Hisitōlia ʻo e Siasí
33 Ko e Toʻukupu ʻo ʻEtau Tamaí


Vahe 33

Ko e Toʻukupu ʻo ʻEtau Tamaí

ʻĪmisi
ko e ʻata ʻo ha taha ʻoku toitoi ʻi mui ʻi ha fuʻu ʻakau

ʻI he taimi naʻe fononga atu ai ʻa Māʻata Tolonitō taʻu tolungofulu mā ono ki kolo ke fai ha fakatau maʻa hono fāmilí mo e kau faifekau ʻe toko ono pe tokolahi anáge naʻa nau nofo ʻi he ʻapi fakamisiona ʻo e Misiona Sekisolovākiá, naʻá ne faʻa ongoʻi naʻe siofi ia. ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1948, naʻá ne nofo ʻi Palakei mo hono husepānití, palesiteni fakamisiona ko Uālisi Tolonitō, ʻi ha taʻu nai ʻe taha. Lolotonga e fuofua māhina ʻe ono ʻo e ʻi he koló ʻa Māʻatá, naʻá ne ngāue mālohi ke tokoniʻi e Kāingalotu Sekisolovākiá ke toe langa e Siasí ʻi ha fonua naʻe kei uesia pē mei he taʻu ʻe fitu ʻo e nofoʻi fakakautau ʻe he kau Nasí. Pea ʻi Fēpueli ʻo e 1948, naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe he kau kominiusi ʻi he puleʻangá ʻa ia naʻe poupouʻi ʻe he puleʻanga Lūsiá ha liukava, ʻo fakamālohiʻi e kau taki kotoa ne ʻikai ke kominiusí ke nau mavahe ʻo ʻikai hanau mafai.

Naʻe kau ʻa e liukavá ko e konga ʻo ha “vākovi fakapolitikale (cold war)” ne tupu ʻi he vahaʻa ʻo e Sovieti ʻIunioní mo hono kaungā tau kimuʻá. Naʻe faʻa huʻuhuʻu ʻa e puleʻanga kominiusi ʻi Sekisolovākiá ki ha ngaahi kulupu fakalotu, pea naʻe siofi makehe e Siasí koeʻuhí ko ʻene ngaahi fehokotaki mo e ʻIunaiteti Siteití. Kuo tokangaʻi ʻeni ʻe he kau mataki fakapuleʻangá mo e kau tangataʻi fonua talatalaakí ʻa e kāingalotu mo e kau faifekau ʻo e Siasí, pea naʻe tokolahi ha kau Sekisolovākia ne hangē ne nau fakaʻehiʻehi mei he fāmili Tolonitoó mo e kau ʻAmelika kehé. Naʻe faʻa sio ʻa Māʻata ki hano fakaava ha puipui ʻi ha fale ofi mai ʻi heʻene lue haké. Pea tuʻo taha hono muimuiʻi ʻe ha tangata ʻa ʻene ʻofefine taʻu hongofulu mā tolu ko Melioní mei he akó. ʻI heʻene tafoki ke sio kiate iá, naʻá ne toitoi ʻi mui ʻi ha fuʻu ʻakau.1

Naʻe aʻusia ʻe Māʻata ʻa e nofo ʻi he malumalu ʻo ha pule fakakautau faʻa huʻuhuʻu mo pule fakamālohi. Naʻá ne tataki mo Uālisi e Misiona Sekisolovākiá kimuʻa, ʻo kamata ʻi he 1936, hili ia ha ngaahi taʻu siʻi mei heʻena malí. ʻI he kamataʻangá, naʻe tauʻatāina pē ʻa e fāmili Tolonitoó ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Ka ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1939, naʻe puleʻi ʻe he kau Nasí ʻa e fonuá pea kamata ke ʻohofi e kāingalotu ʻo e Siasí pea tuku pōpula ha kau faifekau ʻe niʻihi. ʻI he taimi ne hoko ai e taú hili ha taimi nounou mei ai, naʻe fakamālohiʻi ʻa Māʻata, Uālisi, mo e kau faifekau mei ʻAmelika Noaté ke nau mavahe mei he fonuá, ʻo tuku ai ha Kāingalotu Sekisolovākia ʻe toko teau tupu.2

Naʻe tuku ʻe Uālisi ʻa e misioná ki he nima ʻo Siosefa Lupiseki taʻu uofulu mā tahá, ʻa ia naʻá ne kau ki he Siasí ʻi he taʻu pē ʻe tolu kimuʻá. ʻI he hoko ʻa Siosefa ko e palesiteni fakamisiona leʻoleʻó, naʻá ne fakahoko ha ngaahi fakataha mo ha ngaahi konifelenisi, ʻave maʻu pē ha ngaahi tohi ki he Kāingalotu ʻi he misioná, pea fai e meʻa naʻá ne lavá ke fakamālohia ʻenau loto-vilitakí mo e tuí. Naʻá ne lipooti kia Uālisi mei he taimi ki he taimi ʻa e tuʻunga ʻo e misioná.3

Naʻe ʻikai fuoloa mei he ʻosi ʻa e taú, kuo ui ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa Uālisi mo Māʻata ke hoko atu hona ngaahi fatongia ʻi Sekisolovākiá. Koeʻuhí ko e ngaahi faingataʻa ʻo e nofo ʻi ʻIulope hili hono fakaʻauha ʻe he taú, naʻe mavahe ʻa Uālisi ki Palakei ʻi Sune ʻo e 1946, ʻo palōmesi te ne ʻomi ʻa e fāmilí ʻi he taimi ʻe lelei ange aí. Naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi naʻe fifili ai ʻa Māʻata pe ʻe lelei ange nai ki heʻene fānaú ʻo kapau te nau nofo pē ʻi ʻIutā, ka naʻe ʻikai ke ne loto ke ʻosi ha ngaahi taʻu kuo teʻeki ke nau sio ki heʻenau tangataʻeikí. Hili ha māvae taʻu taha, naʻe faifai pea toe fakataha ʻa e fāmili Tolonitoó.4

ʻI he hoko ʻa Māʻata ko ha taki fakamisioná, naʻá ne tataki ai ʻa e ngāue ʻa e Fineʻofá, tokangaʻi e kau faifekaú, pea fiefia ʻi he mamata ki he fakatahataha mai ʻa e kau papi uluí ki he ʻapi fakamisioná ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Kautaha Mutuale Fakalakalaká ʻi he uike takitaha. Ka ʻi hono siofi ʻe he puleʻanga kominiusí hono fāmilí mo e Siasí, naʻá ne maʻu ai e ʻuhinga ke ʻamanaki ʻe toe faingataʻa ange ʻa e moʻuí ʻi Sekisolovākia.

Kimuʻa pea mavahe ʻa Māʻata mei he ʻIunaiteti Siteití, naʻe vaheʻi ia ʻe Palesiteni J. Lūpeni Kalake ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki heʻene ngāue fakafaifekau. Naʻá ne pehē, “ʻE lahi mo ngalikehe e ngaahi palopalema ʻe hoko kiate koé.” Naʻá ne palōmesi ange te ne maʻu ʻa e mālohi ke fehangahangai mo kinautolu pea tāpuakiʻi ia ʻaki ʻa e faʻa kātakí, ʻofa faka-Kalaisí, mo e kātaki fuoloá.5

Naʻe pīkitai ʻa Māʻata ki heʻene ngaahi leá ʻi heʻene fakahoko mo hono fāmilí ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí.


