Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 7: Hopo Fale Aleá


“Hopo Fale Aleá,” vahe 7 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 3, Laka Atu ʻi he Loto-Toʻa, Anga Fakaʻeiʻeiki mo e Tauʻatāina, 1893–1955 (2021)

Vahe 7: “Hopo Fale Aleá”

Vahe 7

Hopo Fale Aleá

ʻĪmisi
ko e lea ʻa Siosefa F. Sāmita ʻi ha hopo Fale Alea ʻi ʻAmelika

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1901, ne toe lahi ange e ngaahi fatongia faka-Siasi ne fuesia ʻe Siosefa F. Sāmita ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he fakaʻau ke fakautuutu ange ʻa e hōloa e tuʻunga moʻui lelei ʻa Siaosi Q. Kēnoní. ʻI Māʻasí, ne fononga ʻa Siaosi mo hono fāmilí ki he matāfanga ʻo Kalefōniá, mo e ʻamanaki ʻe fakaakeake ia ʻe he angi iiki ʻa e ʻea ʻo e ʻōsení. ʻI he taimi tatau, ne feinga ʻa Siosefa ke fakalotolahiʻi hono kaungāmeʻá mei he mamaʻó.

Naʻá ne tohi kia Siaosi ʻo pehē, “Kuo hoko ʻeku fengāueʻaki fuoloa mo koe ʻi he Siasí ke ne haʻi kiate koe hoku lotó, hoku laumālié, ʻeku ʻofá mo e ngaahi manavaʻofá, ʻi ha vā feʻofoʻofani ʻoku mālohi ʻo hangē ko ʻeku ʻofa ʻi heʻeku moʻuí, ʻa ia he ʻikai lava ke veteki.”1

Ka neongo ia, ne kei holo māmālie pē e tuʻunga moʻui lelei ʻa Siaosí. Ne faʻa ʻoatu ʻe hono ngaahi fohá ha ngaahi lipooti fekauʻaki mo e tuʻunga ʻoku ʻi ai e moʻui lelei ʻenau tangataʻeikí ki Sōleki Siti, ko ia ai ne ʻikai ofo ʻa Siaosi ʻi heʻene maʻu ha tohi ʻi he ʻaho 12 ʻo ʻEpelelí, ʻo fakaaʻu mai ai kuo mālōlō ʻa Siaosí. Ka ne kei ongo moʻoni pē kiate ia ʻene mālōloó. Ne tohi ʻe Siosefa ʻi heʻene tohinoá he ʻaho ko iá, “Naʻá ne hoko ko ha tangata anga fakatōkilalo mo lelei moʻoni, ko ha taki māʻongoʻonga ʻi he ngaahi fakataha alēlea mo hono ngaahi tokouá. ʻE ongo ki he Siasí kotoa ʻene mālōloó.”2

ʻI he lotolotonga ʻo e mamahi ʻa Siosefá, naʻe fakatafoki ʻene tokangá ki hono ngaahi fatongia ne lahi ange ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí.3 ʻI he taʻu ko iá, naʻá ne vaheʻi mo Palesiteni Lōlenisou Sinou ha kau ʻaposetolo ʻe toko tolu ke tataki ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi he ngaahi feituʻu lalahi ʻi he māmaní. Ne na ui ʻa Falanisisi Laimani ke ne tokangaʻi ʻa e Misiona ʻIulopé, ko Sione Henelī ke fakaakeake ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi Mekisikou pea mo Hiipa J. Kalānite ke tataki ʻa e fuofua kau faifekau ki Siapaní. ʻI he loto ʻa e kau taki ʻo e Siasí ke fakalahi e ngāue ʻa e ʻEikí ki he ngaahi konga kehe ʻo e māmaní, ne nau fakakaukau foki ke tuku atu ha kau faifekau ki ʻAmelika Tonga mo langa ha kiʻi temipale siʻisiʻi ki he ngaahi fonua ʻo e Kāingalotú ʻi ʻAlisona mo e fakatokelau ʻo Mekisikoú. Ka neongo ia, ne kei ʻi ai ha moʻua ʻa e Siasí, pea ne ʻikai te nau fakahoko ia he taimi ko iá.4

Ne toe kaungāmamahi foki e Kāingalotú mo ha toe pekia kehe ʻe toko ua he taʻu ko iá. ʻI ʻAokosí, ne tō e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá, Sina ʻIongi, lolotonga ia haʻane ʻaʻahi ki hono ʻofefiné, Sina Pelēsenitia Kaati, ʻi Kānata. Naʻe fakafoki fakavavevave ʻe Sina Pelēsenitia ʻene faʻeé ki ʻIutā, ʻa ia naʻá ne mālōlō ai ʻi he nonga ʻi hono ʻapi nofoʻanga ʻi Sōleki Sití. ʻI he kotoa e moʻui ʻa Siná, naʻá ne hoko ko ha sīpinga ʻo hono fakamuʻomuʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi ha toe meʻa ange.5

Naʻá ne talaange ki he kau Fineʻofa ʻi Katisoní ʻi ha uike ʻe ua kimuʻa peá ne mālōloó, “ʻOku ou fiefia lahi ange ʻi he ʻaho takitaha ʻi he maʻongoʻonga ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku tau tui ki aí. ʻOku ʻikai faʻa mafakamatalaʻi e maʻongoʻonga hotau ngaahi tāpuakí. ʻOku ʻikai mo ha meʻa ʻe mafakatataua ki he ngaahi tāpuaki ʻoku tau fiefia ai ʻo fakafou ʻi heʻetau falala ki he ʻOtuá.”6

Hili ha māhina ʻe ua mei ai, naʻe puke fakafokifā ʻa Palesiteni Sinou. Ne ʻaʻahi ha kau ʻaposetolo tokolahi kiate ia pea ʻi he kole ʻa Siosefa F. Sāmitá, ne nau tūʻulutui ʻi hono veʻe mohengá ʻo lotu maʻana. Naʻá ne mālōlō ʻi ha taimi siʻi pē mei ai.

