Hisitōlia ʻo e Siasí
36 ʻI he Loto-Tokanga mo e Faʻa Lotu


“ʻI he Loto-Tokanga mo e Faʻa Lotu,” Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 3, Laka Atu ʻi he Loto-toʻa, Anga Fakaʻeiʻeiki, mo e Tauʻatāina, 1893–1955 (2022)

Vahe 36: “ʻI he Loto-Tokanga mo e Faʻa Lotu”

Vahe 36

ʻI he Loto-Tokanga mo e Faʻa Lotu

ʻĪmisi
ko ha sōtia ʻoku tuʻu ʻi he vahaʻa ʻo Pealini Hahake mo Hihifó

Naʻe sio ʻa Kelemenisia Pivaleli ki he uasí ʻi he mavahe atu ʻene lēlué mei he Tauʻanga Lēlue ʻo Kuatemala Siti Lotolotó. Ko e valu pongipongí ia ʻi he ʻaho 10 ʻo ʻOkatopa 1951. Naʻe fakapōpōʻuli ʻa e langi mei he mamaʻó, ʻo hangē ka ʻuhá. Ka ʻi ʻolunga ʻi he tauʻanga lēlué, naʻe maʻa mo ulo lelei e laʻaá. Naʻe fakakaukau ʻa Kelemenisia, ko ha ʻaho lelei ia. Naʻá ne kamataʻi mo hono foha taʻu hongofulu mā ua ko Lotilikó, ha fononga maile ʻe uaafe mo ha ongo mēmipa Kuatemala kehe ʻe toko ua. Ne nau fakataumuʻa ki ha konifelenisi lahi ʻa e Kāingalotu lea faka-Sipeiní ʻi he Temipale Mesa, ʻAlesoná.1

ʻI he taʻu ʻe fitu kuo hilí, naʻe fakataha fakataʻu ha Kāingalotu ʻe laungeau mei Mekisikou, ʻAmelika Lotoloto, mo e fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití ki Mesa ke kau ki ha konifelenisi mo fakahoko e ngāue fakatemipalé. Kuo tātānaki e tokolahi taha ʻo e Kāingalotu ne omi ki he polokalamá ʻi ha ngaahi taʻu lahi ke maʻu ha paʻanga feʻunga ki he fonongá. Naʻe tokangaʻi kinautolu ʻe ha siteiki ʻe tolu ʻi ʻAlesona ʻi heʻenau tūʻuta atú, ʻo ʻoange ʻe he kāingalotu fakalotofonuá ha nofoʻanga maʻá e kau ʻaʻahí mo teuteuʻi e ngaahi houa maʻu meʻatokoní kae lava ʻenau kau fakaafé ʻo nofo fuoloa ange ʻi he temipalé. Ke tō e fakamole ʻo e konifelenisí, naʻe totongi ʻe he Kāingalotu lea faka-Sipeiní ʻa e hū ʻi he matapaá, ki ha ongo fakaʻaliʻali talēniti ʻe ua pea mo e sio ʻi he Kuo Hokosia ʻa e Taimí (The Time Is Come), ko ha tulama fakatohihohoko naʻe faʻu ʻe ʻAivi Sōnasi, ko e uaifi ʻo e palesiteni ʻo e Misiona Sipeini-ʻAmeliká.2

Ko e fuofua taimi ʻeni ke kau atu ai ʻa Kelemenisia ki he konifelenisí. Naʻá ne ʻosi feʻiloaki mo e kau faifekaú ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1950, hili pē ha taimi nounou mei hono tuku atu ʻe he palesiteni fakavahefonua ko Sione ʻOutōnoló ha ongo faifekau ki hono kolo tupuʻangá, Ketisalatenanikō, ko e fika ua ia ʻi he kolo lahi taha ʻi Kuatemalá. Ko Kelemenisiá ko ha uitou taʻu uofulu mā hiva ia, pea naʻe fiefia e kau ʻeletā mo e kau sisitā ne nau akoʻi iá ʻi he taimi naʻá ne tali vave ai ʻenau ngaahi lēsoni kau ki he papitaiso maʻá e pekiá, temipalé, mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe ʻo e ongoongoleleí. Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻá ne maʻu ha ngāue ko ha faiako ki he fānau ako kui, tuli, mo noa ʻi Kuatemala Siti, ko ia naʻá ne hiki mo hono fohá ʻo kamata maʻulotu mo e fāmili ʻOutōnoló mo e kau mēmipa kehe ʻo e Kolo Kuatemala Sití.3

ʻI ha ʻaho ʻe taha, lolotonga e ako ʻe Kelemenisia e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he falelotu ʻo e koló, naʻe fehuʻi ange ʻe he palesiteni Misiona Mekisikou ko Lusiani Mīsamí pe ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí. Naʻá ne tali ange, “ʻIkai. Kuo teʻeki ʻeke mai ʻe he ongo faifekaú pe ʻoku ou fie papitaiso.”

Naʻe ʻinitaviu leva ia ʻe Palesiteni Mīsami, ʻo ʻeke ange pe ʻoku tui ki he meʻa kotoa pē kuo akoʻi ange ʻe he ongo faifekaú. Naʻá ne talaange ʻokú ne tui ki ai.

Naʻá ne pehē ange, “Kapau ʻokú ke mateuteu ke papitaiso, fēfē nai ʻapongipongi?”

Naʻá ne tali fiefia ange, “ʻIo!”4

Hili ha taʻu nai ʻe taha mei ai, naʻá ne fononga atu ki he temipalé ke maʻu hono ʻenitaumení. Naʻe kei tokosiʻi pē ʻa e Siasí ʻi Kuatemala, pea tokosiʻi ange ʻi he kau mēmipa ʻe toko fitungofulú. Ko ha niʻihi tokosiʻi pē ʻo e kau Kuatemalá ne ʻosi maʻu honau ngaahi tāpuaki fakatemipalé, ʻo kau ai ʻa Kāmani ʻOutōnolo, ʻa ia naʻe maʻu ʻenitaumeni pea silaʻi ʻi he Temipale Sōlekí ʻi he taʻu hili hono papitaisó.5 Naʻe fiefia ʻa Kelemenisia ke kau he fonongá. Naʻá ne ongoʻi vaivai ʻi he fuʻu mafana e ʻea ʻo e lēlué, ka ʻi heʻene mamata ki he fakaʻofoʻofa ʻo e matāfanga ʻo Kuatemalá ʻi tuʻa ʻi hono matapā sioʻatá, naʻe ʻikai ha meʻa ke ne fakasiʻia ʻene loto fiefiá.