Lolotonga iá, naʻe tūʻulutui ʻa Sione ʻOtōnolo taʻu tolungofulu mā taha ʻi he tafaʻaki ʻo ha fuʻu ʻakau ʻi ha tuliki ʻo ha ngoue matalaʻiʻakau ofi ki Tela, Honitūlasi. ʻI he taʻu ʻe ono kuo ʻosí, naʻe fakalele ai ʻe Sione ha fale tauhiʻanga ulapa ʻi he fonua kaungāʻapi ko Kuatemalá, pea naʻá ne fiefia ʻi he taimi kotoa pē naʻe ʻomi ai ia ʻe heʻene ngāué ki he ngoue fakaʻofoʻofá. Ki ha taha ne tupu hake ʻi he ngaahi kolonia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ngaahi fonua toafa ʻo e fakatokelau ʻo Mekisikoú, naʻe hoko ʻa e feituʻu nongá, mo hono ngaahi ʻakaú mo e fanga monumanu kehekehé, ko ha palataisi fakatalopiki.6

Ka naʻe hohaʻa e fakakaukau ʻa Sioné. Naʻá ne feʻofaʻaki mo hono uaifi ko Kāminí hili pē ha taimi nounou mei heʻene kamata ngāue ʻi ʻAmelika Lotolotó. Koeʻuhí naʻe siasi Katolika ʻa Kāmini, naʻe fakahoko ʻena malí ʻe ha pātele ʻo hono siasí. Ka ʻi he taimi ko iá, naʻe maʻu ʻe Sione ha ongo mālohi ʻe ʻi ai e ʻaho te ne kau fakataha mo ia ʻi heʻene tui ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻá ne fakaʻamu ke silaʻi ia kiate ia ʻi he temipalé pea faʻa talanoa mo ia fekauʻaki mo e Siasí, ʻa ia naʻe ʻikai ke fakaʻōfisiale ʻi Kuatemala. Ka naʻe ʻikai tokanga ʻa Kāmini ia ke liliu ʻene tui fakalotú, neongo ia, naʻe feinga mālohi ʻa Sione ke ʻoua ʻe fakamālohiʻi ia.

Naʻá ne talaange, “ʻOku ʻikai ke u loto ke ke kau mai ki hoku siasí koeʻuhí pē ko hoʻo fie fakafiemālieʻi au. Kuo pau ke ke ngāueʻi hoʻo fakamoʻoní.”

Naʻe saiʻia ʻa Kāmini ʻi he konga lahi ʻo e meʻa naʻe akoʻi ange ʻe Sione fekauʻaki mo e Siasí, ka naʻá ne fie maʻu ke fakapapauʻi naʻe feʻunga ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí mo ia. Naʻe ʻikai fakangofua ia ke ne lau ʻa e Tohi Tapú ʻi heʻene kei siʻí, pea ʻi he kamataʻngá, naʻe ʻikai ke mahino ki ai ʻa hono mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne fehuʻi kia Sione, “Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke u lau ʻa e tohí ni? ʻOku ʻikai mahuʻinga ia kiate au.”7

Ka naʻe ʻikai ke foʻi ʻa Sione. ʻI haʻana folau ki he ʻIunaiteti Siteití, naʻá ne talanoa ki ai fekauʻaki mo e mali taʻengatá ʻi heʻena ʻaʻahi ki Mesa, ʻAlesoná, ʻa ia naʻe tuʻu ai ʻa e temipale ofi tahá. Neongo pe ko e hā hono lahi hono vahevahe ʻe [Sione] ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí kia [Kāminí], ka naʻe hangē naʻe ʻikai ke ne maʻu ha fakamoʻoní.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Sione ko e konga ʻo e palopalemá, ko e fakafepaki mei hono fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá, naʻe ʻi ai ha niʻihi naʻa nau lauʻi koviʻi ʻa e Siasí. Naʻe ʻikai ko ha Katolika mateaki ʻa Kāmini, ka naʻá ne kei fakamahuʻingaʻi pē ʻa e ngaahi tukufakaholo naʻá ne tupu hake mo iá. Pea naʻe fakaʻiseʻisa ʻa Sione ʻi he ʻikai ke ne faʻa moʻui ʻaki ʻene tui fakalotú, tautautefito ki he taimi naʻe feohi ai ho hono ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungā ngāue naʻe ʻikai ke nau kau ki he Siasí. Naʻe faʻa faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke nofo mamaʻo mei ha faʻahinga kolo ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí kuo fokotuʻú. Naʻá ne houngaʻia ʻi he ngaahi fuofua taʻu ʻo ʻene ʻi he fakatokelau ʻo Mekisikoú, ʻa ia naʻe ʻākilotoa ai ia ʻe he ngaahi tā sīpinga lelei ʻo ʻene ongomātuʻá mo e kāingalotu kehe ʻo e Siasí.8

ʻI he konga kimui ʻo e 1946, naʻe ʻaʻahi ʻa Sione kia Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻi Sōleki Siti pea naʻá ne kole kiate ia ke ʻave ha kau faifekau ki Kuatemala. Naʻe fakafanongo tokanga ʻa Palesiteni Sāmita ki he fakamatala ʻa Sione ki he mateuteu ʻa e fonuá ki he ongoongoleleí. Naʻá ne ʻosi talanoa mo hono ongo tokoní kia Feletiliki S. Uiliamisi, ko e palesiteni mālōlō ʻo e Misiona ʻĀsenitiná, fekauʻaki mo hono fakalahi e ngāue fakafaifekaú ʻi ʻAmelika Latiná.

Naʻe ʻikai fuoloa mei he fakatahá, kuo fanongonongo ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻenau tuʻutuʻuni ke ʻave ha kau faifekau ki Kuatemalá. Naʻa nau talaange kia Sione, “ʻOku ʻikai ke mau fakapapauʻi pe ko e fē taimi ʻe lava ke fakahoko ai ʻení, ka ʻoku mau falala ʻe hoko ia ʻi he kahaʻu vave maí.”9

Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, ne tūʻuta ha kau faifekau ʻe toko fā ʻi he ʻapi ʻo e fāmili ʻOtōnoló ʻi Kuatemala Siti, hili pē ia ha ngaahi māhina siʻi mei hono fakalahi e ngaahi ngataʻanga ʻo e Misiona Mekisikoú ke kau ai ʻa Kuatemala, Kositā Lika, ʻEla Salavatoa, Honitūlasi, Nikalākua, mo Panamā. Naʻe hoko atu ha ongo faifekau ki Kositā Lika, ka naʻe kamata ke fakahoko ʻe he toko ua ko eé ha ngaahi fakataha mo Sione, Kāmini, mo hona ongo kiʻi ʻofefiné.

Naʻe fokotuʻutuʻu foki ʻe he ongo faifekaú ha Lautohi Faka-Sāpate mo e Palaimeli—peá na fakakau mai ʻa e tokoua ʻo Kāmini ko Telesá ko ha faiako Palaimelí. Neongo naʻe ʻalu ʻa Kāmini ki he ngaahi fakataha ʻa e Siasí mo Sione, ka naʻá ne kei momou pē ke papitaiso. Ko hono moʻoní, ʻi he taimi naʻe tūʻulutui ai ʻa Sione ʻi he ngoue matalaʻiʻakaú, kuo meimei taʻu ʻe taha ʻa e ʻi Kuatemala ʻa e kau faifekaú, pea kuo teʻeki ke kau mai ha taha ia ʻi he fonuá ki he Siasí.

