Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 19: Ko e Ongoongolelei ʻa e ʻEikí


“Ko e Ongoongolelei ʻa e ʻEikí,” vahe 19 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 3, Laka Atu ʻi he Loto-Toʻa, Anga Fakaʻeiʻeiki, mo e Tauʻatāina, 1893–1955 (2021)

Vahe 19: “Ko e Ongoongolelei ʻa e ʻEikí”

Vahe 19

Ko e Ongoongolelei ʻa e ʻEikí

ʻĪmisi
Hiipa J. Kalānite ʻoku lea ki ha maika letiō

ʻI he ʻaho Mōnite ko hono 9 ʻo Sepitema 1929, naʻe motuhi ʻe he (tapa)ʻuhilá ha fuʻu pou ʻuhila ʻi he taimi naʻe tō ai ha matangi mālohi ʻi Sinisinati, ʻOhaioó. Naʻe tupu ai ha mate fakafokifā ʻa e ʻuhilá ʻo aʻu ki he falelotu foʻou ne fakaleleiʻi ʻe he Kāingalotú ʻi he tafaʻaki fakatokelau ʻo e koló. Naʻe vela ha ngaahi meʻa maluʻi uaea ʻuhila ʻe niʻihi, ʻo kohutuʻu ai e falé. Naʻe ʻikai fuoloa kuo aʻu atu e kau tangata tamate afí, ka kuo ʻosi hoko e maumaú ia.

ʻI he kamataʻangá, naʻe hohaʻa e Kolo Sinisinatí ne maumauʻi ʻe he afí e fakauaea ʻo e falé. ʻI he toe pē ha ngaahi ʻaho siʻi pea fakahoko hono fakatapuí, ne ʻikai maʻu ʻe he Kāingalotú ʻa e taimi pe paʻanga ke fakaleleiʻi ʻaki ha faʻahinga maumau naʻe fuʻu tōtuʻá. Ka ʻi he hili hano sivi e maumaú, ne nau ʻiloʻi ʻe lava pē ke fakaleleiʻi e fakauaeá. Ne nau ngāue he taimi pē ko iá ke fakaleleiʻi mo fakafetongi ʻa e uaeá, pea ʻikai fuoloa kuo toe fakafiemālie pē e tuʻunga ʻo e falé.1

ʻI he ofi ki he ʻaho fakatapuí, naʻe tokolahi ange e kakai ne hangē ne nau fakatokangaʻi e Siasí. ʻI he ʻaho 12 ʻo Sepitemá, naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe Kalisitiane Pangi, ko e tokoni ʻuluaki ʻo e koló, ha taimi mavahe mei hono falekoloá ke fakahoko ha ʻinitaviu mo ha nusipepa fakalotofonua. Naʻe ʻiloʻi ʻe he faiongoongó naʻe hoko e Kāingalotú kimuʻa ko ha kaveinga ʻo e fakakikihí, pea naʻe loto-fiemālie ʻa Kalisitiane ke fakamahinoʻi ha ngaahi maʻuhala ʻa e kakaí fekauʻaki mo e Siasí.2

Naʻá ne talaange ki he faiongoongó, “Kuo lahi fau e ngaahi lau lanu kuo kātekina ʻe he Siasí ʻi he ngaahi taʻu kuohilí. ʻOku kamata ke liʻaki ʻe he kakaí e ngaahi fakakaukau motuʻá ka nau fakatokangaʻi e ngaahi tuʻunga moʻui ʻoku mau taukaveʻí.”

Naʻe fehuʻi ange ʻe he taha faiongoongó, “Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he mali tokolahí he taimí ni?”

Naʻe pehē ange ʻe Kalisitiane, “Ko ha palopalema ia kuo ʻikai toe tālangaʻi. ʻOku mau tui ki he meʻa tatau mo ia ʻoku tui ki ai ha kakai tokolahi. ʻOku mau tui ki he vahehongofulú, pea ʻoku mau fakahoko ia, neongo ʻoku ʻikai maʻu ʻe heʻemau kau ʻeletaá mo e kau tokoní ha faʻahinga vāhenga ki heʻenau ngaahi ngāué.”3