Naʻá ne fakaʻaongaʻi mo e Kāingalotu kehe ʻi he lēlué honau taimí ʻi hono lau ʻenau folofolá mo alēlea fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Naʻe fetaulaki foki ʻa Kelemenisia mo ha fefine naʻe vēkeveke ke talanoa fekauʻaki mo e tui fakalotú. Hili ʻena fevahevaheʻaki e ngaahi meʻa ne na tui ki aí, naʻe ʻoange ʻe Kelemenisia ha tatau ʻo e Kuo Fakafoki Mai ʻa e Moʻoní (La verdad restaurada), ko ha kiʻi tohi tufa ʻa e ʻaposetolo ko Sione A. Uitisoú. Naʻá ne fakaafeʻi ia ki he lotú ʻi heʻene ʻi Kuatemala Siti hono hokó.6

Hili e tūʻuta ʻa Kelemenisia mo e Kāingalotu Kuatemala kehé ki Mekisikou Sití, ne nau kau fakataha mo ha kulupu kāingalotu Mekisikou ʻo e Siasí ʻi heʻenau fononga ki he konifelenisí. Ne nau fononga fakatokelau ʻi ha ʻaho ʻe tolu ʻi ha veeni mo hiva ʻi heʻena ʻalú, pea faifai ʻo nau tūʻuta ʻi Mesa ʻi he ʻaho 20 ʻo ʻOkatopá. Naʻe fakataha ai e Kāingalotu Kuatemalá mo Sione mo Kāmani ʻOutōnolo, ʻa ia naʻá na fononga ki he ʻIunaiteti Siteití ʻi he konga kimuʻa ʻo e māhiná ʻi haʻana ʻeveʻeva mālōlō.7

Naʻe fonu e ngaahi ʻuluaki ʻaho ʻo e konifelenisí ʻi he ngaahi fakatahá mo e teuteu ki he temipalé. Naʻe kamata e ngāue ouaú ʻi he ʻaho 23 ʻo ʻOkatopá, ko e ʻaho hono tolu ia ʻo e konifelenisí. Naʻe kau mai ha fuʻu kakai tokolahi ki he ʻuluaki sēsini ʻenitaumeni ʻo e ʻahó, pea naʻe houa ʻe ono hono fakakakato e ouaú. Naʻe maʻu ʻe Kelemenisia hono ʻenitaumení, pea ʻi he ʻaho hono hokó, naʻá ne maʻu ʻa e ouau maʻa ʻene kui fefine ʻi he tafaʻaki ʻene faʻeé, ʻa ia naʻe mālōlō ʻi he kei siʻi ʻa Kelemenisiá. Kimui ange ʻi he ʻaho ko iá, naʻe hoko ʻa Kelemenisia mo Lolo Palauni, ko e faifekau naʻá ne papitaiso iá, ko ha ongo fakafofonga ʻi hono silaʻi ʻo ʻene ongo kuí.8

Hili e konifelenisí, naʻe fononga ʻa Kelemenisia mo hono fohá ki Sōleki Siti mo e fāmili ʻOutōnoló. Ne nau ʻaʻahi ki he Temipale Sikueá, pea naʻe kau atu ʻa Kelemenisia mo e fāmili ʻOutōnoló ki ha ngaahi sēsini ʻenitaumeni lahi ange. Naʻe fakataha foki ʻa Sione mo e kau taki ʻo e Siasí fekauʻaki mo hono langa ʻo ha falelotu mo ha ʻapi fakamisiona ʻi Kuatemala Sití.9

Naʻe tupulaki e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi ʻAmelika Lotoloto, pea ʻikai fuoloa ʻe ʻi ai ha misiona ʻi Kuatemala mo hono ngaahi fonua kaungāʻapí.


ʻI he ʻaho 15 ʻo Sānuali 1952, naʻe fakahū ai ʻe Sione Uitisou ha lipooti ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he hikifonua ʻa e Kāingalotu ʻi ʻIulopé. Kuo hola ha lauiafe ʻo e Kāingalotú mei honau ngaahi fonua tupuʻangá talu mei he fakaʻosinga ʻo e taú, pea naʻe kole ʻe he kau palesitenisií kia Sione ke ne muimuiʻi e fononga mo e tuʻunga lelei ʻo e kau hikifonuá. Neongo naʻe hiki ha niʻihi ʻo e Kāingalotu ko ʻení ki Saute ʻAmelika, ʻAfilika, pe ʻAositelēlia, ka ko e tokolahi tahá ne nau nofo ʻi heʻIunaiteti Siteití pe Kānata, ʻi he faʻa fakalotolahiʻi mo e tokoni ʻa e kau faifekaú mo e Kāingalotu kehé.

Neongo ko ha ongoongo lelei ʻa hono maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ne hikifonuá ha ngaahi taulanga malu, ka naʻe hohaʻa ʻa Sione mo e kau taki kehé pe ʻe uesia fēfē ʻe he mavahe ʻa e Kāingalotu ko ʻení ʻa e ngaahi kolo faingataʻaʻia ʻo ʻIulopé. Kapau naʻe fie maʻu ke tupu ʻa e Siasí ʻi he konitinēnití, naʻe fie maʻu ke nofo pē ʻa e Kāingalotú ʻi honau ngaahi fonuá. Ka ko e hā ha meʻa te ne lava ʻo fakalotoʻi kinautolu ke nau nofo—tautautefito ki he taimi kuo ʻākilotoa ai kinautolu ʻe ha ngaahi faingataʻa lahi peheé?

ʻI he māhina ʻe hongofulu mā valu kimuʻá, naʻe fai ʻe Sione ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi ha konifelenisi ʻa e kau taki ngāue fakafaifekau ʻIulope ʻi Koupeniheikeni, Tenimaʻaké. Lolotonga e fakatahá, naʻe felotoi ha kau palesiteni fakamisiona ʻe niʻihi naʻe hikifonua e Kāingalotu ʻIulopé koeʻuhí ne nau ilifia ʻi ha toe hoko ha tau ʻe taha, pea naʻa nau fakaʻānaua ki he tuʻunga pau mo e poupou te nau lava ʻo maʻu ʻi he Siasí ʻi ʻAmelika Noaté.

Naʻe talaange ʻe ha palesiteni fakamisiona ʻe taha kia Sione, “Naʻe mole hamau kāingalotu ʻe toko uofulu mā valu lolotonga e ngaahi laku pomu mei ʻolunga ʻi Hemipeikí pē, pea ʻoku manatuʻi ia ʻe he kakaí. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe te tau taʻofi fēfē e kakaí mei heʻenau fie ʻalu ki ʻAmeliká.”

Naʻe pehē ange ʻe ha palesiteni fakamisiona ʻe taha, “He ʻikai te ke lava. ʻE kakau ʻa e kakaí ʻi he tahí kapau te nau lava.”

Naʻe ʻohovale ʻa Sione ʻi he mavahe ʻa e Kāingalotú naʻa mo Tenimaʻake, ʻa ia naʻe siʻisiʻi ange ai ʻa e faingataʻaʻiá ʻi he ngaahi fonua ʻIulope kehé lolotonga e taú. Naʻá ne fehuʻi ki he kau palesitení pe ko e hā e meʻa ʻe lava ke faí.