ʻI he meʻafakaʻeiki ʻo Palesiteni Sinoú, naʻe fakahīkihikiʻi ia ʻe Siosefa mo ʻene fakamoʻoni taʻeueʻia ki he moʻoní. Naʻá ne pehē, “Makehe meia Siosefa Sāmita, ʻoku ʻikai ke u tui kuo ʻi ai ha tangata ʻe moʻui ʻi he māmani ko ʻení kuó ne fakahoko ha fakamoʻoni ʻe toe mālohi mo mahinongofua ange kau kia Sīsū Kalaisi.”7

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, ʻi he ʻaho 17 ʻo ʻOkatopa 1901, naʻe hikinimaʻi ʻe he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa Siosefa F. Sāmita ko e palesiteni hono ono ʻo e Siasí. Naʻá ne ui ʻa Sione Uinitā ʻo e Kau Pīsopeliki Pulé mo ʻAnitoni Lani ke hoko ko hono ongo tokoni. Naʻe hilifaki leva ʻe he kau ʻaposetoló honau nimá ʻi he ʻulu ʻo Siosefá, pea mo Sione Sāmita, ko hono taʻokete mo e pēteliake ʻo e Siasí, ʻo vaheʻi ia.8


Naʻe hikinimaʻi ʻe he Kāingalotú ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻoú ʻi ha fakatahaʻanga makehe ʻi he Tāpanekale Sōlekí ʻi he ʻaho 10 ʻo Nōvema, 1901. Naʻe talaange ʻe Palesiteni Sāmita ki he haʻofangá, “Ko hotau fatongiá ke fataki mālohi atu e ngāué, ʻi he loto-fakapapau kakato mo e loto-tāumaʻu ke fakahoko ia, ʻo fakafou ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí pea fakatatau ki he ueʻi ʻa Hono Laumālié.” ʻI heʻenau hopo ki ha senituli foʻoú, naʻá ne loto ke ʻoange ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ha ʻamanaki lelei ki he kahaʻú.

Naʻá ne pehē, “Kuo fakamālohiʻi kitautolu ke mavahe mei hotau ngaahi ʻapí, tukuhifoʻi mo lauʻi koviʻi ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke liliu e tūkunga ko ʻeni ʻo e ngaahi meʻá pea ke fakahā kitautolu ki he māmaní ʻi hotau tuʻunga totonú—ko e kau moihū moʻoni ʻo e ʻOtuá.”9

ʻI he fakatahaʻangá, naʻe fokotuʻu foki ʻe Palesiteni Sāmita ki he Kāingalotú ke nau poupouʻi ʻa Patisepa Sāmita ko e palesiteni hono fā ʻo e Fineʻofá. Ko e fuofua taimi ia ne kole ai ki he ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke nau hikinimaʻi ha kau palesitenisī lahi foʻou ʻo e Fineʻofá.

Naʻe pehē ʻe ʻEmeline Uele, “Naʻe ongo makehe ki he houʻeiki fafine ne loto ki ha ngaahi tupulaki ʻi he kau fineʻofá, ke vakai ki he ngaahi nima ne hiki mei he kotoa ʻo e ngaahi kōlomu ʻo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní ke poupouʻi kinautolu.”10

Naʻe kau e taʻu fitungofulu mā hiva ko Patisepá ʻi he kau mēmipa toko siʻi ne kamataʻi ʻa e Fineʻofa ʻi Nāvuú, ʻa ia ne kei moʻuí. Hili ʻene kau ki he Siasí ʻi heʻene taʻu hongofulu mā nimá, naʻá ne fakataha mo e Kāingalotú ʻi Mīsuli pea ʻi Nāvū. ʻI he 1841, naʻá ne mali mo e ʻaposetolo ko Siaosi A. Sāmitá pea hoko kimui ange ko ha tokotaha ngāue ouau ʻi he Temipale Nāvuú. Kuó ne fua fatongia faivelenga ʻi he Fineʻofá, pea fakamuimui tahá ko e tokoni ua ʻo Sina ʻIongi ʻi he kau palesitenisī lahí.11

Hili ha māhina ʻe ua mei hono hikinimaʻi ia ʻe he Kāingalotú, ne tuku atu ʻe Patisepa ha pōpoaki ʻo e ʻofa mo e talamonū ki he kau mēmipa kotoa pē ʻo e Fineʻofá. Naʻá ne pehē, “Siʻi kau fineʻofa, mou feinga ke fakatahatahaʻi mai homou sosaietí ʻi he ʻofa mo e uouangataha. Tuku ke tau laka atu ʻi he houá ni mo ha ngaahi tukupā foʻou ke fataki atu e ngaahi ngāue ʻo e fakafiemālié mo e fakatupulakí.”12