Hili ha ʻaho ʻe tolu mei ai, ne toe kau atu e kau faiongoongó ki hono fakatapui ʻo e fale lotú. Naʻe hā mahino e fiefia ʻa e Kāingalotú. Naʻe fakafuofua ki ha kakai ʻe toko fāngeau, kau ai e kau faifekau mei he ngaahi feituʻu takatakaí, naʻe fakataha mai ki he falelotú ki hono fakatapuí. Naʻe lava mai ʻa e ʻaposetolo ko ʻOasoni F. Uitenií, ʻa ia naʻe kau ʻene ongo kui ko Niueli mo ʻElisapeti Ane Uitenií ki he Siasí ʻi ʻOhaiō ʻi he meimei senituli ʻe taha kimuʻá, mei Sōleki Siti ke fakahoko ʻa e lotu fakatapuí.4

Mahalo naʻe ʻikai ha taha naʻe toe loto-vēkeveke lahi ange he hoʻatā ko iá ka ko e palesiteni fakakolo ko Sālesi ʻEnitasoní. Kuó ne ngāue fuoloa mo hono uaifi ko Kilisitiná, fakataha mo e fāmili Pangí mo ha kau mēmipa kehe ʻo e koló ke fakatupulaki honau kiʻi koló ʻi Sinisinati. ʻI he hokosia hono taimi ke lea ai ki he haʻofanga lotú, naʻá ne fakamatala ki he ngaahi faingataʻa lahi naʻe hoko ʻi hono fakatau mo fakaleleiʻi e falelotú.

Naʻá ne pehē, “Naʻa mau ngāue poʻuli mo ʻaho ke fakaleleiʻi ia ki he fakatapuí, pea he ʻikai ha taha ʻe toe mahulu ange ʻene fiefiá he ʻahó ni ka ko kimautolu.”5

ʻI he malanga ʻa ʻEletā Uitenií, naʻá ne fakamatalaʻi e meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ki he Fakamoʻuí ʻi he 1836 ʻi he Temipale Ketilaní, ko ha fakamanatu mālohi ʻo e hisitōlia toputapu ʻo ʻOhaioó. ʻI he lea ʻa e ʻaposetoló, naʻe nofoʻia ia ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá, pea ʻi he ʻosi ʻene fakamatalaʻi ʻa e meʻa-hā-maí, naʻe kamata ke ne lotu.

Naʻá ne pehē, “ʻOtua Māfimafi, ko ʻemau Tamai Hēvani. Fakatauange ke ongoʻi ʻe kinautolu kotoa ʻoku hū ki he falé ni ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtuá. Tāpuekina ʻa kinautolu kuo foaki mei heʻenau koloá ki hono fakakakato iá. Fakahaaʻi e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fale lotu ko ʻení.”

Naʻá ne kolea ha tāpuaki maʻá e kāingalotu ʻo e Kolo Sinisinatí, kau faifekau mo e kau taki fakamisiona ne ngāue kiate kinautolú, pea mo kinautolu kotoa ne nofo ofi maí. Naʻá ne lotu ʻo pehē, “Lilingi hifo Ho Laumālié kiate kinautolu kuo fakataha mai ki hení, pea tali ʻeni, ko ʻemau feilaulau.”

Naʻe maʻu ʻe he Kāingalotu ʻi he loto falelotú ha ongoʻi nonga mo fiemālie. Kimuʻa pea foki ʻa ʻEletā Uitenī ki hono nofoʻangá, naʻá ne pehē, “ʻOku ou ongoʻi ʻe mahino lelei ange ʻa e tui faka-Māmongá he taimí ni ʻo fai atu pea ʻe tali lelei ange ia ʻe he kakai ʻo ʻOhaioó mo ongoʻi angaʻofa ange.”6


ʻI he ʻaho 1 ʻo Nōvema 1929, naʻe fakamatalaʻi ʻe Hiipa J. Kalānite ʻi heʻene tohinoá ʻa e ʻaho naʻá ne fetongi ai ʻa ʻaposetolo Falanisisi Laimani ko e palesiteni ʻo e Siteiki Tuila ʻIutaá. Ko e taʻu 1880 ia, pea ko ha ngaahi uike siʻi pē mei ai pea hoko e taʻu uongofulu mā fā ʻo Hīpá. Naʻe ʻi he koló ʻa Palesiteni Sione Teila mo hono ongo tokoní, Siaosi Q. Kēnoni mo Siosefa F. Sāmita, ki he konifelenisi fakasiteikí, pea naʻe talitali kinautolu ʻe ʻEletā Laimani pea mo Hiipa ʻi hono ʻapí.