Naʻe fokotuʻu ange ʻe ha palesiteni fakamisiona, “ʻOku ou tui kapau naʻe ʻi ai hamau temipale ʻi ʻIulope, te tau lava ʻo kiʻi taʻofi ai.”

Naʻe ueʻi fakalaumālie ʻa e fakakaukaú ni. ʻI he poupou ʻa Sioné, naʻe fokotuʻu ange ʻe he kau palesiteni fakamisioná ke fakangofua ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí e ngaahi palani ki ha temipale ʻi ʻIulope. Naʻe talaange ʻe Sione ki he kau tangatá, “Ko e meʻa ia ʻe taha ʻoku paú. He ʻikai ke tau lava ʻo fakaului e māmaní kotoa pea ʻomi kinautolu ki ʻAmelika.” Ka ʻe lava ke fokotuʻu ʻe he Siasí ha ngaahi temipale ʻi he māmaní.10

ʻI he taimi naʻe fakahū ai ʻe Sione ʻene lipooti ki he hikifonuá, naʻe teʻeki ke fai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha fanongonongo fekauʻaki mo hono langa ʻo ha temipale ʻi ʻIulopé. Ka ne nau ʻosi fakamafaiʻi ʻa Sione ke ne tokangaʻi ha kōmiti ʻi hono liliu ʻo e ʻenitaumeni temipalé ki ha ngaahi lea fakafonua lahi ʻi ʻIulope. Koeʻuhí naʻe maʻu pē ʻa e ouaú ʻi he lea faka-Pilitāniá mo e faka-Sipeiní, naʻe kau atu e Kāingalotu ne nau lea ʻaki ha ngaahi lea fakafonua kehé ka naʻe ʻikai ke nau maʻu ha mahino kakato ki he ngaahi lea ʻo e ouaú.

Naʻe fakaafeʻi ʻe he kōmití ha Kāingalotu ʻIulope tokolahi, kau ai ʻa Pita Vīlami mei Netaleni, ke fakahoko e liliu leá, ʻa ia ʻe fakaʻaongaʻi ʻi ha ngaahi sēsini makehe ʻi he ngaahi temipale lolotongá. Ka ʻo kapau ʻe langa ʻe he Siasí ha temipale ʻi ʻIulope, ʻe lava ke fakahoko ai e ngaahi ouaú ʻi ha ngaahi lea fakafonua kehekehe ki ha Kāingalotu mei ha ngaahi puleʻanga lahi.11

Hili ha ngaahi māhina siʻi mei hono maʻu e lipooti ʻa Sioné, naʻe lea ʻa Palesiteni Makei ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo e hikifonuá. Hili hono fakahaaʻi ʻe he palōfitá ʻa e fiemaʻu ke fakamālohia e ngaahi kolo ʻi ʻIulopé, naʻá ne pehē naʻe toki kole ange ʻe he palesiteni ʻo e Misiona Pilitāniá ke langa ha temipale ʻi Pilitānia Lahi.

Naʻe talaange ʻe Palesiteni Makei ki he Toko Hongofulu Mā Uá, “Naʻe fakakaukau fakalelei mo lotua ia ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea kuo nau aofangatuku, kapau te tau langa ha temipale ʻi Pilitānia Lahi, ʻoku totonu ke tau langa mo ha temipale ʻi Suisalani ʻi he taimi tatau pē.” Lolotonga e ongo tau lahi ʻa māmaní, naʻe tuʻu tauʻatāina ʻa Suisalani, ʻo ne maʻu ai ha tuʻunga pau fakapolitikale. Naʻe ofi foki e fonuá ki he uhouhonga ʻo ʻIulope hihifó.

Hili e lea ʻa Palesiteni Makeí, naʻe pehē ʻe Sione, “ʻOku fakaʻānaua e kakai ʻi Pilitānia Lahí mo e ngaahi misiona lea mulí ki ha taimi ʻe langa ai ha temipale ʻi ʻIulope.” Naʻá ne fakahā ʻene poupou kakato ki he palani ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea naʻe loto fiemālie ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he lokí ʻoku totonu ke hoko atu e Siasí ʻi hono langa ʻo e ongo temipalé.12


Lolotonga iá, naʻe tofanga e kolo ko Pealiní ʻi he ʻAtalanitikí, ʻi he uhouhonga ʻo e Vāvātaú. ʻI he 1949, naʻe mavaeua ʻa Siamane ki ha puleʻanga ʻe ua. Kuo hoko e vahefonua Sovieti ʻi he fakahahaké ko ha siteiti fakakominiusi foʻou, ko e Lepupelika Fakatemokalati ʻo Siamané (GDR) pe Siamane Hahaké. Naʻe hoko e toenga ʻo e fonuá ko e Lepupelika Fakapuleʻanga ʻo Siamané, pe Siamane Hihifó. Neongo naʻe ʻi he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Siamané ʻa Pealini, ka naʻe puleʻi e tafaʻaki fakahihifo ʻo e koló ʻe Falanisē, Pilitānia Lahi, mo e ʻIunaiteti Siteití ʻi he taimi naʻe mavaeua ai e fonuá. Kuo mavaeua ʻeni e koló, ki he hahaké mo e hihifó, ʻi he vahaʻa ʻo e kau kominiusí mo e ngaahi mālohi fakatemokalatí.13

Naʻe ʻikai faʻa fakatupu ʻe he fononga ʻi he vahaʻa ʻo Pealini Hahake mo Hihifó ha palopalema. Ka ʻi he faʻahitaʻu failau ko iá, naʻe taʻofi ai ʻe he kau ʻōfisa he kauʻāfonuá e taʻu uofulu mā taha ko Henelī Pukahātí, ʻi heʻene fononga ki he hetikuota ʻo e Misiona Siamane Hahaké ʻi he Souni ʻĀleí. Naʻe hoko ʻa Henelī ko ha faifekau mei he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Siamané, ʻo hoko ko ha palesiteni fakakolo ʻi Tulingia, ko ha siteiti ʻi he fakatonga-hihifo ʻo Pealini. Kuo tuʻo lahi ʻene faʻa hū ki Pealini Hihifó kimuʻa, ka ʻi he taimi ko ʻení naʻe ʻilo ʻe he kau ʻōfisá naʻá ne fononga mo e ngaahi lipooti fakataʻu hono vahé, ʻo kau ai e lisi vahehongofulú. Pea naʻe fakatupu hohaʻa kiate kinautolu ʻenau vakai ki he ngaahi lekooti fakapaʻangá. Naʻe hōloa e tuʻunga fakaʻekonōmika ʻo Siamane Hahaké, pea naʻe tapui ʻe he kau taki ʻo e fonuá hono kakaí mei hono ʻave pe hū mo ha paʻanga ki Siamane Hihifó.

