea talangofua ʻa Helekā, pea ʻi heʻene tūʻulutui he faliki fefeká, naʻe mole atu ʻene loto-ʻitá. Naʻe hoko ʻene kuifefiné ko hano kaungāmeʻa, ko e taha naʻá ne akoʻi kiate ia e founga ke talanoa ai mo e ʻOtuá. Hili iá, naʻe fakahoungaʻi ʻe Helekā e aʻusia ko iá. Naʻe fakafiefia ke ne ʻiloʻi naʻe ʻikai ke ne tuku e ʻitá ke ne puleʻi hono lotó.47


ʻI Fēpueli ʻo e 1936, hili ia ha māhina ʻe hongofulu mei heʻene fuofua fakataha mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻe toe foki atu ʻa Hāloti B. Lī ki honau ʻōfisí. Naʻe mateuteu ʻa Palesiteni Kalānite ke hoko atu ki ha palani ke tokoni ki he Kāingalotu faingataʻaʻiá. Naʻe fakahā ʻi ha savea kimui ange ʻo e ngaahi uōtí mo e ngaahi siteikí, naʻe tataki ʻe he Kau Pīsopeliki Pulé, naʻe meimei maʻu ʻe ha Kāingalotu ʻe toko taha mei he toko nima ha faʻahinga tokoni fakapaʻanga. Neongo ia, ko hanau niʻihi tokosiʻi pē naʻe kole tokoni ki he Siasí, koeʻuhí he naʻe fakalahi ʻe he puleʻanga fakafonuá ʻa e lahi ʻo e tokoni ki he ngaahi siteití ʻi he ngaahi taʻu kimui maí. Naʻe tui e Kau Pīsopeliki Pulé ʻe lava ke tokoniʻi ʻe he Siasí ʻa e kāingalotu faingataʻaʻia kotoa pē kapau naʻe fai ʻe he Kāingalotu kotoa pē ʻa honau fatongia ke tokangaʻi ʻa e masivá.48

Naʻe kole ʻa Palesiteni Kalānite mo hono ongo tokoní kia Hāloti ke toe vakaiʻi ʻene fokotuʻutuʻu kimuʻá. Ne nau ʻomi ʻa Kemipeli Palauni ko e Siʻí, ko e talēkita ʻo e polokalama uelofea ki ha keliʻanga kopa fakalotofonua, ke tokoni kiate ia.49

ʻI he ngaahi uike siʻi hono hokó, naʻe ngāue poʻuli mo ʻaho ʻa Hāloti ʻi hono vakaiʻi e ngaahi setisitiká, fealeaʻaki mo Kemipeli, mo toe fakakaukauʻi e palani kimuʻá. ʻI he ʻaho 18 ʻo Māʻasí, ne na ʻave e fokotuʻutuʻu kuo fakaleleiʻí kia Palesiteni Makei mo fakamatalaʻi ange e fakaikiiki kotoa pē.50 Fakatatau ki he palani foʻoú, ʻe fokotuʻutuʻu e ngaahi siteiki ʻo e Siasí ki ha ngaahi feituʻu fakasiokālafi, pea ʻe maʻu ʻe he feituʻu takitaha ha fale tukuʻanga koloa ʻe fakafonu ʻaki ʻa e meʻakaí mo e valá. ʻE maʻu e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi hano fakaʻaongaʻi e foaki ʻaukaí pe paʻanga vahehongofulú, pe ngaahi meʻa naʻe maʻu mei ha ngaahi polōseki ngāue, pe maʻu mei he ngaahi foaki vahehongofulu naʻe fakahoko ʻaki ha “koloá.” Ka ʻi ai ha meʻa ʻe fuʻu lahi ʻi ha feituʻu, ʻe lava ke nau fakafetongi ia ki ha feituʻu ʻe taha ʻaki ha ngaahi meʻa naʻa nau fie maʻu.