Lolotonga e ʻaʻahí, naʻe ʻi ai ha taha—naʻe ʻikai manatuʻi ʻe Hiipa pe ko hai—naʻá ne lotu ʻo pehē “hoʻo tamaioʻeiki toulekeleka ko Palesiteni Teilá.” Naʻe ʻikai ongo lelei e foʻi lea “toulekeleká” ki he palōfitá, ʻa ia naʻe mei hoko hono taʻu fitungofulu mā uá. ʻI he ʻosi ʻa e lotú, naʻá ne fehuʻi ange, “Ko e hā naʻe ʻikai ke ke lotua ai ʻeku ongo tokoni kei talavoú?” Naʻe kei manatuʻi pē ʻe Hiipa ʻa e ongo ʻita ʻi hono leʻó.

ʻI he taimi ní, hili ha meimei vaeuaʻi senituli mei ai, ne ʻamanaki ke hoko e taʻu fitungofulu mātolu ʻo Hīpá. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku ou manavasiʻi naʻa faifai kuó u ʻohovale kapau naʻe lotu ha taha ʻo pehē ‘hoʻo tamaioʻeiki toulekeleka ko Palesiteni Kalānité.’” Naʻá ne ongoʻi kei talavou pē ʻo hangē ko ia ʻi hono taʻu fāngofulú—pea mo toe moʻui lelei ange.

Naʻá ne pehē, “Kiate aú, ʻoku kau ʻa e foʻi moʻoni ʻoku ʻikai ke motuʻa hotau laumālié, ʻi ha taha ʻo e ngaahi fakamoʻoni ki he moʻui taʻe-faʻa-mate ʻa e laumālié.”7

Ko e angamahení, naʻe mei tānaki fakataha ʻe Hiipa ʻene fānaú mo honau ngaahi fāmilí ki hono ʻaho fāʻeleʻí. Ka naʻe mālōlō hono ʻofefine ko ʻEmelií mei ha ngaahi palopalema ʻi heʻene fāʻelé ʻi ha ngaahi māhina siʻi kimuʻá, pea naʻe teʻeki mateuteu hono lotó ki ha fakafiefia fakafāmili. Ka, naʻá ne teuteu ke ʻaʻahi ki he ngaahi siteiki ʻi ʻAlesoná, ʻi he fakatonga pē ʻo ʻIutaá.8 Kimuʻa siʻi pē pea mālōlō ʻa Pilikihami ʻIongí, naʻá ne kole ha toko uangeau te nau loto-fiemālie ke hiki ʻo nofoʻi ʻa ʻAlesona. Talu mei he taimi ko iá, kuo fokotuʻu ʻe he Kāingalotú ha ngaahi nofoʻanga lahi ʻi he vahefonuá, pea kuo maʻu ʻi he taimí ni ha kau mēmipa ʻo e Siasí, ʻi he ngaahi tuʻunga māʻolunga ʻo e puleʻangá. ʻI he 1927, naʻe fakatapui ʻe Hiipa ha temipale ai ke tokoni kiate kinautolu kae pehē ki he Kāingalotu ʻi he ngaahi feituʻu ofi maí, kau ai e fakatokelau ʻo Mekisikoú.9

Naʻe ʻamanaki fiefia atu foki ʻa Hiipa ki ha kātoanga lahi ange. Kuo mei fakamanatua ʻe he Kāingalotú ʻa e taʻu ʻe teau hono fokotuʻu ʻo e Siasí. ʻI he meimei toko fitu kilu ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he meimei uooti mo e kolo ʻe tahaafe valungeau ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻe hoko ʻa e kātoangá ko ha fakafiefia fakamāmani lahi. Kuo laka hake he taʻu ʻe tahá hono palani ʻe ha kiʻi kōmiti tokosiʻi ne taki ʻe Siaosi ʻAlipate Sāmita, ha fakaʻaliʻali faiva ke fakahoko fakataha mo e konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1930. Ne muimuiʻi ʻe Hiipa ʻenau ngaahi teuteú mo ʻoange maʻu pē ha ngaahi tokoni.10

Naʻá ne mavahe ki ʻAlesona ʻi he ʻaho 15 ʻo Nōvemá pea naʻá ne fakaʻaongaʻi e ʻaho ʻe hongofulu hokó ke ʻaʻahi ki he Kāingalotú ʻo fiefia ʻi heʻenau ʻofá. ʻI he taʻu ʻe hongofulu mā taha kuohilí, kuo mōlia atu ai ʻene ongoʻi taʻefeʻungá. Naʻe ʻikai ke ne taʻefiemālie ki he Siasí, ʻo hangē ko ʻene manavasiʻí, pe ʻikai ke ne moʻui fakatatau mo e kau palesiteni kimuʻa ʻo e Siasí. Ka ʻi he ngaʻunu ʻa e Siasí ki hono senituli uá, naʻe tupulaki pea fakalakalaka ia.11