ʻI he hoko ʻa Henelī ko ha taki ngāue fakafaifekau ʻi he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Siamané, naʻá ne ʻiloʻi kuo pau ke ne muimui fakalelei ki he ngaahi fakangatangata foʻoú, ko ia naʻá ne faʻa tipōsiti maʻu pē ʻa e paʻanga vahehongofulú ʻi ha pangikē Siamane Hahake. Naʻe feʻunga ʻene ʻalu mo e ngaahi lipōtí mei he fonuá ke tupu ai ha huʻuhuʻu ʻa e kau ʻōfisá, pea ne nau puke ia he taimi pē ko iá.

Naʻe tauhi ʻe he kau ʻōfisá ʻa Henelī ʻi ha ʻaho ʻe tolu kimuʻa pea nau toki fakapapauʻi kuo teʻeki ke ne fakahoko ha ngāue halá. Ne nau tukuange ia, ka ne nau tomuʻa tapui ia mei hono ʻave ʻo e ngaahi lipōtí ki he ʻōfisi fakamisioná.14

Hili ha māhina ʻe taha mei ai, naʻe foki ʻa Henelī ki Pealini Hihifo ke ʻalu ki ha konifelenisi ʻa e Siasí. Neongo naʻe tauʻatāina e kau tangataʻi fonua Siamane Hahaké ke lotu ʻo hangē ko ʻenau fiemaʻú, ka naʻe tokanga e puleʻangá ki he ngaahi ivi tākiekina mei tuʻa ki hono kakaí, ʻo kau ai e ngaahi tui fakalotu mulí. Koeʻuhí naʻe tuli ʻe he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Siamané e kau taki fakalotu ʻoku ʻikai ko ha Siamané mei hono ngaahi kauʻāfonuá, naʻe fakangatangata pē e nofo ʻa e kau faifekau ʻAmelika Noate ʻi he Misiona Siamane Hahaké ki Pealini Hihifo. Naʻe fuesia e toenga ʻo e ngāue fakafaifekau ʻi he fonuá ʻe he kau Siamane Hahake hangē ko Henelií.

Hili e konifelenisí, naʻe kole ʻe he palesiteni fakamisioná, ʻAfa Kalauisi, kia Henelī ke ne hoko ko e tauhi lekooti fakaʻofisiale ʻa e Siasí ʻi he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Siamané pea hoko ko ha fetuʻutakiʻanga ʻi he vahaʻa ʻo e ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e misioná mo e ngaahi kolo ʻo Siamane Hahaké. Naʻe mahino kia Henelī ʻe tukuange ia ko e palesiteni fakavahefonua ʻi Tulingiá hili pē ʻa e konifelenisí ka ne lava ʻo līʻoa ki he ngaahi fatongia foʻou ko ʻení. Ka naʻá ne ʻilo foki mei he ʻōfisi ʻo e misioná ʻe lava ke uiuiʻi ia ko e palesiteni fakavahefonua ʻi Pealiní pe mahalo ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī fakamisioná.

Naʻá ne fakakaukau, “Ko e hā pē meʻa ʻe hokó, ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí.”15

Naʻe kei hoko ʻa Henelī ko ha palesiteni fakavahefonua ʻi Tulingia ʻi he hili ha māhina ʻe ua pea haʻu ʻa Palesiteni Tēvita O. Makei ki ʻIulope ʻi heʻene fuofua ʻaʻahi fakavahaʻapuleʻanga ki aí talu ʻene hoko ko e palesiteni ʻo e Siasí. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he palōfitá mo hono uaifí, ʻEma Lei Makei, ha uike ʻe ono ʻi Pilitānia Lahi, Netaleni, Tenimaʻake, Suēteni, Noaue, Finilani, Suisalani, Falanisē, mo Siamane. Neongo naʻe faleʻi ia ʻe ha palesiteni fakamisiona mālōlō ke ʻoua ʻe haʻu ki Pealini, ʻi heʻene manavasiʻi naʻa fakatuʻutāmaki ke fononga ʻo fou ʻi he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Siamané, ka naʻá ne haʻu pē. Ko e koló ko ha feituʻu ia naʻe lava ke fakataha ki ai ʻa e Kāingalotu mei he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo Siamané.16

Naʻe tūʻuta ʻa Palesiteni Makei ʻi Pealini ʻi he ʻaho 27 ʻo Sune 1952, pea lolotonga ʻene ʻaʻahí, naʻá ne kole mo Palesiteni Kalauisi ke na talanoa mo Henelī. Naʻe kamata e ʻinitaviú ʻe Palesiteni Makei ʻaki haʻane ʻeke ange ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ia. Naʻe pehē ange leva ʻe he palōfitá, “ʻOkú ke loto fiemālie ke ke hoko ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī fakamisioná?”17

Neongo naʻe ʻamanaki atu ʻa Henelī ki ha ngaahi fatongia foʻou, ka naʻe hangē ha maná kiate ia ʻa e kole ne fakahoko angé. Te ne hoko ko e tokoni Siamane Hahake pē ʻe taha ʻi he kau palesitenisī fakamisioná, kae ʻikai ko ha fetuʻutakiʻanga pē ʻi he vahaʻa ʻo e palesiteni fakamisioná mo e Kāingalotu ʻi he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Siamané. ʻI he fakafisi ʻa e puleʻangá ke fakangofua e totonu ʻa e kau taki fakalotu mulí, te ne hoko ai ko e maʻu mafai pule ʻo e Siasí ki ha ngaahi kolo ʻo e Siasí ʻe onongofulu tupu ʻi he fonuá. Kapau naʻe ʻi ai ha palopalema ʻa e kau ʻōfisa Siamane Hahaké mo e Siasí, te nau haʻu kiate ia.

Naʻe hohaʻa ʻa Henelī ʻi he uiuiʻí. Kuó ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí, ka naʻá ne kei siʻi pea ʻikai haʻane taukei. Naʻá ne mā foki ʻi he feohi mo e niʻihi kehé. Ka naʻe ʻikai ke ne fakahaaʻi e ngaahi hohaʻa ko ʻení. Naʻe toki ʻoange ʻe he palōfita ʻa e ʻEikí kiate ia ha uiuiʻi, ko ia ai naʻá ne tali ia.

Naʻe ʻikai lava ha uike ʻe ua mei ai, kuo hiki ʻa Henelī ki he kolo ko Lepisikí ke fakaava ha kiʻi ʻōfisi ngāue fakafaifekau. Naʻe fakafemoʻuekinaʻi ia ʻe he ngāué, pea naʻá ne feinga mālohi ke fokotuʻu ha vā fetuʻutaki ʻi he puleʻanga fakalotofonuá mo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí. Ka naʻe faingataʻa e ngaahi fatongia foʻoú, pea ʻikai fuoloa kuo kamata ke ne taʻemamohe.