ʻI he lotu ʻa Sioné, naʻá ne fakahaaʻi ʻene ngaahi holi mahuʻingá, ʻo tautapa ki he Tamai Hēvaní ke fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá mo e ngaahi tōnounoú. Naʻá ne lotua leva ʻa Kāmini ʻi heʻene fāinga ke maʻu ha fakamoʻoní. Naʻe hangē naʻe fai ʻe he filí ʻa e meʻa kotoa naʻá ne lavá ʻi he taʻu ʻe nima kuohilí ke taʻofi ia mei he Siasí. Te ne maʻu nai ʻa fē ʻene tali mei he ʻEikí?10


Lolotonga e lotu ʻa Sione ʻOtōnoló ʻi Honitūlasi, naʻe ngāue mālohi ʻa ʻEimi Siepi ko ha faifekau ʻi Suisalani. Makehe mei he ngaahi fatongia fakafaifekau angamahení, naʻá ne tokoni ki he palesiteni fakamisiona ko Sikoti Tākātí ʻi heʻene lea faka-Siamané mo liliu e ngaahi naunau fakalēsoní mei he lea faka-Pilitāniá ki he lea faka-Siamané. Neongo naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻa e lea faka-Pilitāniá kimuʻa ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú, ka naʻá ne fakatupulaki e taukei ʻi he lea fakafonuá ʻaki haʻane lau ha ngaahi makasini Kuonga Fakalakalaka (Improvement Era) motuʻa mo toʻotoʻo holo ha tikisinale ʻi ha feituʻu pē naʻe ʻalu ki ai.11

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1948, naʻe fakahā ai ʻe ha fakafofonga fakapuleʻanga kia ʻEimi he ʻikai toe lava ʻo fakafoʻou ʻene visá pea ʻe fie maʻu ke ne foki ki Viena ʻi ha māhina ʻe tolu. Naʻe ʻofa ʻa ʻEimi ki hono fāmilí, ka naʻe ʻikai ke ne fie nofo ʻi ʻAositulia ʻi he malumalu ʻo e pule ʻo e Sovieti ʻIunioní, ʻa ia naʻa nau kei nofoʻi fakakautau ha ngaahi feituʻu ʻo hono koló mo e fonuá. Naʻe ʻi ai ha faingamālie ke ne maʻu ha ngāue fakataimi ko ha tokotaha tauhi ʻapi ʻi Pilitānia Lahi, ka naʻe ʻikai ke fakapapauʻi ha meʻa. Naʻá ne fakakaukau ki he lea fakatātā “Falala ki he ʻEikí ʻaki ho lotó kotoa; pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú.”12

Naʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe taha, naʻe fetaulaki ai ʻa ʻEimi mo ha ongo sisitā mei he Misiona Pilitāniá naʻá na ʻaʻahi mai ki Suisalani kimuʻa peá na foki ki ʻapí. Naʻe haʻu e ongo fafiné fakatouʻosi mei Kānata pea naʻe ʻikai ke na lea faka-Siamane, ko ia naʻe fakatonulea ai ʻa ʻEimi kiate kinaua. ʻI heʻenau fepōtalanoaʻakí, naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEimi kiate kinaua ʻene momou ke foki ki Viená. Naʻe fehuʻi ange ʻe ha taha ʻo e ongo faifekaú, ko Melioni ʻĀleni, kia ʻEimi pe te ne loto-fiemālie ke hiki ki Kānata kae ʻikai ko Pilitānia Lahi. Neongo naʻe nofo e tokolahi taha ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Kānata ʻo ofi ki he temipale ʻi Katisitoni ʻi ʻAlapetá, ka naʻe ʻi ai ha ngaahi kolo ʻo e Siasí ʻi he fonua lahí, mei Nova Sikōtia ʻi he hahaké ki Pilītisi Kolomupia ʻi he hihifó.

Naʻe fakakaukau ʻa ʻEimi naʻe siʻi hono faingamālie ke hiki ki ʻAmelika Tokelaú. Naʻe teʻeki ke fakamoʻoni hingoa ʻa ʻAositulia ʻi ha aleapau naʻe ʻikai kau ki ha faʻahi, pea naʻe lau hono kakaí ko e fili ki he ngaahi puleʻanga Fakatahatahá. Pe naʻe ʻikai ke ʻi ai ha fāmili pe kaungāmeʻa ʻo ʻEimi ʻi Kānata pe ko e ʻIunaiteti Siteití te nau lava ʻo tokangaʻi ia pe fakapapauʻi ange ʻe maʻu haʻane ngāue maʻuʻanga moʻui.13

Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai, naʻe maʻu ʻe Palesiteni Tākaati ha mākoni mei he tangataʻeiki ʻa Melioni ko Hiipa ʻĀlení, ʻo ne ʻeke ange pe ʻe fie hiki ʻa ʻEimi ki Kānata. Naʻe talaange ʻe Melioni ʻa e faingataʻaʻia ʻa ʻEimí, pea naʻe feinga ʻa Hiipa ke fetuʻutaki ki ha taha ʻi he puleʻanga Kānatá te ne lava ʻo tokoniʻi ke tali ʻa e hikifonua [ʻa ʻEimí]. Naʻe loto-fiemālie ʻa Hiipa ke ʻoange kia ʻEimi ha ngāue mo nofo ʻi hona ʻapi ʻi Leimoní, ko ha kiʻi kolo siʻisiʻi ofi ki Kātisitoni.

Naʻe loto ki ai ʻa ʻEimi he taimi pē ko iá. ʻI heʻene teuteu ke mavahé, naʻe maʻu ʻe heʻene ongomātuʻá, ʻAloisio mo Heamine ha ngofua ʻaho taha ki he kauʻāfonua ʻo Suisalaní ke fakamāvae [mo ia]. Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻEimi naʻe fie maʻu ʻa e tui ʻa ʻene ongomātuʻá ke tukuange hona ʻofefine taʻu uofulú ke nofo ʻi he lotolotonga ʻo ha kau sola ʻi ha fonua taʻeʻiloa, ʻo ʻikai ʻilo pe te nau toe fesiofaki.

Naʻe talaange ʻe heʻene ongomātuʻá, “Ko e fē pē ha feituʻu te ke ʻalu ki ai, he ʻikai ke ke teitei tuenoa. ʻOku ʻi ai hoʻo Tamai Hēvaní ke Ne tokangaʻi koe.” Naʻá na poupou kiate ia ke ne hoko ko ha fefineʻi fonua lelei pea ke nofo ofi ki he Siasí.14

Kimui ange aí, lolotonga ʻene folau ʻi he Tahi ʻAtalanitikí, naʻe fakaʻau ke mafasia e loto ʻo ʻEimí ʻi heʻene fakakaukau ki he vāofi hono fāmilí, kāingalotu ʻo e Kolo Viená, mo hono ʻofaʻanga ko ʻAosituliá. Naʻe kamata ke ne tangi, ʻi heʻene fakakaukau kapau te ne lava ke fakatafoki ʻa e vaká, mahalo te ne fai ia.

Naʻe folau fakataha ʻa ʻEimi mo ha ongo ʻeletā ne foki mai mei he Misiona Sekisolovākiá, pea naʻá na tokoni ke fiemālie ange ʻa e folau faingataʻá. ʻI he vahaʻataimi ʻo e lua mo e tokakoví, naʻe kole mali ange ʻa e ongo talavoú kia ʻEimi, ka naʻe ʻikai ke ne tali fakatouʻosi kinaua. Naʻá ne talaange, “Kuo teʻeki ke mo feohi mo ha tamaiki fefine ʻi ha taʻu ʻe ua. ʻI hoʻomo aʻu pē ki ʻapí, te mo maʻu ha taha lelei moʻoni pea mali mo ia.”15

ʻI he tūʻuta ʻa e vaká ʻi Nova Sikōtiá, naʻe fakangofua leva ʻa e ongo ʻeletaá ke na hū ki he fonuá, ka naʻe taki atu ʻa ʻEimi ki ha feituʻu naʻe ʻaaʻi ke talitali ai mo ha kau hikifonua tokolahi kehe. Naʻe ʻilo ai ʻe ʻEimi ko e niʻihi ʻo kinautolu, ko ha fānau paea mei he ngaahi ʻapitanga pōpula ʻo Siamané.