Naʻá ne taukapoʻi mo hono ongo tokoní, ʻEni Haiti mo ʻAita Tusenipeili, ʻa hono tokangaekina e paeá mo e tukuhausiá mo poupouʻi hono tauhi uelofea ʻo e uité mo e ngaohi tupenu siliká. Ke maʻu ha paʻanga ki heʻenau ngāue tokoní, naʻá ne poupouʻi e kau mēmipa ʻo e koló ke tānaki ha paʻanga ʻofa ʻaki hono fakahoko ha ngaahi pasā, koniseti mo ha ngaahi hulohula. Naʻá ne ʻoatu ha kau ngāue tokoni ki he ngaahi kautaha fakafonua ʻa e houʻeiki fafiné mo tokoni ki he houʻeiki fafiné ke akoako ke hoko ko ha kau neesi mo ha kau māʻuli. Naʻá ne kamata tātānaki foki ha paʻanga mo fokotuʻutuʻu ha palani ki ha “Fale Maʻá e Houʻeiki Fafiné” ʻi he tafaʻaki hala fehangahangai mo e Temipale Sōlekí, ʻi he kelekele ne ʻosi tuku makehe ʻe Lōlenisou Sinou maʻá e houalotú kimuʻa peá ne mālōloó.13

Hangē ko kinautolu ne ʻi muʻa ʻia Patisepá, naʻá ne tui mo hono ongo tokoní naʻe mahuʻinga ke nau ʻaʻahi ki he kau Fineʻofá fakataautaha. Ne nau faʻa fakafalala ki he ngaahi uaifi ʻo e kau palesiteni misioná ke ʻaʻahi ki he Kau Fineʻofa ʻi ʻIulope mo e ʻOtu Motu Pasifikí. Ka ne nau feinga ʻiate kinautolu pē pe kau mēmipa ʻo e poate lahi ʻo e Kau Fineʻofá ke ʻaʻahi ki he houʻeiki fafine ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití, Mekisikoú mo Kānata ʻo ʻikai toe siʻi hifo he tuʻo ua ʻi he taʻu. Koeʻuhí ne lahi ha ngaahi siteiki ʻo e Siasí ʻi he feituʻu ko ʻení, ne faingataʻa ange ai ke ʻaʻahi ki he tokotaha kotoa pē, ne nau uiuiʻi ai mo ha houʻeiki fafine kehe ʻe toko ono ke tokoni ʻi he ngāué.14

ʻI heʻenau ʻaʻahi ki he ngaahi siteikí, ne fakatokangaʻi ʻe he kau taki ʻo e Fineʻofá ʻa e ʻikai tokangaekina mo e houʻeiki fafine kei siʻi angé. Koeʻuhí ko e tokolahi taha ʻo e houʻeiki fafine ko ʻení ko ha ngaahi faʻē kei siʻi, naʻe poupouʻi ai ʻe he kau palesitenisī lahí e Kau Fineʻofa ʻo e siteikí ke ʻai ʻenau ngaahi fakatahaʻangá ke fakamanakoa ki he toʻu tangata kei siʻi angé. ʻI he taimi ko ʻení, ne ʻikai ha naunau fakalēsoni pau ke muimui ki ai e Fineʻofá, ko ia ne fakahinohinoʻi ʻe Patisepa e ngaahi siteikí ke nau fokotuʻutuʻu haʻanau ngaahi kalasi fakaako pē ʻanautolu maʻá e ngaahi faʻeé. Naʻá ne kole ange ke feakoʻaki ʻa e Fineʻofa kotoa pē mei he ngaahi aʻusia ʻa e kau mēmipa matuʻotuʻa angé mo nau ako foki mei he ngaahi tohi ako fekauʻaki mo hono ohi hake ʻo e fānaú, ʻa ia naʻá ne maʻu e tokanga ʻa e houʻeiki fafine toʻu tangata iiki angé. ʻIkai fuoloa mei ai, kuo kamata ke pulusi ʻe he Poupouʻi ʻo e Fefiné (Woman’s Exponent) ha ngaahi fokotuʻutuʻu fakakalasi ke tokoni ki he ngaahi siteikí ke fakatupulaki ʻenau ngaahi polokalamá.15

ʻI ʻAokosi ʻo e 1903, ne tuku atu ʻe Patisepa ʻa e taʻu tolungofulu ko ʻAita Tusenipeilí ki Katisoni ke tokoni kia Sina Pelēsenitia Kaati mo e kau palesitenisī fakalotofonua ʻo e Fineʻofá, ke teuteu e ngaahi kalasi ʻa e ngaahi faʻeé. Naʻe fakahinohinoʻi kinautolu ʻe ʻAita ke tokangaʻi ʻa e polokalamá mo fakaʻaongaʻi e ngaahi makasini mo e ngaahi pulusinga kehe ʻa e Siasí ʻi heʻenau ngaahi lēsoní.

Ne fehuʻi ange ʻe Sina Pelēsenitia, “Ko e hā e lahi ʻo e founga fakaako ʻoku fie maʻu ke tau ako ʻi heʻetau ngaahi kalasi fakaefaʻeé?”

ʻI he hoko ʻa ʻAita ko ha faiako ki he kauleka īkí mo ha pule fakaakó naʻá ne aʻusia ha tuʻunga fakaako ʻi he kolisí, naʻá ne loto-vēkeveke ke fakakau ʻi he kalasi ʻa e ngaahi faʻeé e ngaahi fakakaukau fakamuimuitaha ʻi he tauhi fānaú. Ka naʻe mahino kiate ia ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa lahi ʻe fie vahevahe ʻe he kau Fineʻofa matuʻotuʻa angé mei heʻenau ngaahi aʻusia fakatāutahá.