Naʻá ne fehuʻi loto pē, “Ko e hā naʻe ui ai au ke fai e ngāué ni?”18


Hili ha uike ʻe taha ʻo ʻene feohi mo e Kāingalotú mo e kau faifekau ʻi Siamané, naʻe toe folau ʻa Palesiteni mo Sisitā Makei ki Suisalani ko ʻena ʻaʻahi tuʻo uá ia. Naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe he tokolahi taha ʻo e Kāingalotú, naʻe haʻu ʻa e palōfitá ki ʻIulopé ke fili ha feituʻu maʻá e temipale Pilitāniá mo Suisalaní. ʻI ʻIngilaní, naʻá ne fili ai ha feituʻu ʻi Niusapeli, Suli, ʻi he fakatonga pē ʻo Lonitoní. Naʻá ne ʻalu leva ki Peeni, ko e kolomuʻa ʻo Suisalaní, ʻo fili ha feituʻu ke tuʻu ai ha temipale. Ka neongo ia, hili ʻene hoko atu ki Netalení, naʻá ne ʻiloʻi naʻe fakatau ʻe ha paati ʻe taha ʻa e feituʻu naʻá ne fili ko e tuʻuʻanga ʻo e Temipale Suisalaní. Kuo pau ʻeni ke toe kamata foʻou ʻenau fekumí.19

ʻI he ʻaho 3 ʻo Siulaí, naʻe fetaulaki ai ʻa Samuela mo Lenola Pulingiheesi, ko e ongo taki ʻo e Misiona Suisalani-ʻAosituliá, mo e ongo Makeí ʻi he malaʻe vakapuna Sulisí. Ne nau fakaʻuli kotoa leva ki Peeni, ʻo vakaiʻi ai ha ngaahi konga kelekele lahi naʻe tuʻuaki fakatau. ʻI he tuʻafonua ʻo e koló, ʻi ha kolo naʻe ui ko Solikofeni, naʻa nau tuʻu ai ʻi ha tauʻanga lēlue. Naʻe sio ʻa Palesiteni Makei ki hono tafaʻaki toʻohemá pea tuhu ki he tumutumu ʻo ha moʻunga ofi ki ha vao ʻakau. Naʻá ne fifili, ʻe lava nai ke maʻu e konga ko ʻeé? Naʻe tali ange ʻe Samuela naʻe ʻikai tuʻuaki fakatau ia.20

Naʻe hoko atu e fekumi ʻa Palesiteni Makeí he pongipongi hono hokó. Naʻá ne maʻu ha konga lahi naʻe ʻikai mamaʻo mei he falelotu ʻo e Kolo Pēní. Ko ha feituʻu lelei ia ki ha temipale, pea naʻá ne fakamafaiʻi ʻa Samuela ke ne fakatau mai ʻa e kelekelé ʻi he taimi pē ko iá. Naʻe lava ʻene ngāué, pea mavahe ʻa e palōfitá mei Peeni ʻi he ʻaho hono hokó, ʻo hoko atu ki he konga fakaʻosi ʻo ʻene ʻaʻahí. Naʻá ne lea ki ha ngaahi haʻofanga tokolahi ʻi Pāseli mo Pālesi kimuʻa pea foki ki Sōleki Siti ʻi he konga kimui ʻo Siulaí.21

Hili pē e foki ʻa Palesiteni Makeí, naʻe fanongonongo ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e palani ke langa ha temipale ʻi Suisalaní. Naʻe fiefia ʻaupito e Kāingalotu ʻi Falanisē mo Suisalaní. Naʻe pehē ʻe ha fakamatala ʻe taha ʻi he tohi Ko e Feituʻú (L’Étoile), ʻoku ʻomi ʻe he makasini lea faka-Falanisē ʻa e Siasí, “Ha fakamoʻoni mahino mo pau, ʻoku fakaʻamu e Siasí ke kei tuʻu pē ʻi ʻIulope pea hokohoko atu hono fakatupulaki e ngaahi kolo ʻo e misiona ʻIulopé.”22

Ka naʻe ʻi ai ha palopalema ʻi Peeni. Naʻe ʻikai lava ʻe Samuela ʻo fakaʻosi hono fakatau ʻo e tuʻuʻanga ʻo e temipalé. Ko e kelekelé ko ha konga ia ʻo ha kelekele naʻe puleʻi ʻe ha kau ʻea-hoko ʻe toko tolungofulu, pea naʻe ʻikai loto hanau niʻihi ki he fakataú. ʻI he vaeuaʻanga-mālie ʻo Nōvemá, naʻe faitohi ʻa Samuela kia Palesiteni Makei ʻo talaange ʻoku ʻikai maʻu e konga kelekelé.

Naʻe tā telefoni e palōfitá kia Samuela he ʻaho hono hokó. Naʻá ne pehē, “Palesiteni Pulingiheesi, ʻoku ʻi ai nai ha mālohi fakafepaki ʻokú ne fakafeʻātungiaʻi kitautolu?”

Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe Samuela ʻa e talí. Naʻá ne pehē ange, “Ne nau toki talamaí ni pē kuo liliu ʻenau fakakaukaú.”

Naʻe fakamatalaʻi ange ʻe Samuela ha ongo konga kehe ʻe ua. Ko e taha ko ha konga kelekele ofi ki Solikofeni ʻa ia naʻe tuhu ki ai ʻa Palesiteni Makei lolotonga ʻene ʻaʻahí. Naʻe pehē ʻe Samuela ko ha feituʻu lelei ia, ʻoku mavahe mei he longoaʻá mo e fefonongaʻakí pea ko ha lue miniti pē ʻe fā mei he tauʻanga lēlué. Pea naʻe toki tuʻuaki fakatau hake pē.

Lolotonga e fepōtalanoaʻakí, naʻe ʻikai fakahaaʻi ange ʻe Samuela e ngaahi ueʻi fakalaumālie naʻá ne maʻú. Naʻá ne lotua mo Lenola pe ko e fē ʻi he ongo konga kelekelé ke fakaongoongoleleiʻi kia Palesiteni Makeí. ʻI he konga kimuʻa ʻo e uike ko iá, naʻá na ʻaʻahi fakaʻosi ai ki he konga kelekele ofi ki Solikofení. ʻI heʻena lue atu ʻi he funga fonuá, ne na maʻu ha ongo nonga, naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e feituʻú ke tuʻu ai e temipalé.

Naʻe talaange ʻe Samuela kia Lenola, “Ko e moʻoni ko e feituʻú ʻeni.”

Naʻe pehē ange ʻe Lenola, “ʻOku ou ongoʻi pehē pē mo au.”23

Hili e talanoa ʻa Palesiteni Makei mo Samuelá, naʻá ne alēlea mo hono ongo tokoní, ʻa ia naʻá na fokotuʻu ange ke fakatau ʻe he Siasí e konga kelekelé. Naʻá ne toe tā leva kia Samuela ʻo fakamafaiʻi ʻa e fakataú.