Naʻe kamata hono fakaʻaongaʻi ʻe he kau Nasí ʻa e faʻahinga nofo kemi peheé ʻi he 1930 tupú ke tuku pōpula ai ʻa e kau fakafetau fakapolitikalé pea mo ha toe taha pē naʻa nau pehē naʻe maʻulalo ange pe fakatuʻutāmaki ki heʻenau pule fakakautaú. Hili e kamata ʻa e taú, naʻe hokohoko atu hono puke ʻe he kau Nasí ʻa e kakaí ni, pea iku ai ʻo nau fakapoongi ha toko laukilu ʻo kinautolu. Naʻe liliu foki hono fakafepakiʻi ʻo e kau Nasí ki ha tāmate fakatokolahi ʻi hono puke pōpula mo fakapoongi ha kau Siu ʻe lauimiliona ʻi he ngaahi ʻapitanga tauhí. Naʻe mate ha vahe tolu ʻe ua ʻo e kau Siu ʻIulopé ʻi he Tāmate Fakatokolahí (Holocuast), kau ai ʻa ʻOlokā mo ʻĒkoni Uaisi, ko ha faʻē mo e foha Siu naʻá na kau ki he Siasí pea lotu fakataha mo e fāmili ʻo ʻEimí ʻi he Kolo Viená.16

ʻI Kānatá, naʻe tatali ʻa ʻEimi ʻi ha ʻaho kakato lolotonga hono fokotuʻutuʻu ia mo e kau hikifonua kehé ʻe he kau ʻōfisa fakapuleʻangá ki ha ngaahi kulupu lea fakafonua pea fakafehuʻi taha taha kinautolu. ʻI hono ʻiloʻi naʻe fakafoki mai ha niʻihi ʻo e kau hikifonuá ki ʻIulope koeʻuhí naʻe ʻikai maau ʻenau pepá, pe koeʻuhí naʻe ʻikai ke nau maʻu ha paʻanga feʻunga, pe koeʻuhí pē ko ʻenau puké, naʻe lotu ʻa ʻEimi ke ne lava ʻo hao ʻi hono siviʻi iá. ʻI he taimi naʻe toʻo ai ʻe he ʻōfisá ʻene paasipōtí ʻo sitapaʻí, naʻá ne mātuʻaki fiefia ʻaupito.

Naʻá ne fakakaukau, “ʻOku ou tauʻatāina, ʻi ha fonua tauʻatāina.”17


ʻI he meimei taimi tatau pē, ʻi Kuatemala Siti, naʻe lahi e meʻa ke fakakaukau ki ai ʻa Kāmini ʻOtōnoló. Naʻá ne toki maʻu ha tohi mei hono husepāniti ko Sioné, ʻa ia naʻe ʻi Honitūlasi ʻi ha meʻa fakapisinisi. Lolotonga ʻene mavahé, naʻá ne fie maʻu ke fehuʻi ʻe Kāmini ki he ʻOtuá pe naʻe moʻoni ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pe ko ha palōfita ʻa Siosefa Sāmita, pe ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne kole ange, “Lotua ia. ʻOku ou loto ke silaʻi hoku uaifí kiate au ki he taʻengatá, pea pehē foki mo ʻeku fānaú.”

Naʻe ʻosi tuʻo lahi hono lotua ʻe Kāmini e ngaahi meʻá ni kimuʻa. Pea naʻe mātuʻaki faingataʻa ʻa e lotú—pea aʻu ʻo fakalotomamahi—ʻi he taimi naʻe mamaʻo ai ʻa Sione mei ʻapí. Naʻe ʻākilotoa ia ʻe ha laumālie kovi, pea naʻá ne aʻusia hono fakaʻaliʻali fakatupu hohaʻa ʻo e mālohi ʻo Sētané. Naʻá ne manavasiʻi ke fakakaukau atu ke toe fai ha feinga ʻe taha ʻi he ʻikai ke ne ofi kiate iá.

Ka naʻá ne fakakaukau ʻi ha pō ʻe taha ke toe feinga. Naʻá ne fakamohe hono ongo ʻofefiné peá ne tūʻulutui ke lotu ʻi hono lokí. Naʻe foki mai ʻi he taimi pē ko iá ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí. Naʻá ne ongoʻi ʻo hangē naʻe fonu e lokí ʻi ha ngaahi fofonga naʻe manuki naʻa nau loto ke fakaʻauha ia. Naʻá ne hola mei he lokí ʻo kaka he sitepú ki he fungavaka uá, ʻa ia naʻe nofo ai e ongo faifekaú. Naʻá ne fakamatala ange ki he ongo ʻeletaá ʻa e meʻa naʻe hokó, pea naʻá na fai ngāue kiate ia.

ʻI he taimi naʻe ʻāʻā hake ai ʻa Kāminí, naʻá ne ongoʻi nonga ange. Naʻá ne fakatokangaʻi, “ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga ʻoku feinga ai ʻa Sētane ke fakaʻauha aú.” Naʻe mahino ne ʻikai fie maʻu ʻe he filí ke ne maʻu ha fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí. Ko e hā mo ha toe ʻuhinga te ne ngāue mālohi ai ke taʻofi ʻene ngaahi lotú? Naʻá ne ʻiloʻi he taimi pē ko iá kuo pau ke ne papitaiso.18

Naʻe femoʻuekina ʻa e fāmili ʻOtōnoló ʻi he ngaahi māhina siʻi hono hokó. Hili e foki mai ʻa Sione mei Honitūlasí, naʻá ne lotu fakataha maʻu pē mo Kāmini. Naʻe hokohoko atu ʻene ʻalu ki he ngaahi houalotu sākalamēnití mo e ngaahi fakatahaʻanga kehe ʻa e Siasí, ʻo maʻu ai ha mahino lahi ange ki he ongoongoleleí. ʻI ha fakataha fakamoʻoni mo ʻAlieli Piesi, ko e palesiteni ʻo e Misiona Mekisikoú, naʻá ne tuʻu ʻo fai ha kiʻi lea. Naʻe vahevahe leva ʻe ha niʻihi kehe ʻenau ngaahi fakamoʻoní, pea nau tangi fakataha ʻi hono ongoʻi mo ueʻi fakalaumālie kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.19

ʻI he ʻaho 13 ʻo Nōvema 1948, naʻe fakahoko ai ʻe he kau faifekaú ha ouau papitaiso maʻa Kāmini, mo hono tokoua ko Telesá, mo ha toko ua kehe, ko Manuela Kāsei mo Lui Konisālesi Patilisi. Koeʻuhí naʻe ʻikai ke ʻi ai ha faiʻanga papitaiso ʻi he fale nofo totongi naʻa nau lotu aí, naʻe loto ha niʻihi ʻo e ngaahi kaungāmeʻá ke fakahoko ʻe Sione mo e kau faifekaú ʻa e papitaisó ʻi ha kiʻi kaukauʻanga siʻisiʻi ʻi he fakatonga ʻo e koló.20

Hili ha uike ʻe taha mei ai, naʻe aʻu atu ʻa Mele Uaiti mo ʻAilini Piini, ko ha ongo faifekau mei he Misiona Mekisikoú, ke fokotuʻu ha houalotu Fineʻofa ʻi Kuatemala Siti. Naʻe uiuiʻi ʻa Kāmini ke hoko ko e palesiteni ʻo e Fineʻofá, pea naʻá ne fakahoko mo e kau faifekaú ha ngaahi fakataha ʻi he ngaahi hoʻatā Tuʻapulelulú. Ko e tokolahi taha ʻo e kau fafine ne omí naʻe ʻikai ko ha kau mēmipa ʻo e Siasí. Naʻe hohaʻa ʻi he kamataʻangá ha palōfesa ʻunivēsiti taʻu fāngofulu tupu, ʻi hono taki ʻe ha taha kei talavou hangē ko Kāminí ʻa e kautahá.