ʻE tokangaʻi ʻe he ngaahi fakataha alēlea fakavahelahi ʻa e kau palesiteni fakasiteikí ʻa e polokalamá, ka ko e konga lahi ʻo e fatongia ki hono tauhi iá ʻe tuku ia ki he kau pīsopelikí, kau palesitenisī ʻo e Fineʻofa ʻi he uōtí, pea mo e ngaahi kōmiti ngāue fakauooti ne toki fokotuʻu foʻoú. ʻE tauhi ʻe he kau mēmipa ʻo e kōmiti ngāué ha lekooti ʻo e tuʻunga e ngāue kotoa pē ʻa e kāingalotu ʻo e uōtí, ke fakatonutonu fakauike ia. Te nau fokotuʻutuʻu foki mo ha ngaahi polōseki ngāue ke fakahoko mo tokoniʻi e kāingalotú ʻi ha ngaahi founga fakafiemālie kehe.51

Naʻe fie maʻu ʻi he palaní ke maʻu ʻe he Kāingalotú ha tokoni ko ha fakafetongi ʻo e ngāué, ʻo hangē pē ko ia naʻe fai ʻe he Siteiki Paioniá. ʻE fakataha ʻa kinautolu naʻe kau ʻi he ngaahi polōseki ngāué mo ʻenau pīsopé ke aleaʻi ʻenau fiemaʻu ha meʻakai, vala, lolo meʻalele, pe ngaahi fiemaʻu kehé, pea ʻe ʻaʻahi leva ha fakafofonga mei he Fineʻofá ki honau ʻapí, vakaiʻi e ngaahi tūkunga ʻo e fāmilí, pea fakafonu ha foomu ʻota ke ʻave ki he fale tukuʻanga koloa ʻa e siteikí. ʻE maʻu ʻe he Kāingalotú ha tokoni ʻo fakatatau mo honau ngaahi tūkunga fakafoʻituituí, ʻa ia ko hono ʻuhingá, ʻe lava ha toko ua ʻo ngāue ʻi he taimi tatau ʻi he ʻaho pē ʻe taha, ka ʻe kehekehe pē e lahi ʻo e meʻakai pe meʻa te na maʻú, ʻo fakatatau ki he tokolahi ʻo e fāmilí pe ha ngaahi meʻa kehe.52

ʻI he taimi ne fakaʻosi ai ʻe Hāloti mo Kemipeli ʻena fakamatalá, ne lava ke na sio naʻe fiefia ʻa Palesiteni Makei.

Naʻá ne pehē ange, “Ongo tangata, kuo tau maʻu ʻeni ha polokalama ke ʻoatu ki he Siasí,” mo taaʻi e tēpilé ʻaki hono nimá. “Kuo ueʻi fakalaumālie koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo ngāué.”53

  1. Taylor, Diary, Feb. 6, 1935; Bates, “Patriarchal Blessings and the Routinization of Charisma,” 25–26; Heber J. Grant to Mrs. Wilford J. Allen, Sept. 12, 1932, First Presidency Miscellaneous Correspondence, CHL. Tefito: Ngaahi Tāpuaki Fakapēteliaké

  2. Taylor, Diary, Feb. 6, 1935; Wallis, Journal, Feb. 4–6, 1935; Rytting, James H. Wallis, 6–7, 154, 177, 189–91. Tefito: Outmigration (Hikifonua Atú)

  3. Taylor, Diary, Feb. 6, 1935; Cornelia Taylor, Patriarchal Blessing, Feb. 6, 1935, 1–2, Paul and Cornelia T. Bang Papers, CHL.

  4. Bang, Autobiography, 4–6, 8–9; Taylor, Diary, Apr. 12, 1936; Charles Anderson to Adeline Yarish Taylor, Apr. 18, 1936; Oct. 26, 1936, Paul and Cornelia T. Bang Papers, CHL.

  5. Taylor, Diary, Feb. 10 and 17, 1935; Mar. 3 and 24, 1935; June 2, 1935.

  6. Danish Mission, French Mission, Northern States Mission, Annual Reports, 1932, Presiding Bishopric, Financial, Statistical, and Historical Reports, CHL; Northern States Mission, Manuscript History and Historical Reports, Dec. 31, 1930, and Dec. 31, 1931; Anthony W. Ivins to Preal George, Feb. 5, 1932, First Presidency Miscellaneous Correspondence, CHL; First Presidency to John A. Widtsoe, Aug. 1, 1933, John A. Widtsoe Papers, CHL; Cincinnati Branch, Minutes, Jan. 16, 1932, 4.