Hili ha uike ʻe taha mei ai, hili e kakato ʻa e fakataú, naʻe faitohi ʻa Palesiteni Makei ki he palesiteni fakamisioná ʻo fakamālō ange ʻi heʻene ngaahi feingá.

Naʻe ofo e palōfitá ʻo pehē, “Hili ha ngaahi alea māhina ʻe nima ki he feituʻu kimuʻá, naʻe ʻikai ola lelei ha meʻa, pea ʻi hono tuku hake e konga ko ʻení ʻi he māketí, naʻe maau e ngaahi ngāue ki aí ʻi ha uike pē ʻe taha! Ko e moʻoni kuo takiekina ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí e ngāué ni.”24


ʻI he taimi ko ʻení, naʻe pulusi ʻe Sione Uitisou ʻa e ʻI ha Fonua Maamangia (In a Sunlit Land), ko ha tohinoa mei hono fāʻeleʻi ia ʻi Noaué ʻo aʻu ki heʻene ngāue kimuí ni ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne faʻu e tohí maʻa hono fāmilí, ka ʻi he fakaʻaiʻai ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá, naʻá ne momou ka naʻe loto pē ke pulusi ia ki ha haʻofanga tokolahi ange. Naʻá ne fakataumuʻa e tohí ki hono hakó pea ki he “toʻu tupu loto-toʻa” ʻo e Siasí.25

Naʻe kamata ke ongoʻi ʻe Sione, ʻa ia naʻe taʻu valungofulu he taimi ko ʻení, kuó ne holo. ʻI he ngaahi taʻu siʻi kimuʻá, naʻe maumauʻi ʻe ha kiʻi lavea siʻisiʻi ʻi hono matá ʻa ʻene sió, ʻo pau ai ke ne laukonga ʻaki e sioʻata fakaʻata lahí. Naʻe hokohoko atu pē ʻene femoʻuekiná ʻo aʻu ki ha kamata ke langa lahi ʻaupito hono tuʻá. Naʻe kamata ke talanoa maʻu pē mo ʻene toketaá, ʻa ia naʻá ne talaange ʻoku kanisā.

Koeʻuhí ko hono taʻu motuʻá, naʻe ʻikai loto e kau toketaá ke tafa fakafaitoʻo ia. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sione ʻoku toe siʻi hono taimí, ka naʻe ʻikai tuku ai ʻene ngāué. Naʻe kamata ke ne fakafalala lahi ange ki hono uaifi ko Liá. Naʻá ne talaange kia G. Houma Tūhami, ko e husepāniti ʻo hono ʻofefine ko ʻIutoá, “Kuó u fiefia ʻi ha moʻui mahutafea, pea ʻoku ou loto fiemālie ke kei moʻui pē mo ngāue ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻEikí.”26

Kuo lahi ʻaki ʻeni ʻe Sione ha taʻu ʻe hongofulu ʻi he taʻu motuʻa naʻe mate ai ʻene faʻē ko ʻAná. Kapau naʻá ne maʻu ha faʻahinga ʻilo makehe ʻi heʻene moʻui fuoloá, naʻe tupu ia mei he fili ʻene faʻeé ke kau ki he Siasí ʻi Noaué, poupouʻi ʻene akó, mo tanumaki ʻene tuí. Naʻe ngāue mālohi pehē pē foki mo ʻAna. ʻI he ngaahi taʻu kimuʻa peá ne pekiá, naʻá ne faʻa faleʻi e kau hikifonua mai kehé ʻi heʻenau nofo ʻi Saioné.

Naʻe kei manatuʻi pē ʻe Sione ha haʻu ʻa ha taha ului foʻou ʻo lāunga ange kia ʻAna fekauʻaki mo e Siasí mo e Kāingalotu ʻi ʻIutaá. Naʻe fakamanatu ange leva ʻe ʻAna kiate ia, “Kuo tau omi ki hení ke langa hake ʻa Saione, kae ʻikai tukuhifo ia.” Naʻe tukulotoʻi ʻe he tokotaha uluí e ngaahi lea ʻa ʻAná, pea naʻá ne liliu e hala ʻo ʻene moʻuí.

Kuo fakaʻaongaʻi ʻe Sione ha konga lahi ʻo ʻene moʻuí ʻi hono langa hake ʻo e Siasí, pea mo Lia ʻi hono tafaʻakí. Naʻe tokoni ʻenau feinga ke fakamālohia e Siasí ʻi ʻIulopé mo akoʻi hono kau takí ke matuʻuaki ai ʻe he Kāingalotu ʻi ʻIulopé ʻa e Tau Lahi ʻa Māmani Hono Uá mo ikunaʻi e haʻahaʻa ʻo e moveuveu ko iá. Ka ko ʻeni ʻe fakapaleʻi e tui mo e faivelenga ʻa e Kāingalotu ko iá ʻaki hano langa ha temipale ʻe ua.27

ʻE fokotuʻu maʻu ʻe he ngaahi temipale foʻoú ʻa e Siasí ʻi ʻIulope mo fakatupulaki ha ngāue ʻe taha naʻe ʻofa ai ʻa Sione: ko e tohihohokó. Ko hono moʻoní, hili ʻa e taú, naʻe kamata ʻe he Siasí ha polokalama loto vilitaki ki hono faitaaʻi ʻo e ngaahi lekooti fāʻeleʻi mo e pekia ʻi he ngaahi ʻākaivi mo e ngaahi feituʻu ʻi ʻIulopé, ʻo maʻu ai ha ngaahi hingoa foʻou ʻe laui miliona ki he ngāue fakatemipalé.28

Talu mei he foki mai ʻa Sione mo Lia mei heʻena ngāue fakafaifekaú, mo ʻena langa hake foki ʻa e Siasí ʻo fakafou ʻi he tohí. Naʻá na pulusi fakataha ʻa e Ko e Lea ʻo e Potó: Ko ha Fakaʻuhinga Fakaonopooni (The Word of Wisdom: A Modern Interpretation), ʻa ia naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻenau tui ki he fakahaá mo ʻenau mahino fakasaienisi ki he meʻatokoni fakatupu moʻui leleí ke paotoloaki ha moʻui lelei lahi ange ʻi he kau laukongá. Naʻe kamata ʻi he 1935 ʻa e hoko ʻa Sione ko e ʻētita ʻo e Kuonga Fakalakalaká pea faʻu ha kōlomu angamaheni naʻe ui ko e “Ngaahi Fakamoʻoní mo e Ngaahi Fakaleleí,” ʻa ia naʻe tali ai ha ngaahi fehuʻi kau ki he ongoongoleleí naʻe fakahū mai ʻe he kau laukongá. Naʻe faifai peá ne fakatahatahaʻi e ngaahi kōlomú ki ha ngaahi tohi manakoa.29

Naʻe fakaʻau ke kovi ange e moʻui lelei ʻa Sioné ʻi he fakaʻau ke ʻosi ʻa e taʻú. Naʻe tali ʻe Lia ʻene puké ʻi he loto fakaʻeiʻeiki, neongo naʻe faingataʻa ke ne tui ʻe vavé ni pē ha mole atu hono husepānití ʻi ha taʻu ʻe nimangofulu tupú. Kuó ne hoko mo Sione ko ha ongo hoa ʻofa mo ha kaungāmeʻa mamae. ʻI heʻene mamata ki he fakaʻau ke hōloa ange e moʻui lelei hono husepānití, naʻe ʻoange ʻe heʻene fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí ha mālohi kiate ia, ʻo hangē ko e taimi naʻe mālōlō ai hona foha ko Māselá.