Naʻá ne pehē, “ʻOku mau loto ke mou tokangaekina e ngaahi fiemaʻu ʻa ha faʻē mo hono fatongia ki heʻene fānaú ʻi ha ngaahi founga kehekehe. ʻE malava ke tau feakoʻaki ha ngaahi founga lelei lahi.”16


Lolotonga e ʻaʻahi ʻa ʻAita Tusenipeili ki Katisoní, ne teuteu atu hono tuongaʻane ko Liiti Simutí ki haʻane veipā fakapolitikale ʻi he Fale Alea ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Ne toki uiuiʻi ʻa Liiti ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa ia ne fili ki he Fale Aleá ʻi he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá hili ia haʻane maʻu ha ngofua mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke kau ʻi he fili Fale Aleá.17 Naʻe poupouʻi foki ʻe hono uaifi ko ʻElí ʻene fie hoko ko ha mēmipa ʻo e Fale Aleá, ʻi heʻene loto-fakapapau te ne lava ʻo fakahoko ha tokoni lahi maʻá e kakai ʻo ʻIutaá. Naʻe talaange ʻe ʻEli kia Liiti, “ʻOku ou fakaʻamu lahi ke ke ikuna, pea ʻoku ou ongoʻi ʻe tāpuekina mo tokonia fakatouʻosi kitaua ʻe he ʻOtuá.”18

Hangē ko ia ne ʻosi ʻiloʻi ʻe hokó, ne tupu mei he ikuna ʻa Lītí ha movetevete mo ha ngaahi fakahāhā loto.19 Kuo faifeinga e Siasí ke fakaleleiʻi hono ʻata ki he kakaí hili hono fili ʻo B. H. Lōpeti ki he Fale ʻo e Kau Fakafofongá ʻi he 1898 ʻo fakatupu ai ha ngaahi ongo fehiʻanekinaʻi ʻo e Kāingalotú ʻi he fonuá. Ne fokotuʻu ai ʻe he Siasí ha Vaʻa Fakamatala (Bureau of Information) ʻi he Temipale Sikueá ke tokoni ke ako lahi ange ai e kakaí fekauʻaki mo e Kāingalotú. Ne fakangāueʻi heni ha kau ngāue fie tokoni, ko hanau tokolahi mei he KMFKT (YMMIA) mo e KMFKM (YLMIA) ʻa ia ne nau tufaki ha ngaahi tohi ʻa e Siasí mo tali ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e Siasí mo ʻenau ngaahi tuí. Kuo nau talitali ʻeni ha kau ʻaʻahi ʻe lauiafe ki Sōleki Siti mo ha fakamatala totonu fekauʻaki mo e Siasí. Ka ne ʻikai liliu ʻe heʻenau ngāué e ngaahi fakakaukau ʻa e kau fakatanga fakalilifu taha ne ō atu mo mavahe mei ʻIutaá.20

Ko e kau fakaanga lahi taha ʻo Lītí ʻa e kau mēmipa ʻo e Kautaha Taki Palotisani ʻi Sōleki Sití (Salt Lake Ministerial Association), ko ha kulupu ʻo ha kau tangata pisinisi, kau loea, mo ha kau faifekau Palotisani mei ʻIutā. Hili ha taimi siʻi mei he filí, ne nau tangi ki he Fale Aleá ke ʻoua naʻa ʻoange kia Liiti hono lakanga ʻi he Fale Aleá. Ne pehē ʻi heʻenau [tohi] tangí ʻoku maʻu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha mafai fakapolitikale mo fakaʻekonōmika ki he Kāingalotú pea mo tuʻutuʻuni ha talangofua kakato ange kiate kinautolu. Ne nau pehē foki ʻoku kei malangaʻi, fakahoko mo poupouʻi pē ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e mali tokolahí, neongo e Fanongonongo Fakamafaiʻí. Ne nau aofangatuku ʻo pehē, ʻoku hanga ʻe he ngaahi meʻá ni ʻo ngaohi e Kāingalotú ke nau taʻemateaki mo ʻikai fakatemokalati ki he puleʻangá.

Ne manavasiʻi e Kautaha Taki Palotisaní ʻe fakaʻaongaʻi ʻe Liiti hono tuʻunga ko ha ʻaposetolo ʻi he Siasí ke poupouʻi ʻaki ʻa e mali tokolahi mo maluʻi ʻa kinautolu ne fakahoko iá. Ne tukuakiʻi foki ʻe ha mēmipa ʻe taha ʻa Liiti, ko ha tokotaha mo ha uaifi pē ʻe taha, ʻoku fakahoko fakapulipuli ʻe Liiti ʻa e mali tokolahí. Naʻá ne pehē ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa Liiti ki he ngaahi fokotuʻutuʻu ngāue pē ʻanautolú.21

Ne vakaiʻi ʻe he kau taki ʻo e Fale Aleá e ngaahi [tohi] tangí mo fili ha kōmiti ʻo ha kau senatoa ʻe toko hongofulu mā tolu ke nau fakahoko ha hopo ʻo e ngaahi tukuakiʻi naʻe fakahoko ʻe he Kautaha Taki Palotisaní. Ka ne nau fakaʻatā pē foki ʻa Liiti ke fakafuakavaʻi ia ki hono lakangá, ʻo tuku ke ne hoko ko ha senatoa kae ʻoua ke ʻosi e hopo naʻe fakahoko ʻe he kōmití.22