  7. South Ohio District, General Minutes, Nov. 1931; Taylor, Diary, Feb. 3, 10, and 17, 1935.

  8. Taylor, Diary, Jan. 20, 1935; Feb. 3, 10, and 15–17, 1935; Fish, “My Life Story,” [6].

  9. Taylor, Diary, Feb. 15 and Mar. 22–23, 1935; Paul Bang, “My Life Story,” 10–11; Bang, Autobiography, 7. Naʻe liliu ʻa e konga leá ke mahino; Naʻe ʻikai fakaʻaongaʻi ʻa e “Paul,” ʻi he maʻuʻanga fakamatala totonú ka ko e “Pete” (ko ha hingoa fakatenetene naʻe faʻa ʻilo ʻaki ʻa Paula Pengí).

  10. Taylor, Diary, May 26, 1935; Cornelia Taylor, Patriarchal Blessing, Feb. 6, 1935, 1, Paul and Cornelia T. Bang Papers, CHL. Naʻe fakatonutonu ʻa e konga leá ke mahino; Naʻe liliu ʻa e “thou will” ʻi he tatau totonú ki he “thou wilt,” pea liliu ʻa e “thy eye” ki he “thine eye.”

  11. Cornelia Taylor Bang, “Youth Meeting,” circa 1944, 1, Paul and Cornelia T. Bang Papers, CHL.

  12. Harold B. Lee, in One Hundred Forty-Second Semi-annual Conference, 123–24; Gibbons, Harold B. Lee, 25–85; Harold B. Lee, Journal, Apr. 20, 1935; Grant, Journal, Apr. 20, 1935. Naʻe liliu e konga leá ke mahino; naʻe liliu ʻa e “he wanted” ʻi he tatau totonú ki he “I want.”

  13. Lee, “Remarks of Elder Harold B. Lee,” 3; Rudd, Pure Religion, 14.

  14. Salt Lake Pioneer Stake, Confidential Minutes, Nov. 5–6, 1932; Salt Lake Pioneer Stake Manuscript History, Mar. 26, 1933; June 30, 1933; Nov. 28, 1933; “Exchange Idea Assures Many Jobs for Idle,” Salt Lake Tribune, July 25, 1932, 14; Goates, Harold B. Lee, 99; Harold B. Lee, Charles S. Hyde, and Paul Child to Heber J. Grant, May 23, 1933, J. Reuben Clark Jr. Papers, BYU; Eugene Middleton, “Personality Portraits of Prominent Utahns,” Deseret News, Oct. 24, 1934, 16.

  15. Lee, “Remarks of Elder Harold B. Lee,” 2–3; Drury, “For These My Brethren,” [5]–[11].

  16. Heber J. Grant to Grace Evans, Sept. 12, 1933, Letterpress Copybook, volume 70, 931–32, Heber J. Grant Collection, CHL; J. Reuben Clark Jr. to Richard M. Robinson and H. M. Robinson, Oct. 26, 1934, enclosed in J. Reuben Clark Jr. to David O. McKay, Oct. 26, 1934, David O. McKay Papers, CHL; Heber J. Grant to Bessie Clark Elmer, Jan. 5, 1934; Heber J. Grant to J. N. Heywood, Oct. 23, 1934, First Presidency Miscellaneous Correspondence, CHL; Arrington and Hinton, “Origin of the Welfare Plan,” 67, 76–77; Mangum and Blumell, Mormons’ War on Poverty, 110–11.

  17. Hall, Faded Legacy, 124; Presiding Bishopric, Office Journal, June 3, 1935; Cannon, “What a Power We Will Be in This Land,” 68; J. Reuben Clark Jr. to Richard M. Robinson and H. M. Robinson, Oct. 26, 1934, enclosed in J. Reuben Clark Jr. to David O. McKay, Oct. 26, 1934, David O. McKay Papers, CHL.

  18. Arrington and Hinton, “Origin of the Welfare Plan,” 74–76; Mangum and Blumell, Mormons’ War on Poverty, 114. Tefito: Welfare Programs (Ngaahi Polokalama Uelofeá)

  19. Lee, “Remarks of Elder Harold B. Lee,” 3; J. Reuben Clark to Heber J. Grant and David O. McKay, Apr. 16, 1935, David O. McKay Papers, CHL; J. Reuben Clark, in One Hundred Fifth Semi-annual Conference, 96–100; Cannon, “What a Power We Will Be in This Land,” 66–68; Mangum and Blumell, Mormons’ War on Poverty, 119–29; Doctrine and Covenants 104:15–18; J. Reuben Clark Jr., in One Hundred Fourth Semi-annual Conference, 102–3.