Naʻá ne talaange ki he ongo faifekaú, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā naʻá mo ui ai e fefine ko ʻení ke hoko ko e palesitení.”

Naʻe ongoʻi taʻe-fiemālie ʻa Kāmini. Naʻá ne loto tatau mo e fefiné. Ko e hā naʻe ʻikai uiuiʻi ai ʻa e palōfesá pe ko ha fefine matuʻotuʻa ange ke hoko ko e palesitení?

Naʻe talaange ʻe he ongo sisitaá,“Sai, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ke ongoʻi pehē, koeʻuhí naʻe ʻikai ke ke kole ʻa e ngāue ko ʻení. Ko koe ʻa e tokotaha naʻe uiuiʻi ke fakahoko iá.”

Koeʻuhí naʻe ʻikai ha tohi lēsoni ʻa e Fineʻofá, naʻe faʻu pē ʻe Kāmini ʻa e ngaahi lēsoní mo e ngaahi ʻekitivitií. ʻI Fēpueli ʻo e 1949, naʻe kau ai ki he Siasí ha ongo fafine ko ʻAnitonia Molalesi mo ʻAlisa Kāsei. Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai, naʻe ui kinaua mo Kuleisi ti ʻUlukisi, ko ha fefine naʻe fie ʻilo ki he Siasí ʻe Kāmini ko ha kau mēmipa ʻo ʻene kau palesitenisií. Naʻe fakafeʻiloaki e kau fafiné ʻi ha fakataha mo ha kau fafine ʻe toko uofulu mā taha—ko ʻenau fakataha tokolahi taha ia kuo nau aʻusiá.

Naʻe fiefia mo mateuteu ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi aí ke ako.21


ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1949, naʻe faʻa ʻā hake ʻa Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻi heʻene fanongo ki he tangi ʻa e fanga silá pea mo e ongo e taʻau ʻo e ʻŌseni Pasifikí. Naʻe haʻu ʻa e palōfitá ki Kalefōnia ʻi Sānuali ke vakaiʻi ʻa e tuʻuʻanga ʻo e Temipale Losi ʻEniselesí. Naʻe fakatoloi ʻe he taú mo e ngaahi ngāue tokoni ʻi ʻIulopé ʻa e ngāué pea naʻe fie maʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí he taimí ni ke hoko atu ʻa e langá. Hili ha ngaahi ʻaho femoʻuekina ʻi he ngaahi fakatahá, naʻe kamata ke ongoʻi puke ʻa Palesiteni Sāmita. Naʻe fakaʻau ke kovi ange ʻa e tuʻunga naʻá ne ʻi aí, pea naʻe ʻilo ʻe he kau toketaá naʻe ʻi ai ha konga toto kuo fatu ʻi hono tafaʻaki ʻulu toʻomataʻú.22

Naʻe ʻikai tuʻu fakatuʻutāmaki ʻeni ki he moʻuí, ka naʻe fāifeinga ʻa Palesiteni Sāmita ke toe maʻu hono mālohí. ʻI he faifai pea fakaʻatā ia ʻe he kau toketaá mei he falemahakí, naʻá ne nofo pē ʻi Kalefōnia ke fakaakeake ʻi he matātahí. ʻI he ofi mai ʻa e konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1949, naʻá ne fakaʻamu ke foki ki Sōleki Siti. Ka ʻi he taimi kotoa pē naʻá ne tangutu hake ai ʻi hono mohengá, naʻe ninimo lahi pea vilo takai ʻa e lokí, pea pau ai ke toe tokoto hifo ki hono piló.23

Makehe mei he konga toto fatú, naʻe ʻikai maʻu ʻe he kau toketaá ha ʻuhinga mahino ki he ongosia ʻa e palōfitá. Naʻá ne toki fakaʻosi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Ko ʻeku faingataʻaʻia lahi tahá ko e ongosia ʻa e ngaahi neavé mo e lahi fau e ngāué.”24

ʻI he konga lahi ʻo e moʻui ʻa Palesiteni Sāmitá, naʻá ne fefaʻuhi mo ha ngaahi palopalema fakaemoʻui lelei hangē ko e kovi ʻa e sió, ngaahi palopalema fekauʻaki mo e halanga meʻakaí, mo e fuʻu ongosia faufaua. ʻI he taimi naʻe ui ai ia ko ha ʻaposetolo ʻi hono taʻu tolungofulu mā tolú, naʻá ne ʻilo mei he meʻa naʻá ne aʻusiá ʻa e meʻa ʻe ala hokó ʻo kapau te ne fakamālohiʻi hono sinó. Ka ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻe hoko ʻene ongoʻi hono fatongiá mo ʻene fakaʻamu ke ngāué ke ʻoua naʻa holo ai e vave ʻene ngāué.

ʻI he 1909, hili ia ha taʻu ʻe ono mei hono ui ia ki he tuʻunga fakaeʻaposetoló, naʻá ne hohaʻa mo loto-mafasia. Ne ʻi ai ha ngaahi māhina naʻe tokoto mohenga pē ko e ʻikai hano iví, ʻo ʻikai ke ne lava ʻo fai ha meʻa. Koeʻuhí ko e kovi ʻa ʻene sió naʻe ʻikai ai ke ne lava ʻo laukonga ʻi ha vahaʻataimi lōloa. Naʻá ne ongoʻi taʻeʻaonga mo siva e ʻamanakí, pea naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi naʻá ne fakaʻamu ke mate ā. Naʻe pau ai ke ne mavahe ʻi ha taʻu ʻe tolu mei hono ngaahi fatongia angamaheni ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.25

Naʻe ʻiloʻi ʻe Palesiteni Sāmita naʻe tokoniʻi ia ʻe he lotú, ʻea foʻoú, meʻakai fakatupu moʻui leleí, mo e fakamālohisino maʻu peé ke toe maʻu hono iví. Neongo naʻe teʻeki ke sai lelei ʻa hono ngaahi faingataʻaʻia fakaemoʻui leleí, ka naʻe fakalotoʻi ia ʻe he ngaahi taʻu faingataʻa kimuʻa ʻi heʻene hoko ko ha ʻaposetoló naʻe ʻi ai ha palani ʻa e ʻEikí ki heʻene moʻuí. Naʻá ne maʻu ha fakafiemālie ʻi ha tohi mei heʻene tangataʻeikí ʻa e ʻaposetolo ko Sione Henelī Sāmitá. Naʻe pehē ai, “Ko e aʻusia fakamamahi ʻokú ke fouá, ʻoku fakataumuʻa pē ia ke fakahaohaoaʻi mo langaki hoʻo moʻuí mo hono fakafeʻungaʻi koe ki ha ngāue fuoloa ʻi he moʻuí.”26