Naʻá ne tohi ki hano kaungāmeʻa ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e hā ʻoku fai ʻe he kakai ʻoku ʻikai mahino kiate kinautolu ʻa e moʻui hili ʻa e moʻui ko ʻení, ʻi he hokohoko atu ʻenau feohi fakafāmilí mo e fiefiá.”

ʻI he ʻaho 19 ʻo Nōvemá, naʻe maʻu ʻe Sione ʻa e faingamālie ke pukepuke hono ʻuluaki mokopuna uá, Keili Uitisou Kopilini, hili ia ha ngaahi ʻaho siʻi mei hono fāʻeleʻí. Naʻe ʻikai ke ne toe lava ʻo mavahe mei hono mohengá he taimi ko iá, ka naʻá ne houngaʻia ʻi heʻene mamata ki hono fanauʻi mai ha toʻu tangata foʻou ʻo e fāmili Uitisoú ki he māmaní. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe talaange ʻe he toketaá kuo maumau hono kofuuá.

Naʻe pehē ange ʻe Sione, “Ko e meʻa pē ia ʻe hokó.” Naʻe fakaʻofoʻofa ʻa tuʻa ʻi he ʻaho ko iá ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú, ʻo maamangia ʻi he ulo ʻa e laʻaá.

Naʻá ne pekia ʻi ʻapi ʻi he ʻaho 29 ʻo Nōvema 1952, naʻe ʻi hono tafaʻakí ʻene toketaá mo hono fāmilí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Makei ʻi he meʻafakaʻeikí, “Ko e tangata ʻokú ne fai e tokoni lahi taha ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e tokotaha ʻokú ne ʻofa mo muimui ʻi he moʻoní ʻi he meʻa kotoa pē.” Naʻá ne fakaʻaongaʻi leva e ngaahi lea fakaʻosi ʻa Sioné mei he ʻI ha Fonua Maamangiá: “ʻOku ou fakaʻamu ʻe talanoaʻi au ʻo pehē, kuó u feinga ke moʻui taʻesiokita, ke tauhi ki he ʻOtuá mo tokoniʻi hoku kāingá, pea fakaʻaongaʻi hoku taimí mo hoku ngaahi talēnití ʻi he faʻa ngāue ke fakatupulaki e lelei ʻa e tangatá.”

Kimui ange, ʻi he fononga ʻa Lia ki he faʻitoká ki hono tanu ʻo Sioné, naʻá ne vakai ki he tō ʻa e sinoú ʻi tuʻa ʻi hono matapā sioʻatá. Naʻá ne fiefia ai. Naʻá ne pehē, “Naʻe fāʻeleʻi ʻa Sioné ʻi ha matangi mālohi, ʻoku maʻu leva ʻeni ʻe hono tanú e tāpuaki ʻo e tō ʻa e sinoú.”30

  1. Pivaral, Journal, 2–3.

  2. Mecham, Oral History Interview, 57–58; “Lamanite Saints Assemble in Mesa,” Deseret News, Oct. 24, 1951, Church section, 14–15; “Lamanites Assemble in Mesa for Temple Session,” Deseret News, Oct. 31, 1951, Church section, 5.

  3. Ralph G. Brown, “Quetzaltenango-Guatemala,” 4; Ralph G. Brown to “Clemencia, Linda and Family,” Apr. 10, 2004, Ralph G. Brown Mission Papers, CHL; Golithon, “Clemencia Pivaral’s Baptism Story,” 1; Christofferson, Mission Journal, Feb. 19, 21, and 28, 1950; Mar. 1, 5, 7, and 12, 1950.

  4. Golithon, “Clemencia Pivaral’s Baptism Story,” 1. Naʻe fakatonutonu e ngaahi kupuʻi leá ke lau ngofua; ʻoku ʻi he maʻuʻanga fakamatala totonú ʻa e “the missionaries had not yet asked her if she wanted to be baptized” mo e “Pres. Mecham asked her if she was ready to be baptized, how about tomorrow?”

  5. O’Donnal, Pioneer in Guatemala, 66–68; O’Donnal, “Personal History,” 72–73. Tefitó: Kuatemala (Guatemala)

  6. Pivaral, Journal, 4–5; see also John A. Widtsoe, La verdad restaurada ([Buenos Aires, Argentina]: Misión Argentina, [1935]).

  7. Pivaral, Journal, 10–18; O’Donnal, “Personal History,” 76; “Guatemalan Saints Attend S. L. Temple,” Deseret News, Nov. 14, 1951, Church section, [12].

  8. “Lamanites Assemble in Mesa for Temple Session,” Deseret News, Oct. 31, 1951, Church section, 5; Spanish American Mission, Manuscript History, Oct. 21–23, 1951; Arizona Temple, Endowments of the Living, 1927–57, volume 120, 1944–57, no. 3570, image 363, microfilm 962,067, Special Collections, U.S. and Canada Record Collection, FHL; Arizona Temple, Endowments for the Dead, 1927–70, Heir Indexes, 1927–72, Baptisms for the Dead, 1943–79, Oct. 2, 1951, no. 23524, image 2454, microfilm 450,994, Special Collections, U.S. and Canada Record Collection, FHL; Arizona Temple, Sealings for the Dead, Couples, and Children, 1942–70, June 27, 1951, Mercedes de Jesus Orillana and Ponciano Pardo, image 1112, microfilm 456,259, Special Collections, U.S. and Canada Record Collection, FHL; Golithon, “Clemencia Pivaral’s Baptism Story,” 1.

  9. O’Donnal, “Personal History,” 77; “Guatemalan Saints Attend S. L. Temple,” Deseret News, Nov. 14, 1951, Church section, [12].