  20. Heber J. Grant to Mrs. Claude Orton, Mar. 3, 1932; Heber J. Grant to Mrs. C. M. Whitaker, June 9, 1932; Heber J. Grant to Pauline Huddlestone, Sept. 14, 1935; Heber J. Grant to Mrs. Lee Thurgood, Jan. 29, 1932; Heber J. Grant to B. B. Brooks, Dec. 16, 1932; Heber J. Grant to Geo. W. Middleton, Aug. 5, 1931, First Presidency Miscellaneous Correspondence, CHL; Heber J. Grant to Grace Evans, Dec. 19, 1931, Heber J. Grant Collection, CHL.

  21. Harold B. Lee, Journal, Apr. 20, 1935; Heber J. Grant and David O. McKay to J. Reuben Clark, Mar. 15, 1935, J. Reuben Clark Jr. Papers, BYU. Naʻe fakatonutonu e konga leá ke mahino ange; naʻe liliu e “was” ʻi he tohi totonú ki he “is.”

  22. Harold B. Lee, in One Hundred Forty-Second Semi-annual Conference, 124; Harold B. Lee, Journal, Apr. 20, 1935. Naʻe fakatonutonu e konga leá ke mahino; Naʻe liliu ʻa e “How could I do it” ʻi he tatau totonú ki he “How can I do it,” pea tuo ua hono liliu ʻa e “His” ki he “Thy.”

  23. Harold B. Lee, in One Hundred Forty-Second Semi-annual Conference, 124.

  24. Harold B. Lee, Journal, Apr. 20, 1935.

  25. Harold B. Lee, Journal, Apr. 20, 1935; David O. McKay to J. Reuben Clark, May 6, 1935, First Presidency General Administration Files, CHL. Naʻe fakatonutonu e konga leá ke mahino; ʻoku ʻi he tatau totonú ʻa e “he was not going to move until he felt certain of what the Lord wanted.”

  26. “Grant to Organize New Hawaii Stake,” Salt Lake Telegram, May 31, 1935, 13; Grant, Journal, June 20, 1935.

  27. Historical Department, Journal History of the Church, June 30, 1935, 10. Tefito: Hauaiʻi

  28. J. Reuben Clark, “The Outpost in Mid-Pacific,” Improvement Era, Sept. 1935, 38:530; Saints, volume 2, chapter 9; Hawaiian Mission, Annual Report, 1934, Presiding Bishopric Financial, Statistical, and Historical Reports, CHL; Castle Murphy to First Presidency, Feb. 28, 1934; Apr. 3, 1934; Nov. 30, 1934, First Presidency Mission Files, CHL; Historical Department, Journal History of the Church, June 30, 1935, 5–6. Tefito: Ngaahi Uōtí mo e Ngaahi Siteikí

  29. Clark, Diary, June 28–30, 1935; “Woolley Heads New LDS Stake Formed Locally,” Honolulu Advertiser, July 1, 1935, 1; “Woolley, Ralph Edwin,” in Jenson, Latter-day Saint Biographical Encyclopedia, 4:173–74.

  30. Britsch, Moramona, 279–81, 299; “First Offshore Stake Organized at Honolulu,” Deseret News, July 1, 1935, [9].

  31. Grant, Journal, June 29–30, 1935; “Organization of LDS Stake Nearly Ready,” Honolulu Star-Bulletin, July 4, 1935, 2.

  32. Grant, Journal, June 25, 1935; Heber J. Grant to Frances Bennett, July 3, 1935, Heber J. Grant Collection, CHL.

  33. Britsch, Moramona, 257–59.

  34. Grant, Journal, July 3, 1935; John A. Widtsoe, “The Japanese Mission in Action,” Improvement Era, Feb. 1939, 42:88.

  35. J. Reuben Clark, “The Outpost in Mid-Pacific,” Improvement Era, Sept. 1935, 38:533; Grant, Journal, July 3, 1935; Clark, Diary, July 3, 1935; Takagi, Trek East, 16–22; Parshall, “Tsune Ishida Nachie,” 122–30; John A. Widtsoe, “The Japanese Mission in Action,” Improvement Era, Feb. 1939, 42:88125.