Neongo ne ʻiloʻi ʻi he Siasí kotoa e ngaahi fakamanamana ʻo e fakatotoló, ka naʻe tui ʻa Siosefa F. Sāmita ʻe kei maʻu pē ʻe Liiti hono tuʻunga fakaeʻaposetoló mo hono tuʻunga ʻi he Fale Aleá, peá ne falala ʻe lahi ange e ngaahi meʻa lelei te ne fakahoko ʻi Uāsingatoní ʻi ha toe feituʻu ange. Naʻe vakai ʻa Palesiteni Sāmita ki he fakatotoló ko ha faingamālie ke tokoni ki he kakaí ke mahino ange kiate kinautolu e Kāingalotú mo ʻenau ngaahi tuí.23

Koeʻuhí ne teʻeki fakahoko ʻe Liiti ʻa e mali tokolahí, ne ʻikai hohaʻa ia ki he fakatotolo ʻa e kōmití fekauʻaki mo ʻene moʻui fakatāutahá. Ka naʻá ne hohaʻa fekauʻaki mo e tuʻunga ongoongo ʻo e Siasí lolotonga ʻa e hopó. Ne lahi ha ngaahi talanoa ʻo pehē ʻoku lahi ha ngaahi mali tokolahi foʻou ʻi ʻIutā, pea naʻe ʻi ai ha veiveiua ʻi he fakakaukau ʻa e kakaí fekauʻaki mo e tukupā ʻa e Siasí ke siʻaki e mali tokolahí talu mei hono fili ʻo B. H. Lōpetí. ʻI he hoko ʻa Liiti ko ha taki ʻi he Siasí, naʻe pau ai ke ne fakahoko ha tali ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e Siasí. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe fakatotolo fakaʻaufuli ʻe he kōmití e ngaahi mali tokolahi hili ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí. Naʻá ne ʻiloʻi foki ʻe fakafehuʻia ia ʻe he kau senatoá pea ʻe ʻi ai mo ha ngaahi fakamoʻoni kehe fekauʻaki mo e kau ʻa e Siasí ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé kae pehē ki he līʻoa ʻa e Kāingalotú ki he ʻIunaiteti Siteití.24

Kapau ʻe lava ke fakahaaʻi ʻe he kōmití ne poupou ʻa e Siasí ki he maumau laó, ʻe malava ke mole meia Liiti hono lakanga ʻi he Fale Aleá, pea ʻe toe kovi ange e ongoongo ʻo e Kāingalotú.

ʻI he ʻaho 4 ʻo Sānuali, 1904, ne fakahū ai ʻe Liiti ha tohi fakaʻikaiʻi ki he kōmití, ʻo ne fakaʻikaiʻi ai e ngaahi tukuakiʻi ʻa e Kautaha Taki Palotisaní. Naʻá ne ʻamanaki ke fakaʻūtaha e tokanga ʻa e kōmití kiate ia pē mo ʻene moʻuí. Ka ʻi heʻene fakataha mo e kōmití hili ha uike ʻe taha mei ai, naʻe mahino ne fakapapau e kau senatoá ke fakatotoloʻi e Siasí. Pea ne nau toe loto-vilitaki ange ke fakafehuʻi ʻa Siosefa F. Sāmita mo e kau taki māʻolunga kehé fekauʻaki mo ʻenau tākiekina fakapolitikale ki he Kāingalotú pea mo e hokohoko atu ko ia ʻa e mali tokolahí hili ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí.

Ne talaange ʻe he sea ʻo e kōmití kia Simuti, “Senatoa Simuti, ʻoku ʻikai hopoʻi koe. Ko e siasi Māmongá ʻoku fie maʻu ke mau fakatotoloʻí, pea te mau fakapapauʻi ʻoku talangofua ʻa e kau tangatá ni ki he laó.”25


ʻI he ʻaho 25 ʻo Fēpueli, 1904, ne ʻoatu ai ʻe he kōmiti Fale Aleá ha tohi tuʻutuʻuni kia Siosefa F. Sāmita ke fakamoʻoni ʻi he ngaahi hopo ʻa Simutí. Naʻá ne mavahe ai ki Uāsingatoni DC, hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, mo ha loto-falala ʻe ikunaʻi ʻe he Siasí e tukuakiʻi ʻoku faí. Ka neongo iá, ne ʻosi fakatokanga ʻa Liiti ki ai ʻe ʻeke ʻe he kau senatoá ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e tafaʻaki kotoa pē ʻo ʻene moʻuí pea mo fie maʻu ha ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo ʻene ngaahi mali tokolahí. ʻI heʻene hoko ko e palesiteni ʻo e Siasí, ʻe fehuʻia foki ia fekauʻaki mo hono fatongia ko ha palōfita, tangata kikite mo ha tangata maʻu fakahā ki he Kāingalotú. ʻE fie maʻu ʻe he kōmití ke nau ʻilo pe ko e hā e tākiekina ʻokú ne maʻu mo ʻene ngaahi fakahā kia Liiti pea mo ʻene ngaahi ngāue ʻi he Fale Aleá.26