Talu mei ai mo hono tuku ʻe Palesiteni Sāmita hono iví ki hono fakanonga ʻo e faingataʻaʻiá, fakamaau taʻe-totonú, mo e ngaahi faingataʻá. Naʻá ne aleaʻi hono fuofua paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná maʻá e kakai kuí mo fokotuʻutuʻu ʻa e fuofua kolo ʻo e Siasí maʻá e kau tulí. Hili hono ʻiloʻi naʻe fehalaaki hono tuʻusi mei he Siasí ʻa e talavou Siamane ko Hēmati Hiupinea ko ha mēmipa ʻo e Siasí ne fakapoongi ʻe he kau Nasí, naʻá ne toe fakafoki mo hono ongo tokoní ʻa e ngāue ne fakahokó pea mo fakahinohinoʻi ʻa e kau maʻu mafai fakalotofonuá ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ʻení ʻi he lekooti mēmipasipi ʻo Hēmatí. ʻI heʻene hoko ko e palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne fai ha tokanga foʻou ki he kakai Tuʻufonua ʻo ʻAmeliká ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻi heʻene feinga ke fakaleleiʻi e ngaahi tūkunga ʻo e moʻuí mo e akó ʻi honau lotolotongá.27

Ka naʻe faʻa tānaki atu ʻe he loto fakaʻofaʻia ʻa e palōfitá ki heʻene mafasia fakaelotó. Naʻá ne talaange ki hano kaungāmeʻa, “ʻI he taimi ʻoku hoko ai e ngaahi meʻa angamahení, ʻoku ʻikai ke fuʻu mālohi hoku ngaahi neavé. Pea ʻi heʻeku vakai ʻoku mamahi mo loto-mafasia e niʻihi kehé, ʻoku faingofua pē ke uesia ai mo au.”28

Naʻe ʻikai mahino lelei ki he kau toketā ʻi he taimi ko iá ʻa e ngaahi fokoutua fakaesino mo fakaʻatamai taimi lōloá, ʻo nau faʻa fakaʻaongaʻi e ngaahi foʻi lea hangē ko e “hohaʻa mo e ongosia” ke fakamatalaʻi ʻaki e ngaahi tūkunga hangē ko e ongoʻi ongosia pe loto-mafasia maʻu peé. Ka, naʻe kei fai pē ʻe Palesiteni Sāmita hono lelei tahá ke tokangaʻi ʻene moʻui leleí, ʻo ne fakaʻaongaʻi lelei ha ngaahi vahaʻataimi naʻe lahi ange ai hono iví pea mālōlō ʻi he taimi naʻe fie maʻu aí. Neongo naʻe ʻikai ke ne toe aʻusia ʻa e faʻahinga puke naʻá ne aʻusia ʻi he ngaahi taʻu lahi kimuʻá, ka naʻá ne ongosia koeʻuhí ko hono taʻu motuʻá mo e lahi hono ngaahi fatongiá.29

ʻI he ʻaho 20 ʻo Māʻasí, naʻe ʻave ʻe he palōfitá ha tohi ʻi he meilí ki hono ongo tokoní, ʻo fokotuʻu ange ke na fakahoko ʻa e konifelenisi lahí kae ʻikai ke ne kau atu ki ai. Naʻe telefoni ange ʻa Palesiteni J. Lūpeni Kalake ʻi he ʻaho hono hokó, mo ʻamanaki ʻe kei taimi ha fakaakeake ʻa Palesiteni Sāmita ki he konifelenisí. Naʻá ne pehē, “Tau tatali ki he Sāpate kahaʻú ʻo vakai pe ʻe fēfē hoʻo ongoʻí.”

ʻI he uike hono hokó, naʻe faingataʻaʻia ʻa e palōfitá ʻo faʻa ninimo, ka naʻá ne ongoʻi naʻe māmālie pē ʻene toe maʻu ha mālohí. ʻI he ʻaho 27 ʻo Māʻasí, naʻe loto-taha ʻene kau toketaá kuó ne moʻui lelei feʻunga ke fononga, ko ia naʻe ʻikai fuoloa kuó ne heka ʻi ha lēlue naʻe fakataumuʻa ki Sōleki Siti. Naʻá ne mālōlō lelei lolotonga e fonongá, pea ʻi he aʻu ki he fakaʻosinga ʻo e uike konifelenisí, naʻá ne ʻiloʻi kuo tāpuekina ia ʻe he ʻEikí ʻaki ha mālohi.

ʻI he ʻaho hono ua ʻo e konifelenisí, naʻe tuʻu ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he ʻao ʻo e Kāingalotú, naʻe fonu hono lotó ʻi he ʻofa mo e loto-houngaʻia. Naʻá ne pehē, “Kuo tuʻo lahi ʻeku mateuteu ke ʻalu ki he tafaʻaki ʻe tahá, ka kuo tauhi au ko ha ngāue kehe ke fai.”

Naʻá ne lea ʻaki leva ha ngaahi lea naʻe ʻikai ke ne palani ke lea ʻaki ka ʻi heʻene toki aʻu ki he momeniti ko iá. Naʻá ne pehē, “Kuó u maʻu ha fiefia lahi ʻi he moʻuí. ʻOku ou lotua te tau liliu kotoa ʻi heʻetau foua e ngaahi aʻusia ʻo e moʻuí ke tau lava ʻo ala atu mo ongoʻi ʻoku tau puke e toʻukupu ʻo ʻetau Tamaí.”30


ʻI Palaké, naʻe tatali ʻa e palesiteni fakamisiona ko Uālesi Tolonitoó ke ʻilo pe ʻe maʻu ʻe he kau faifekau foʻou ʻe toko fitu mei ʻAmeliká ha ngofua ke ngāue ʻi he Misiona Sekisolovākiá. Lolotonga ʻa e taʻu kimuʻá, ne tupu e tokolahi ʻo e kau faifekau ʻi Sekisolovākiá ʻo aʻu ki he toko tolungofulu mā hiva—ko e kulupu hono ua tokolahi taha ia ʻo e kau tangataʻi fonua ʻAmelika ʻi he fonuá, naʻe laka hake pē ai ʻa e tokolahi ʻo e kau ngāue ʻi he ʻōfisi ʻo e fakakafofonga ʻAmeliká. Ko e toko hongofulu ʻo e kau faifekaú naʻe fakataimi-tēpileʻi ke nau foki ki ʻapi, ka, naʻe fie maʻu ke fetongi kinautolu kae lava ke kei hokohoko atu e lavameʻa ʻa e misioná.31

Naʻe tūʻuta ʻa e kau faifekau foʻoú ʻi ʻIulope ʻi Fēpueli 1949. Koeʻuhí naʻe ʻikai ʻoange leva ʻe he puleʻanga Sekisolovākiá ha visa kiate kinautolu, naʻe tatali ʻa e kau faifekaú ʻi he ʻapi ʻo e Misiona Suisi-ʻAosituliá ʻi Pāseli kae kole ʻa Uālisi ki ha fakafofonga fakapuleʻanga māʻolunga ke fakaʻatā ke hū ange ʻa e kau faifekaú ki he fonuá. Hili ha ngaahi uike ʻo e tatali ki ha tuʻutuʻuní, ne ʻiloʻi ʻe Uālisi ne ʻikai tali ʻa e ngaahi kolé.

Naʻe pehē ʻe he tali fakaʻōfisiale ko ʻení, “ʻI he lolotonga ní, he ʻikai toe fakahū mai ha kau tangataʻi fonua ʻAmelika ki Sekisolovākia ko e fakataumuʻa ke nau nofo ʻaupito ai.”