ʻI he hoko ʻa Hiipa ko e palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne mātā tonu ha liliu fakatekinolosia naʻá ne ʻave e konifelenisi lahí mo e ngaahi pōpoaki kehe ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngaluʻeá. ʻI he efiafi Sāpate kotoa pē, kuo lava ʻeni e kakai ʻoku nofo ʻi ha maile ʻe laungeau mei Sōleki Sití ʻo fanongo ki he KSL, ko e kautaha letiō ʻa e Siasí, ki he lea ʻa e kau takí mo e kau faiakó fekauʻaki mo e ngaahi kaveinga ʻo e ongoongoleleí.12 ʻIkai ko ia pē, ka ʻi Siulai ʻo e 1929, naʻe kamata ʻe he Kuaea Tāpanekalé ha fakamafola letiō fakauike ʻi ha kautaha fakamafola letiō ʻi Niu ʻIoke Siti. Naʻe ola lelei ʻa e polokalamá he taimi pē ko iá ʻi he fonuá, pea naʻe fakaʻau ke maheni lelei ange ha kau fanongo ʻe lauimiliona mo e Siasí ʻo fakafou ʻi he kuaeá.13

Naʻe fakaʻaongaʻi foki ʻe Hiipa hono ivi tākiekina ko e palesiteni ʻo e Siasí ke poupouʻi e Kāingalotú ke nau feakoʻiʻaki mo fetokoniʻaki ʻi honau ngaahi uōtí mo e koló. ʻI heʻene kei siʻí, naʻe hoko e ngaahi houalotu ʻo e Sāpaté ko ha taimi ke fanongo ai e Kāingalotú ki he malanga mo e akonaki ʻa ha kau tangata ʻiloa. Ka ʻi he malumalu ʻo ʻene fakahinohinó, kuo hoko ʻa e ngaahi uōtí mo e ngaahi koló ko e uho ia ʻo e ngāue ʻa e Siasí. Naʻe fie maʻu ke ngāue ʻa e tokotaha kotoa pē he taimí ni. Naʻe akoʻi ʻe he houʻeiki tangatá, houʻeiki fafiné, mo e toʻu tupú ha ngaahi kalasi, kau ʻi he kau palesitenisī fakakōlomú mo fakakalasí, mo fai ha ngaahi malanga ʻi he houalotu sākalamēnití.14 Naʻe ui foki ha Kāingalotu tokolahi ko ha kau faifekau fakasiteiki ke fekumi ki he kāingalotu ʻo e Siasí kuo ʻikai toe maʻulotú.15 Pea ko e fuofua taimi ʻeni ke ʻave ai ʻe he ngaahi uōtí mo e ngaahi siteikí ha ngaahi kulupu toʻu tupu ki he temipalé ke fakahoko ʻa e papitaiso maʻá e kau pekiá.16

ʻI he tui ʻa Hiipa ʻe ʻiloa e Siasí ʻi hono ngaahi fuá, naʻá ne tapou ki he Kāingalotú ke nau moʻui maʻa. Naʻá ne toutou fakatukupaaʻi kinautolu ke tauhi pau e Lea ʻo e Potó, ʻo fakaʻehiʻehi mei he kava mālohí, kofí, tií, tapaká, mo e ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki kehe ne faʻa fakaʻaongaʻi ʻe he Kāingalotu kimuʻá. Naʻá ne talangofua ki he Lea ʻo e Potó ko ha tuʻutuʻuni pau ki he ʻalu ki he temipalé mo e ngāue fakafaifekaú pea kole ki he Kāingalotú ke nau totongi vahehongofulu kakato mo fai ha ngaahi foaki.17