  36. Heber J. Grant, ʻi he Seventy-Fourth Semi-Annual Conference, 7, 11; Walker, “Strangers in a Strange Land,” 231–32, 240–41, 247–48, 253; Britsch, “Closing of the Early Japan Mission,” 263–81. Ongo Tefitó: Japan (Siapani); Growth of Missionary Work (Tupulaki ʻa e Ngāue Fakafaifekaú)

  37. Heber J. Grant to Matthias F. Cowley, May 12, 1903, Letterpress Copybook, volume 36, 239, Heber J. Grant Collection, CHL; Walker, “Strangers in a Strange Land,” 250. Naʻe liliu e konga leá ke mahino; Naʻe liliu ʻa e “He” ʻi he tatau totonú ki he “the Lord,” mo e “here” ki he “there.”

  38. J. Reuben Clark, “The Outpost in Mid-Pacific,” Improvement Era, Sept. 1935, 38:533; Grant, Journal, June 30, 1935; Ikegami, “We Had Good Examples among the Members,” 228–29; Ikegami, “Brief History of the Japanese Members of the Church,” 3; Kichitaro Ikegami and Tokuichi Tsuda entries, Oahu District Baptisms and Confirmations, 1935, nos. 42 and 43, in Hawaiian Islands, part 22, Record of Members Collection, CHL.

  39. Britsch, Moramona, 282.

  40. J. Reuben Clark, “The Outpost in Mid-Pacific,” Improvement Era, Sept. 1935, 38:533; Ikegami, “Brief History of the Japanese Members of the Church,” 3–4.

  41. Müller, Hitler’s Wehrmacht, 7–12; Naujoks and Eldredge, Shades of Gray, 44–45; Wijfjes, “Spellbinding and Crooning,” 166–70.

  42. Nelson, Moroni and the Swastika, 123–34; Naujoks and Eldredge, Shades of Gray, 35; German-Austrian Mission, General Minutes, Jan. 1934, 315–16; Apr. 1934, 327–28; Carter, “Rise of the Nazi Dictatorship,” 59–63.

  43. Carter, “Rise of the Nazi Dictatorship,” 59–63; Nelson, Moroni and the Swastika, 167–84.

  44. Naujoks and Eldredge, Shades of Gray, 35; Tobler, “Jews, the Mormons, and the Holocaust,” 80.

  45. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 10–12.

  46. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 57–59; Naujoks and Eldredge, Shades of Gray, 35–37. Naʻe fakatonutonu e konga leá ke mahino; naʻe liliu ʻa e “the” ʻi he tatau totonú ki he “a.”

  47. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 44.

  48. Harold B. Lee, Journal, Feb. 1936; “Summary of Relief Survey of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” Apr. 1, 1936, First Presidency General Administration Files, CHL; Olson, Saving Capitalism, 14–15; Derr, “History of Social Services,” 49–50.

  49. Harold B. Lee, Journal, Feb. 1936; Cannon, “What a Power We Will Be in This Land,” 69.

  50. Harold B. Lee, Journal, Mar. 15, 1936; David O. McKay, Diary, Mar. 18, 1936 [University of Utah].

  51. Mangum and Blumell, Mormons’ War on Poverty, 134; Henry A. Smith, “Church-Wide Security Program Organized,” Improvement Era, June 1936, 39:334, 337; “Detailed Instructions on Questions Arising out of the Development of the Church Security Program,” [1936], 1–5, Presiding Bishopric Welfare Files, CHL.

  52. Henry A. Smith, “Church-Wide Security Program Organized,” Improvement Era, June 1936, 39:333; “Detailed Instructions on Questions Arising out of the Development of the Church Security Program,” [1936], 3–4, Presiding Bishopric Welfare Files, CHL; Arrington and Hinton, “Origin of the Welfare Plan,” 78.

  53. Harold B. Lee, Journal, Mar. 15, 1936. Tefito: Welfare Programs (Ngaahi Polokalama Uelofeá)