Naʻe ʻikai fuoloa kuo toe vahe ʻa e kau faifekaú ki he Misiona Suisi-ʻAosituliá, ʻo ʻikai tokolahi feʻunga e kau faifekau ʻa Uālisí ke fakahoko e ngāué pea fakaʻau ke lahi ange e kau mai ʻa e puleʻanga kominiusí ki he ngaahi meʻa faka-Siasí. Naʻe fie maʻu ʻeni ʻe he puleʻanga fakakautaú ke maʻu ha ngofua ʻi ha uike ʻe ono kimuʻa pea toki lava ʻo fakahoko ʻa e ngaahi lēsoni pe malanga kotoa ki he kakaí, ne kau atu leva ʻa e kau ʻōfisa kominiusí ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí ke tokangaʻi naʻa fai ʻe he Kāingalotú ha faʻahinga malanga naʻe ʻikai fakangofua. Naʻe fakataʻeʻaongaʻi foki ʻe he puleʻangá ʻa e ngofua ke paaki ʻa e makasini ʻa e misioná, ko e, Leʻo Foʻoú (Novy Hlas), mo fakamanamana ke fakasiʻisiʻi ʻa e meʻakai ʻa e Kāingalotú pe tuli kinautolu mei heʻenau ngāué ʻo kapau ʻe hokohoko atu ʻenau maʻulotú. Naʻe ongoʻi mafasia ha niʻihi ke siofi honau kaungā Kāingalotú.

Naʻe haʻu e Kāingalotu loto-mamahí kia Uālisi ke maʻu ha faleʻi, pea naʻá ne talaange naʻe ʻikai totonu ke nau teitei ongoʻi haʻisia ke tuku kinautolu ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. Kapau ʻe fakamālohiʻi kinautolu ʻe he kau fakafofonga puleʻangá ke nau lipooti ha fakataha ʻa e Siasí, naʻe totonu ke nau ʻoatu pē ha fakamatala feʻunga ke fakafiemālieʻi ʻaki ʻa e kau fakaʻekeʻeké.32

Neongo e ngaahi faingataʻa kotoa ko ʻení, ka naʻe kei vēkeveke pē ha niʻihi Sekisolovākia ke fanongo ki he pōpoaki ʻo e ongoongoleleí. Naʻe ʻikai fakangatangata ʻe Uālisi e ngaahi fakataha ʻa e kakaí, ka naʻá ne fakalahi e aʻu atu ʻa e misioná ʻaki ʻene fakahoko ha ngaahi malanga lahi ʻi he tukui kolo he fonuá. Naʻe manakoa ʻaupito ʻa e ngaahi fakatahá, ʻo faʻa fakatau ai ha ngaahi tatau lahi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI ha efiafi ʻe taha, ʻi he kolo ko Pelesení, naʻe omi ha kakai ʻe meimei toko hiva ngeau ke fanongo.

Ne hoko e ngaahi lavameʻa ko iá ko ha meʻa ke toe fakatokangaʻi ai kinautolu ʻe he puleʻangá. Ne ʻi ai ha ngaahi feituʻu ʻe niʻihi, kau ai ʻa Palakei, naʻe ʻikai tali ʻe he kau ʻōfisá ha ngaahi kole ke fai ha ngaahi malanga. Naʻe ʻikai fuoloa mei he fakataha ʻi Pelesení, naʻe fakafisingaʻi ʻe he puleʻangá ke fakafoʻou ʻa e ngofua ʻa ha kau faifekau ʻAmelika ʻe toko fā ʻi he fonuá, ʻo nau pehē naʻa nau hoko ko ha “fakamanamana ki he melino, maau, mo e malu ʻa e puleʻangá.”

Naʻe toe kole ʻa Uālisi ki he kau ʻōfisa ʻo e puleʻanga fakakautaú, ʻo talaange naʻe ʻikai fai ʻe he kau faifekaú ha meʻa ke ʻi ai ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ki he kakaí. Naʻá ne ʻomi ha ngaahi fakamatala lelei fekauʻaki mo Sekisolovākia mei he Ongoongo ʻa e Teseletí (Deseret News) ke fakamoʻoniʻi naʻe ʻikai ko ha fili ʻo e puleʻangá ʻa e Kāingalotú. Naʻá ne toe fakamatala foki ki hono tufaki ʻe he Siasí ʻa e meʻakaí mo e valá ʻi he fonuá kotoa hili ʻa e taú peá ne fakamahinoʻi ange naʻe tokoni ʻa e kau faifekaú ki he ʻekonōmika ʻa Sekisolovākiá.33

Ne ʻikai hoko ai ha liliu ia. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he puleʻangá ke mavahe ʻa e kau faifekau ʻe toko faá mei he fonuá kimuʻa ʻi he ʻaho 15 ʻo Mē, 1949. Naʻe tohi ʻa Uālisi ʻi heʻene lipooti ngāue fakafaifekaú ʻo pehē naʻá ne manavasiʻi naʻa tuku ʻa e ngaahi ngāue ʻo e tui fakalotu kotoa pē ʻi Sekisolovākiá ki he malumalu ʻo e puleʻangá pea puleʻi fefeka.

Ka naʻe ʻikai ke ne loto-foʻi. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku mau ʻamanaki mo lotua ʻe hokohoko atu hono tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngāué ʻi he fonuá ni neongo pe ko e hā ʻe ʻomi ʻe he ngaahi taʻau fakapolitikalé ʻi he kahaʻú.”34

  1. Anderson, Cherry Tree behind the Iron Curtain, 1, 43–50; Mehr, “Czechoslovakia and the LDS Church,” 140–41; Heimann, Czechoslovakia, 171–75; Woodger, Mission President or Spy, 158, 161, 175–77; Dunbabin, Cold War, 142–59; “Historical Report of the Czechoslovak Mission,” June 30, 1949, 13–14, Czechoslovak Mission, Manuscript History and Historical Reports, CHL.

  2. Anderson, Cherry Tree behind the Iron Curtain, 13, 15; Mehr, “Czechoslovakia and the LDS Church,” 116, 132, 134–37; “Historical Report of the Czechoslovak Mission,” Dec. 31, 1939, 8–12, Czechoslovak Mission, Manuscript History and Historical Reports, CHL.

  3. Mehr, “Czechoslovakia and the LDS Church,” 137–39; Hoyt Palmer, “Salt of the Earth,” Deseret News, Feb. 14, 1951, Church section, 7, 13; Wallace F. Toronto to Josef Roubíček, Sept. 21, 1939; Josef Roubíček to Wallace F. Toronto, May 1, 1940; Sept. 10, 1941, Josef and Martha Roubíček Papers, CHL; Josef Roubíček to Wallace F. Toronto, May 29, 1945; Aug. 23, 1945; Oct. 10, 1945, Czechoslovak Mission President’s Records, CHL.

  4. First Presidency to Wallace F. Toronto, May 24, 1945, First Presidency Mission Files, CHL; Anderson, Cherry Tree behind the Iron Curtain, 38; Wallace Felt Toronto, Blessing, May 24, 1946, First Presidency Mission Files, CHL; Woodger, Mission President or Spy, 131; Martha Toronto to Wallace Toronto, Nov. 10, 1946; Dec. 1, 1946, Martha S. Anderson Letters to Wallace F. Toronto, CHL.

  5. Anderson, Cherry Tree behind the Iron Curtain, 47–48; Woodger, Mission President or Spy, 167; Martha Sharp Toronto, Blessing, May 16, 1947, First Presidency Mission Files, CHL.