ʻI he pongipongi naʻe hoko ai ʻa e taʻu fitungofulu mā tolu ʻo Hīpá, naʻá ne fakafiefiaʻi ha fānau ako mei he ako māʻolunga ʻi Sinoufeleiki, ʻAlesoná, ʻaki ha ngaahi talanoa fekauʻaki mo ʻene feinga ke taukei ʻi he mapú, peisipoló, tohinimá, mo e hivá. Kuo tuʻo lahi ʻene fakahoko e ngaahi talanoá ni ʻi he fakalau ʻa e ngaahi taʻú ke tanumaki ʻa e vilitakí mo e lelei tahá, pea hangē naʻe ʻikai teitei fiu ʻene kau fanongó he fanongo ki he ngaahi talanoá.18

ʻI he fakaʻau ke ʻosi ʻa e ʻahó, naʻe hoko e fofonga longomoʻui, leʻo mālohi mo e lue lelei ʻa Hīpá ko ha fakamoʻoni ki heʻene moʻui lelei mo mālohí. Naʻe ʻikai lava ʻe ha taha naʻe mamata kiate ia ʻo tala naʻá ne fakahoko ha fononga mamaʻo ʻi he siteití ʻi he ʻaho kimuʻá, ʻo tuʻu tuʻo valu ke lea ʻi ha ngaahi fakatahaʻanga ʻi he hala fonongá.19


ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau tatau pē, ʻi he fakatokelau hahake ʻo Siamané, naʻe fakataha ʻa e Kāingalotu ʻi he Kolo Tilisití ʻi he pongipongi Sāpate kotoa pē ki he Lautohi Faka-Sāpaté. Ke tokoni ke lele lelei e fakatahá, naʻe fakahoko ʻe ʻOto Sikulusikī, ko e palesiteni fakakoló, ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne lavá ke tokoni ki he tokotaha naʻá ne tokangaʻi e Lautohi Faka-Sāpaté. Kapau ne ʻi ai ha meʻa naʻe fie maʻu ke fakahoko, mei hono tataki ʻo e ngaahi fakatahá ki he tā hivá, ʻe fakahoko ia ʻe ʻOto. Kuo fakaʻau ʻeni ke toe tokolahi ange e kakai ne omi ki he kalasí ʻi he Sāpate kotoa pē, kau ai ha kakai naʻe ʻikai ke nau kau ki he Siasí.

Naʻe saiʻia e kiʻi taʻahine taʻu hiva ko Helekā Meisesí, ko e taha ʻo e fānau tokolahi naʻe ʻalu ki he Lautohi Faka-Sāpaté, ʻia Palesiteni Sikulusikī, neongo ʻene anga fakamātoató. Kuo hoko [ʻa ʻOto] mo hono fāmilí ko ha konga ʻo e moʻui [ʻa Helekaá] ʻi he fuoloa taha naʻá ne manatuʻí. Hili hono fāʻeleʻi [ʻa Helekaá], ko ʻOto naʻá ne tāpuakiʻi ia ʻi he lotú.20

Naʻe hoko e fāmili ʻo Helekaá ko ha fāmili ne longomoʻui maʻu pē ʻi he Kolo Tilisití. Ne fuofua feʻiloaki ʻene kuifefine ʻi he tafaʻaki ʻene faʻeé, Sōhani Uākemuti, mo e kau faifekaú ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa. Ka ne nau toki kamata ʻalu pē ki he NGKMF (MIA) mo e ngaahi fakatahaʻanga kehe ʻa e Siasí ʻi he taimi ne nau hiki ai ki Tilisití mo fetaulaki mo ha Kāingalotu fakalotofonua aí. ʻI he kamataʻangá, naʻe huʻuhuʻu e kuitangata ʻa Helekaá ki he Kāingalotú, ka naʻe faifai pē pea kau ki he Siasí fakataha mo e faʻē, kuifefine, ngaahi tokoua ʻo e faʻē ʻa Helekaá mo ʻene faʻētangatá. Naʻe papitaiso foki mo e tamai ʻa Helekaá kimuʻa pē ia pea toki fāʻeleʻi iá, ka naʻe ʻikai ke ne faʻa maʻulotu pe ko ʻene kuitangatá.