ʻI he ʻaho ʻuluaki ne fakahoko ai ʻe he kōmití ʻenau ngaahi fehuʻí, ko hono 2 ʻo Māʻasí, ne fonu ʻa e lokí ʻi he kau senatoa, kau loea mo ha kau fakamoʻoni. Ne ʻi ai foki ha kau mēmipa ʻo e ngaahi kautaha ʻa e houʻeiki fafiné ʻa ia ne nau fakafepakiʻi hono fili ʻo Lītí. ʻI he kole ʻa e seá, ne tangutu ʻa Palesiteni Sāmita ʻi ha tangutuʻanga fehangahangai mo ia ʻi ha tēpile lōloa. Ne helu lelei hono ʻulu mo e kava hinehiná, pea naʻá ne tui ha kiʻi kote lanu ʻuliʻuli mo ha mata-sioʻata fakaʻesia koula. Naʻe pineʻi ki hono hingoá ha kiʻi fakatātā siʻisiʻi ʻo Hailame Sāmita, ko ʻene tangataʻeiki naʻe fakapōngí.27

Naʻe fakaava ʻe Lōpeti Teila, ko e loea naʻá ne fakafofongaʻi e Kautaha Taki Palotisaní e fakatahaʻangá ʻaki ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e moʻui ʻa Palesiteni Sāmitá. ʻI hono tataki ʻene tokangá ki he fakahaá mo ʻene tākiekina e ngaahi fili fakafoʻituitui ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí, ne fehuʻi ange leva ʻe he loeá ki he palōfitá ke fakamatalaʻi ʻa e taimi ʻe fie maʻu ai e kau mēmipa ʻo e Siasí ke nau talangofua ki he fakahā mei he palesiteni ʻo e Siasí. Kapau te ne lava ʻo ʻai e palōfitá ke fakahaaʻi ʻoku fie maʻu ʻa e kau mēmipa kotoa pē ke talangofua ki heʻene ngaahi fakahaá, ʻe lava leva ke fakahaaʻi ʻe Teila ʻoku ʻikai tauʻatāina kakato ʻa Liiti Simuti ke fakahoko ha ngaahi tuʻutuʻuni ʻiate ia pē ʻi he Fale Aleá.

Naʻe talaange ʻe Palesiteni Sāmita, “ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha fakahā ʻe fakafou mai ʻi he taki ʻo e Siasí ʻe fakaʻaongaʻi leva mo fakamafaiʻi kae ʻoua kuo fakahaaʻi ia ki he Siasí pea nau tali ia.”

Ne ʻeke ange ʻe Teila, “Ko hoʻo ʻuhingá, ʻe lava ke pehē atu e Siasí ʻi he konifelenisí, Siosefa F. Sāmita, ko e palesiteni ʻo e Siasí, ‘ʻOku mau fakaʻikaiʻi kuo fakahā atu ʻe he ʻOtuá ke ke talamai e meʻá ni kiate kimautolu’?”28

Ne tali ange ʻe he palōfitá, “Te nau lava ʻo lea pehē kapau ko honau lotó ia. ʻOku maʻu ʻe he tangata kotoa pē ʻa e totonu ki heʻene fakakaukau mo e vakai mo e ngaahi tuʻutuʻuni ki he meʻa ʻoku totonu mo halá, kae koloa pē ke ʻoua naʻá ne fakafepakiʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni pau ʻo e Siasí.”29

ʻI heʻene ʻoange ha sīpingá, naʻá ne talaange ko ha konga pē ʻo e Kāingalotú ne nau fakahoko ʻa e mali tokolahí. Naʻá ne talaange, “Ne fakaʻehiʻehi e kotoa e toenga ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí mei he tefitoʻi moʻoni ko iá pea ne ʻikai ke nau fakahoko ia, pea ne ʻi ai mo ha lauiafe ne ʻikai pē ke nau maʻu ʻe kinautolu pe tui ki ai, ka ne ʻikai tuʻusi ai kinautolu ia mei he Siasí.”30

Ne fehuʻi ange ʻe he sea ʻo e kōmití, “ʻOkú ke maʻu ha ngaahi fakahā, ʻikai ko ia?” Naʻá ne fehuʻi ange pe ko e fē ha taimi ʻe hoko ai ha fakahā mei he palōfita ʻa e ʻEikí ko ha tokāteline mahuʻinga ʻo e Siasí, ko ha meʻa ʻe haʻisia ke talangofua ki ai ha Kāingalotu faivelenga ʻo hangē ko Liiti Simutí.

Ne filifili lelei ʻe Palesiteni Sāmita e ngaahi lea ke ne lea ʻakí. Kuó ne faʻa maʻu ha fakahā fakataautaha ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻene hoko ko ha palōfitá, kuó ne maʻu foki ha fakahinohino fakalaumālie maʻá e Kāingalotú. Ka kuo teʻeki ke ne maʻu ha fakahā maʻá e Siasí fakalūkufua ʻi he leʻo totonu ʻo e ʻEikí—ʻa e faʻahinga fakahā ʻoku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

Naʻá ne talaange ki he seá, “Kuo teʻeki ke u talaatu kuó u maʻu ha fakahā tukukehe pē ʻa ia kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá kiate au, ko e moʻoni fakalangi ʻa e ʻOtuá ʻa e meʻa ko ia ʻoku ui ko e ‘Māmonga’. Ko ia pē.”31


Ne hokohoko atu hono tali ʻe Palesiteni Sāmita e ngaahi fehuʻí ʻo aʻu ki he mātuku ʻa e kōmití ʻi he efiafi ko iá. ʻI he hoko atu ʻa e hopó ʻi he ʻaho hono hokó, ne nofo taha ange ʻenau ngaahi fehuʻí ʻi he mali tokolahí pea mo e Fanongonongo Fakamafaiʻí. ʻI he feinga ʻa Palesiteni Sāmita ke tali totonu ʻenau ngaahi fehuʻí, naʻá ne fakaʻehiʻehi mei hano fakahaaʻi ʻa e meʻa ʻokú ne ʻilo mo e kau taki kehe ʻo e Siasí fekauʻaki mo e ngaahi mali tokolahi foʻoú. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe fakahalaiaʻi ia ʻe he Fale Aleá kae pehē ki he Siasí ʻo ka ʻi ai haʻanau fakaʻiloʻilo ki he fakamatala ko ʻení ʻi he fakatotoló.32