  6. O’Donnal, “Personal History,” 4–31, 43–48, 70–71; O’Donnal, Pioneer in Guatemala, 2–26, 60. Tefito: Ngaahi Kolonia ʻi Mekisikoú

  7. O’Donnal, “Personal History,” 49–53, 71; O’Donnal and O’Donnal, Oral History Interview, 8–13, 19.

  8. O’Donnal, “Personal History,” 53, 71; O’Donnal, Pioneer in Guatemala, 33–34; O’Donnal and O’Donnal, Oral History Interview, 11–13, 16, 19.

  9. O’Donnal, “Personal History,” 66–68; O’Donnal, Pioneer in Guatemala, 55–57; Williams and Williams, From Acorn to Oak Tree, 201–3; Frederick S. Williams to First Presidency, Sept. 30, 1946, First Presidency Mission Files, CHL; J. Forres O’Donnal to George Albert Smith, Dec. 31, 1946; First Presidency to J. Forres O’Donnal, Jan. 13, 1947, First Presidency General Authorities Correspondence, CHL. Tefito: Guatemala (Kuatemala)

  10. O’Donnal, “Personal History,” 69–71; O’Donnal, Pioneer in Guatemala, 58–60; O’Donnal and O’Donnal, Oral History Interview, 12–13, 17–19; Hansen, Journal, Apr. 3–4, 1948.

  11. Collette, Collette Family History, 261–67, 320, 324–25, 328–29.

  12. Collette, Collette Family History, 351; vakai foki, Lea Fakatātā 3:5.

  13. Collette, Collette Family History, 351; Olsen, Plewe, and Jarvis, “Historical Geography,” 107; “Varied Church Activity during 1946,” Deseret News, Jan. 11, 1947, Church section, 6; Bader, Austria between East and West, 184–95.

  14. Collette, Collette Family History, 351–55. Naʻe fakatonutonu ʻa e konga leá ke lava ʻo lau; ʻoku maʻu ʻi he maʻuʻanga fakamatala totonú “ko e fē pē ha feituʻu ne u ʻalu ki ai, naʻe ʻikai ke u teitei tuenoa—naʻe ʻi ai ʻeku Tamai Hēvaní ke Ne tokangaʻi au.”

  15. Collette, Collette Family History, 359. Naʻe fakatonutonu ʻa e konga leá ke lava ʻo lau; ʻOku pehē ʻe he maʻuʻanga fakamatala totonú “Naʻá ku talaange kiate kinaua fakatouʻosi naʻe ʻikai ke na feohi mo e tamaiki fefiné ʻi ha taʻu ʻe ua pea ʻi heʻena foki pē ki ʻapí te na maʻu ha taha lelei moʻoni pea te na fiemālie ai.”

  16. Gellately and Stoltzfus, “Social Outsiders,” 3–19; Hilberg, Destruction of the European Jews, 993, 1000, 1030–44; Gilbert, Holocaust, 824; Gigliotti and Lang, “Introduction,” 1; Perry, “Fates of Olga and Egon Weiss,” 1–5. Tefito: World War II (Tau Lahi ʻa Māmani Hono II)

  17. Collette, Collette Family History, 359, 363–64. Naʻe fakatonutonu ʻa e konga leá ke lava ʻo lau; “naʻe liliu ʻa e “naʻe” ʻi he fakamatala totonu ki he “ʻoku.” Ongo Tefitó: Hikifonua Maí; Kānata

  18. O’Donnal, “Personal History,” 71; O’Donnal and O’Donnal, Oral History Interview, 12–13; Hansen, Reminiscence, [2].

  19. Guatemala Branch Manuscript History, July 2–Aug. 22, 1948; O’Donnal, “Personal History,” 70–71; Arwell L. Pierce to First Presidency, Aug. 4, 1948, First Presidency Mission Files, CHL; Lingard, Journal, July 9–Aug. 25, 1948; Hansen, Journal, July 9–Aug. 22, 1948.

  20. O’Donnal, “Personal History,” 71; O’Donnal and O’Donnal, Oral History Interview, 12–13; Photographs of Carmen G. O’Donnal baptismal service, Nov. 13, 1948, John F. and Carmen G. O’Donnal Papers, CHL; Huber, Oral History Interview, [00:04:20]–[00:05:15].

  21. Jensen, “Faces: A Personal History,” 69–71; O’Donnal, “Personal History,” 72; O’Donnal and O’Donnal, Oral History Interview, 30; Guatemala Branch Relief Society, Minutes, Dec. 2, 1948–Feb. 24, 1949; Antoni[a] Morales and Alicia de Cáceres entries, Baptisms and Confirmations, 1949, Guatemala, Combined Mission Report, Mexican Mission, 474, in Guatemala (Country), part 1, Record of Members Collection, CHL; Bean, Journal, Nov. 20, 1948; Dec. 2, 1948; Feb. 24, 1949. Tefito: Guatemala (Kuatemala)

  22. George Albert Smith, Journal, Jan. 17–21, 1949; Mar. 9 and 19, 1949; Cowan, Los Angeles Temple, 29–36; Gibbons, George Albert Smith, 346. Tefito: George Albert Smith (Siaosi ʻAlipate Sāmita)

  23. George Albert Smith, Journal, Feb. 7–8, 1949; Mar. 5–11 and 19–21, 1949; Apr. 3, 1949.

  24. George Albert Smith, Journal, Jan. 29, 1949.

  25. Woodger, “Cheat the Asylum,” 115–19; Gibbons, George Albert Smith, 11, 30, 60–69, 77.

  26. Gibbons, George Albert Smith, 68–74; Woodger, “Cheat the Asylum,” 144–46.

  27. James R. Kennard, “Book of Mormon Now Available for Blind,” Deseret News, Mar. 30, 1936, 1; Edwin Ross Thurston, “Salt Lake Valley Branch for the Deaf,” Improvement Era, Apr. 1949, 52:215, 244; Pusey, Builders of the Kingdom, 324; Anderson,Prophets I Have Known, 109–11; Jean Wunderlich to First Presidency, Dec. 15, 1947; Kau Palesitenisī ʻUluakí kia Jean Wunderlich, Jan. 24, 1948, First Presidency General Administration Files, 1908, 1915–49, CHL. Ongo Tefitó: Helmuth Hübener (Helemati Hiupinea); Kau ʻInitia Kulá

  28. Woodger, “Cheat the Asylum,” 124–25.

  29. Schaffner, Exhaustion, 91, 106–7; Gibbons, George Albert Smith, 54–55, 60–61, 78; Woodger, “Cheat the Asylum,” 117–19, 125–28.

  30. George Albert Smith, Journal, Mar. 20–30, 1949; George Albert Smith, ʻi he One Hundred Nineteenth Annual Conference, 87.

  31. “Historical Report of the Czechoslovak Mission,” June 30, 1949, 6, Czechoslovak Mission, Manuscript History and Historical Reports, CHL; Mehr, “Czechoslovakia and the LDS Church,” 140.

  32. “Historical Report of the Czechoslovak Mission,” June 30, 1949, 2, 6, Czechoslovak Mission, Manuscript History and Historical Reports, CHL; Mehr, “Czechoslovakia and the LDS Church,” 141; Anderson, Cherry Tree behind the Iron Curtain, 49–50. Naʻe fakatonutonu e konga leá ke lava ʻo lau; naʻe liliu e “naʻe” ʻi he fakamatala totonú ki he “ʻoku.”

  33. “Historical Report of the Czechoslovak Mission,” June 30, 1949, 2–3, 6–7, Czechoslovak Mission, Manuscript History and Historical Reports, CHL.

  34. Historical Report of the Czechoslovak Mission, June 30, 1949, 7, 13–14, Czechoslovak Mission, Manuscript History and Historical Reports, CHL.