Naʻe fiefia ʻa Helekā he ʻalu ki he Lautohi Faka-Sāpaté. Naʻe tā maʻu pē ʻe ha taha ʻa e ʻōkaní ʻi ha miniti ʻe nima kimuʻa pea kamata ʻa e fakatahá. Naʻe faʻa fakahoko ia ʻe he tokoua lahi ʻo e faʻē ʻa Helekā ko Kētelí, ka naʻá ne hikifonua ki Kānata ʻi he 1928, ʻi he ʻamanaki ʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe aʻu ai ki ʻIutā.21 Ko ʻeni ne ʻi ai ha fefine ʻe taha ʻi he koló, ko Sisitā Sonikeiti, naʻá ne tā ʻa e hiva talitalí.22

Naʻe muimui e Lautohi Faka-Sāpate ʻa Tilisití ʻi he founga tatau mo ia ʻo e Lautohi Faka-Sāpate kehe kotoa pē ʻi he Siasí. Naʻe kamata e ngaahi fakatahá ʻaki ha himi, fua lotu, pea mo ha himi ʻe taha. Naʻe tāpuakiʻi leva ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻa e sākalamēnití koeʻuhí ko e fānau he ʻikai maʻu houalotu sākalamēnití ʻamui ange ʻi he efiafí. Naʻe lau maʻuloto fakataha leva ʻe he Lautohi Faka-Sāpaté ha potufolofola mo ako hiva.23

Naʻe faʻa tataki foki ʻe he faʻētangata ʻa Hēlekaá, ko Heinilisi, ʻa e ngaahi lēsoni hivá, ka kuó ne hiki foki mo ia ki Kānata hili ha ngaahi māhina mei he hiki ʻa Kētelí. Naʻe toutou fakahoko ʻeni ʻe Palesiteni Sulusikī e ngaahi lēsoní. Ko e taha ʻo e ngaahi hiva naʻe ʻiloʻi lelei ʻe Helekaá ko e, “Afe Mai Kuo Poʻulí,” ʻa ia naʻá ne hivaʻi ʻi he taimi ne mate ai e meʻa fakaleʻolahi ʻi he fale ngaohiʻanga pepa ofi mai naʻe ngāue ai ʻene tamaí. Ko e taimi kotoa pē naʻá ne fanongo ai ki he meʻa fakaleʻolahí, naʻá ne ʻiloʻi naʻe hoko ha meʻa ʻi he fale ngāué, pea naʻá ne hohaʻa ki heʻene tamaí.24

ʻI he ʻosi ʻa e ako hivá, naʻe tautau ʻe he kau Lautohi Faka-Sāpaté ha ngaahi puipui ke vahevahe ʻa e holó ki ha ngaahi lokiako kehekehe maʻá e kakai lalahí, toʻu tupú, mo e fānaú. ʻI he ngaahi uōtí, naʻe vahevahe e Lautohi Faka-Sāpate ʻa e fānaú ki ha kalasi ʻe ua, ko e taha maʻá e fānau iiki angé pea taha ki he lalahi angé. Ka ʻi he fanga kiʻi kolo iiki hangē ko Tilisití, naʻe fakataha kotoa e fānaú ʻi ha kalasi pē ʻe taha.25

Ko ha fānau nai ʻe toko hongofulu mā nima naʻe ʻalu ki he kalasí mo Helekaá. Naʻa nau ako he uike takitaha fekauʻaki mo e ʻOtuá mo ʻEne ngaahi ngāué, tui kia Sīsū Kalaisí, Hāʻele ʻAnga Ua Maí, misiona ʻo Siosefa Sāmitá, mo ha ngaahi kaveinga kehe ʻo e ongoongoleleí. Naʻe faʻa kau atu mo e fānau ne ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí ki he kalasí. ʻI he vahaʻa ʻo e ngaahi fakataha ʻa e Siasí, naʻe faʻa ʻalu ʻa Helekā ki he ngaahi fakataha faka-Lūteló mo hono ngaahi kaungāmeʻa ʻi he akó mo hivaʻi ha ngaahi himi faka-Lūtelo motuʻa. Ka naʻe tuku maʻu pē hono lotó ʻi he Siasí.26

ʻI he ʻosi ʻenau kalasi Lautohi Faka-Sāpaté, naʻe toe fakataha ʻa Helekā mo e fānau kehé pea mo e Kāingalotu matuʻotuʻa angé ke fanongo ki he ngaahi lea tukú. Naʻa nau hivaʻi ha himi mo fai ha lotu, pea tuku leva e kalasí kae ʻoua kuo aʻu ki he houalotu sākalamēnití ʻi he efiafi ko iá. Naʻe lekooti ʻe ʻElika Sitefanī, ko e sekelitali ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté, ʻa e fakataha kotoa pē ʻi heʻene kiʻi tohi minití.27