  10. Emigration Report, Jan. 15, 1952, First Presidency General Administration Files, 1930–60, CHL; Minutes of the European Mission Presidents’ Meeting, July 5–6, 1950, 1, 64–68, John A. Widtsoe Papers, CHL; David O. McKay, Diary, Dec. 27, 1951 [CHL]. Tefitó: Hikifonua Maí; Ko e Langa Temipalé

  11. Minutes of the European Mission Presidents’ Meeting, July 6, 1950, 67; John A. Widtsoe to David O. McKay, Nov. 9, 1950, copy; May 21, 1951, John A. Widtsoe Papers, CHL; Memorandum, Dec. 7, 1950, David O. McKay Papers, CHL; see also Summary of Minutes of the Conference of the Presidents of the European Mission, July 4–10, 1950, First Presidency Mission Correspondence, CHL.

  12. David O. McKay, Diary, Nov. 30, 1951; Dec. 18–20, 1951; Jan. 3, 1952; Feb. 13, 1952; Apr. 17, 1952 [CHL]; Romney, Journal, Apr. 17, 1952; Cowan, “Pivotal Swiss Temple,” 133–35. Tefito: Ko e Langa Temipalé

  13. Fink, Cold War, 72–76; Large, Berlin, 402–18.

  14. Germany Hamburg Mission, Manuscript History and Historical Reports, Mar. 31, 1952; Kuehne, Henry Burkhardt, 1; Fassmann, Walter K. Fassmann, 133.

  15. Kuehne, Henry Burkhardt, 10–11, 13; Kuehne, Mormons as Citizens of a Communist State, 63; Hall, “The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints in the Former East Germany,” 490, 494–95.

  16. Kuehne, Henry Burkhardt, 11–12; David O. McKay, Diary, May 28 and June 6, 1952 [CHL]; “Pres. and Mrs. McKay to Tour Missions throughout Europe,” Deseret News, May 28, 1952, Church section, 2; “1500 Berliners Out to Greet President,” Deseret News, July 23, 1952, Church section, 4. Tefito: Germany (Siamane)

  17. “1500 Berliners Out to Greet President,” Deseret News, July 23, 1952, Church section, 4; Burkhardt, Oral History Interview, 1. Naʻe liliu e konga fakamatala naʻe liliú ke lau ngofua; ʻoku ʻi he maʻuʻanga fakamatala totonú ʻa e “President McKay . . . then asked if I would be willing to serve as a counselor in the mission presidency.”

  18. Burkhardt, Oral History Interview, 1–2; Burkhardt, “Henry Johannes Burkhardt,” 26; Kuehne, Henry Burkhardt, 13–15; Kuehne, Mormons as Citizens of a Communist State, 358.

  19. David O. McKay to Stephen L Richards, J. Reuben Clark Jr., and the Quorum of the Twelve Apostles, June 13, 1952; July 5, 1952, First Presidency General Administration Files, 1930–60, CHL; David O. McKay, Diary, May 26, 1952 [CHL]; Morning Session, English language, Sept. 11, 1955, 2, Swiss Temple Dedicatory Addresses, CHL.

  20. Bringhurst, Mission President Journal, 6; David O. McKay, Diary, Nov. 18, 1952 [CHL]; David O. McKay to Samuel Bringhurst, Nov. 19, 1952, volume 151, David O. McKay Scrapbooks, CHL.

  21. David O. McKay to Stephen L Richards, J. Reuben Clark Jr., and the Quorum of the Twelve Apostles, July 5, 1952, First Presidency General Administration Files, 1930–60, CHL; David O. McKay, Diary, July 5–22 and 28, 1952 [CHL]; “McKay Finishes Tour, Lauds LDS Missions,” Salt Lake Tribune, July 15, 1952, 12.

  22. “Pres. McKay Interview Covers Many Subjects,” Deseret News, July 30, 1952, Church section, 2; Golden L. Woolf, “Un temple en Europe,” L’Étoile, Oct. 1952, 220.

  23. Samuel Bringhurst to David O. McKay, Nov. 14, 1952, copy; David O. McKay to Samuel Bringhurst, Nov. 19, 1952, volume 151, David O. McKay Scrapbooks, CHL; David O. McKay, Diary, Nov. 18, 1952 [CHL]; Bringhurst, “Acquisition of Property of the Swiss Temple,” 198–99; Bringhurst, Mission President Journal, 6, 8; Morning Session, English language, Sept. 11, 1955, 3, Swiss Temple Dedicatory Addresses, CHL.

  24. David O. McKay to Samuel Bringhurst, Nov. 19, 1952; Nov. 24, 1952, volume 151, David O. McKay Scrapbooks, CHL. Ngaahi Tefitó: Ko e Langa TemipaléSuisalani (Switzerland)

  25. John A. Widtsoe, In a Sunlit Land (Salt Lake City: Milton R. Hunter and G. Homer Durham, 1952); John A. Widtsoe to “the Brethren of the General Authorities of the Church,” Oct. 10, 1952, John A. Widtsoe Papers, CHL.

  26. Durham, “Death of John A. Widtsoe,” 1–5; Leah Dunford Widtsoe to Ann Rees, Dec. 19, 1952, John A. Widtsoe Papers, CHL. Naʻe fakatonutonu e konga leá ke lau ngofua; ʻoku ʻi he maʻuʻanga fakamatala totonú ʻa e “he had enjoyed a rich life and was willing to live and serve as long as the Lord permitted.”

  27. Durham, “Death of John A. Widtsoe,” 1–5; Leah Dunford Widtsoe to Ann Rees, Dec. 19, 1952, John A. Widtsoe Papers, CHL; Kau Māʻoniʻoní, vōliume 2, vahe 3233, mo e 36; Widtsoe, In the Gospel Net, 119–20.

  28. Parrish, John A. Widtsoe, chapter 23; Allen, Embry, and Mehr, Hearts Turned to the Fathers, 222–29; Genealogical Society of Utah Board of Trustees, Minutes, Oct. 14, 1947; May 17 and Oct. 24, 1950. Tefito: Family History and Genealogy (Hisitōlia Fakafāmilí mo e Tohi Hohokó)

  29. John A. Widtsoe and Leah Dunford Widtsoe, The Word of Wisdom: A Modern Interpretation (Salt Lake City: Deseret Book, 1937); John A. Widtsoe, Evidences and Reconciliations: Aids to Faith in a Modern Day, 3 vols. (Salt Lake City: Bookcraft, 1951).

  30. Durham, “Death of John A. Widtsoe,” 3–10; Leah Dunford Widtsoe to Ann Rees, Dec. 19, 1952, John A. Widtsoe Papers, CHL; Parrish, John A. Widtsoe, 662–63; In Memoriam: John A. Widtsoe, 25, 27. Naʻe liliu e konga lea fakamuimuitahá ke lau ngofua; Naʻe liliu ʻa e “had been” ʻi he tatau totonú ki he “was,” pea naʻe liliu ʻa e “received” ki he “receives.” Tefito: John and Leah Widtsoe (Sione mo Lia Uitisou)