ʻIkai ngata aí, ne fakatefito foki ʻene ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ʻa e kōmití ʻi he mahino ko e Kāingalotu ne nau toe fakahoko ʻa e mali tokolahí hili ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí, ne nau fakahoko ia ʻi he fili pē ʻanautolu. ʻI he ʻuhingá ni, naʻá ne tui kuo teʻeki tapui ia mo hono ngaahi uaifi tokolahí, pe ha ngaahi vā nofo-mali tokolahi pē ʻe he Fanongonongo Fakamafaiʻí, mei he hokohoko atu ke tauhi ʻenau ngaahi fuakava mali toputapu ʻi he temipalé.33

ʻI he taimi ne fehuʻi ange ai ʻe Lōpeti Teila kia Palesiteni Sāmita pe ʻokú ne pehē ʻoku ʻikai totonu ke hokohoko atu ʻa e nofo mo ha mali ʻoku laka ange he tahá, naʻá ne pehē , “ʻOku ʻikai fenāpasi ia mo e tuʻutuʻuni ʻa e Siasí pea fepaki foki mo e lao ʻo e fonuá.” Ka naʻá ne fakamatala tauʻatāina leva fekauʻaki mo ʻene taʻeloto ke siʻaki hono fāmili tokolahí. Naʻá ne pehē, “Kuó u nofo fakataha mo hoku ngaahi uaifí. Kuo nau fāʻeleʻi ha fānau maʻaku talu mei he 1890.”34

Ne pehē ange ʻe Teila, “Koeʻuhí ko ha maumau lao ia, ko e hā kuó ke fakahoko ai iá?”

Naʻe tali ange ʻe he palōfitá, “Ne lelei ange kiate au ke fehangahangai mo e ngaahi tautea ʻo e laó kae ʻikai liʻaki hoku fāmilí.”35

ʻI he feinga ʻa e kau senatoá ke ʻiloʻi e hingoa ʻo e niʻihi kuo nau fakahoko ʻa e mali tokolahí hili ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí, ne nau fehuʻi ange fekauʻaki mo e ngaahi mali ʻa e kau ʻaposetoló mo ha kau mēmipa kehe ʻo e Siasí. Ne ʻeke ange foki ʻe he sea ʻo e kōmití kia Palesiteni Sāmita pe kuó ne fakahoko ha mali tokolahi hili ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí.

Ne tali ange ʻe he palōfitá, “ʻIkai, kuo teʻeki ai.” Naʻe hoko atu ʻi heʻene talí ha konga fakamatala ne mātuʻaki fakalea tokanga ʻa ia naʻe fakataumuʻa ke taʻofi ʻaki hano toe fakafehuʻia ia. Naʻá ne pehē, “Kuo teʻeki ʻi ai ha mali tokolahi naʻe fakamolumaluʻi pe fakangofua pe fakahoko ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní”.

Ne ʻeke ange ʻe ha senatoa, “Talu mei he Fanongonongo Fakamafaiʻí?”

Ne fakamahinoʻi ange ʻe Palesiteni Sāmita, “Ko ia, ko ʻeku ʻuhingá ia.” ʻI heʻene fakahoko ʻa e fakamatalá ni, ne ʻikai ke ne fakaʻikaiʻi ʻoku ʻi ai ha mali tokolahi hili ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí. Ka naʻá ne loto ke fakafaikehekeheʻi e ngaahi ngāue naʻe fakangofua ʻe he Siasí mo hono ngaahi fakataha alēleá, pea mo e ngaahi meʻa naʻe fili e kau mēmipa fakafoʻituitui ʻo e Siasí ke fakahoko ʻo fakatatau ki heʻenau fakakaukaú. Kuo poupouʻi ʻe he Siasí ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí ʻi he 1890, ʻa ia ko e ngaahi mali tokolahi naʻe fakahoko ʻe he kau taki ʻo e Siasí, ne fakahoko ia taʻe maʻu ha ngofua mei he Siasí fakalūkufua.

Ne fehuʻi ange ʻe ha senatoa ʻe taha, “Kapau naʻe fakahoko ʻe ha ʻaposetolo ʻo e Siasí ha faʻahinga ouau pehē, te ke pehē nai ne fakahoko ʻaki ia e mafai ʻo hoʻo Siasí?”

Ne tali ange ʻe Palesiteni Sāmita, “Ka fakahoko ha faʻahinga meʻa pehē ʻe ha ʻaposetolo pe ha tangata pē ʻokú ne pehē ʻokú ne maʻu e mafaí, he ʻikai ngata pē ʻi heʻene moʻulaloa ki he tautea mo e moʻua lahi mo e nofo pōpula ʻi he siteití ʻo fakatatau mo e lao ʻo e siteití, ka te ne fehangahangai foki mo hano fakatonutonu mo tuʻusi mei he Siasí ʻe ha kau faifakatonutonu ʻa e Siasí.”36


Hili hono fakakakato ʻe Palesiteni Sāmita ʻene fakamoʻoní ʻa ia ne feʻunga mo ha ʻaho ʻe nima, naʻá ne ongoʻi naʻá ne muimui ʻi ha tataki fakalangi lolotonga ʻene fakamoʻoní. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou tui fakapapau naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa e lelei taha naʻá Ne malavá ʻo fakafou ʻi he tokotaha ngāue naʻe fakafou ai ʻEne ngāué.”37

Ka naʻe kei fakatupu pē ʻe heʻene fakamoʻoní ha moveuveu ʻi he kakaí ʻi he taimi ne pulusi ai ʻi he ngaahi nusipepá. Ne ʻohovale e kakai ʻi he ʻIunaiteti Siteití ke ʻilo ʻoku kei nofo fakataha pē ʻa Palesiteni Sāmita mo hono ngaahi uaifi ʻe toko nimá. Ne nau veiveiua foki ʻi hono tuʻunga falalaʻanga mo fakamātoato ko ha fakamoʻoní pea nau tala fakahāhā e kau taki ʻo e Siasí ko ha kakai loi mo maumau lao.38

Ne fakamatala ʻe he sekelitali ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki hano kaungāmeʻa, “ʻOku mau lolotonga tofanga ʻi he taimí ni ʻi ha fehiʻanekina fakatokolahi mei he kakaí pea mahalo ko e meʻa pē taha ʻoku mau ongoʻi ke fakahoko he taimi ní ko hono tukunoaʻi pē ʻenau ʻitá mo tatali pēʻi he faʻa kātaki.”39

Neongo ne kei hoko atu pē e hopo ʻa e Fale Aleá ʻi Uāsingatoni DC, ka naʻe foki ʻa e palōfitá ki Sōleki Siti, mo e fakapapau ke fakahoko ha ngaahi meʻa ke fakafokifoki mai e loto-falalá kiate ia mo e Siasí. Naʻá ne fakapapauʻi ki he kōmití ʻe fakahoko ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha fakatonutonu faka-Siasi ki he Kāingalotu ne fakahoko e ngaahi mali tokolahi foʻoú ʻo maumauʻi ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí. Naʻá ne haʻisia he taimí ni ke fakahaaʻi ha fakamoʻoni mālohi ange ki he Fale Aleá ʻoku fakamātoato ʻene feinga mo e Kāingalotú ke taʻofi ʻa e mali tokolahí.40

ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1904, ko e ʻaho fakaʻosi ʻo e konifelenisi lahí, naʻá ne tuʻu ʻi he tuʻunga malanga ʻo e Tāpanekalé mo lau ha tohi fakaʻofisiale foʻou fekauʻaki mo e mali tokolahí ʻi he Siasí. Naʻá ne pehē, “Koeʻuhí ʻoku ʻi ai ha ngaahi lipooti lahi fekauʻaki mo ha ngaahi mali tokolahi kuo toe fakahoko, ʻo fepaki mo e fanongonongo fakamafaiʻi ʻa Palesiteni Utalafí, ʻoku ou fanongonongo ai heni ʻoku tapui kotoa e ngaahi mali peheé.”

Ne ʻikai fakahalaiaʻi ʻe he fakamatalá e ngaahi hoa mali ʻe toko uangeau tupu kuo nau fakahoko ʻa e mali tokolahí hili ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí pe fakahaaʻi ha taʻeloto kiate kinautolu kuo hokohoko atu ʻenau nofo mo honau ngaahi fāmili tokolahí talu mei he taimi ko iá. Ka naʻá ne fakahaaʻi he ʻikai toe fakangofua ke fakahoko ha mali tokolahi foʻou mei he taimi ko iá, naʻa mo e ngaahi feituʻu ʻi tuʻa ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sāmita, “Kapau ʻe fakahoko pe fakamolumaluʻi ʻe ha ʻōfisa pē pe mēmipa ʻo e Siasí ha mali pehē ʻe lau leva kuó ne maumau-fono ʻi he Siasí pea ʻe moʻua ia ke tokangaʻi fakatatau ki he ngaahi lao mo e ngaahi tuʻutuʻuni ki aí, pea tuʻusi ia mei ai.”41

Hili hono lau e tohí, ʻa ia ne hoko ʻo ʻiloa ko e Fanongonongo Fakamafaiʻi hono Uá, ne tapou ʻa Palesiteni Sāmita ki he Kāingalotú ke nau uouangataha ʻi heʻenau poupouʻi e fanongonongo foʻou ko ʻení ke fakafoki mai e falala ʻa e puleʻangá kiate kinautolú. Neongo ne ʻosi fakahaaʻi ʻe he Fanongonongo Fakamafaiʻí ne ʻikai toe muimui e Siasí ʻi he fekau ke fakahoko ʻa e mali tokolahí, ka naʻe hoko e tohi foʻou ko ʻení ke taʻofi e ngaahi mali tokolahi foʻoú mei he taimi ko iá ʻo fai atu.42 Naʻá ne ʻamanaki ʻe fakangata ai e ngaahi tukuakiʻi ʻoku ʻikai ko ha kakai tauhi lao e kau mēmipa ʻo e Siasí.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fie vakai he ʻahó ni pe ʻe fili nai e Kāingalotú ʻa ia ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e Siasí ʻi he fakatahaʻanga molumalú ni ke fakahalaʻi e ngaahi tukuakiʻi ko ʻení ʻaki hono hiki honau nimá.”

Naʻe hiki kotoa ʻe he Kāingalotu ʻi he Tāpanekalé honau nimá ki ʻolunga mo poupouʻi ʻene ngaahi leá.43