Naʻe talaange ʻe Lia Uitisou ki hano kaungāmeʻa ʻi Tīsema ʻo e 1929, “Kuo lahi fau ha ngaahi ngāue taʻeʻamanekina maʻaku he taʻu kuohilí. Kuo siʻisiʻi ʻaupito haku toe taimi ki ha meʻa kehe mei he fononga holo ʻi ʻIulope mo hoku husepānití, ʻo ʻaʻahi mo fakahinohinoʻi hotau kakaí, mo tokangaʻi e tuʻunga lelei ʻo ʻetau kau talavou ʻe toko 750 ʻi he ngaahi fonua ko ʻení ʻoku nau hoko ai ko ha kau faifekaú.”28

Naʻe ʻikai ke ne hanu. Naʻá ne saiʻia ʻi he ngāué.29 Kuó ne mātā tonu mo Sione ha ngaahi liliu mahuʻinga lahi ʻi he Siasí ʻi ʻIulope. Naʻe fakaʻau ke tokolahi ange e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki fakalotofonua ne nau hoko ko e kau palesiteni fakakoló, ʻo maʻu ai ʻe he kau faifekaú ha taimi lahi ange ke vahevahe e ongoongoleleí mo kinautolu kuo teʻeki fanongo aí. Naʻe kumi foki ʻe he ngaahi koló ha ngaahi feituʻu lelei ange ke nau fakataha ki ai. ʻI Siulai ʻo e 1929, naʻe fakakakato ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻi he kolo fakahahake ʻi Siamane ko Selipokení, hono langa ha fale lotu, ko e fuofua fale lotu ia ʻo e Siasí ʻi Siamané. Naʻe langa foki ʻe he Kāingalotu ʻi Liesi mo Selainga ʻi Pelisiumé, kae pehē ki he Kāingalotu ʻi Koupeniheikeni ʻi Tenimaʻaké, ha ngaahi falelotu. Pea ʻi he faʻahitaʻu māfana ko iá, ne fononga ʻa Sione ki Palākei, Sekisolovākia, ʻa ia naʻe nofo ai ha kulupu tokosiʻi ʻo e Kāingalotú, ʻo ne fakatapui e fonua ko iá ki he ngāue fakafaifekaú.30

Neongo naʻe fakafiefia ʻa e moʻui ʻi he ngāue fakafaifekaú, ka, naʻe lava pē ke fakamafasia ia. Naʻe faingataʻa e ngāué, pea naʻe fakatou holo e sino ʻo Lia mo Sioné. ʻI he hohaʻa ʻa Lia ki heʻena tuʻunga moʻui leleí, naʻe ʻosi kamata leva ke ne tokangaʻi fakalelei ʻena kaí, ʻo ne fakafalala ki heʻene ako he ʻunivēsití ki he meʻakai fakatupu moʻui leleí ke fakapapauʻi naʻá na kai ʻa e meʻakai fakatupu moʻui leleí. Naʻá ne toe tokanga foki ki he moʻui lelei ʻa e Kāingalotu ʻi ʻIulopé.

Lolotonga hono ʻuluaki taʻu ʻi he misioná, naʻá ne fakatokangaʻi naʻe maʻu meʻatokoni ha kakai tokolahi mei he meʻatokoni maʻamaʻa ne hū mai ki he fonuá, ʻo iku ai ki ha ngaahi palopalema lahi ki he tuʻunga moʻui leleí. ʻI Sānuali 1929, naʻe kamata ke ne pulusi ha ngaahi lēsoni hokohoko ʻa e Fineʻofá ʻi he Lea ʻo e Potó ʻi he Fetuʻu Mileniumé. ʻI ha taimi naʻe faʻa fakamamafaʻi ai ʻe he ngaahi fealēleaʻaki fekauʻaki mo e Lea ʻo e Potó ʻa e meʻa ke fakaʻehiʻehi mei aí, naʻe ʻaonga ki he ngaahi lēsoni ʻa Liá ʻene ʻilo ki he folofolá mo e saienisí ke fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe lava ai ʻe hono maʻu ʻo e kēlení, fuaʻiʻakaú mo e vesitapoló, mo e ngaahi meʻakai fakatupu moʻui lelei kehe ʻoku poupouʻi ʻe he Lea ʻo e Potó, ʻo ngaohi ha taha ke mālohi fakatuʻasino, fakaʻatamai, mo fakalaumālié.

ʻI he fuofua lēsoni ʻa Lia fekauʻaki mo e Lea ʻo e Potó, naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:15 ke fakamanatu ki he kau laukongá naʻe fetuiaki ʻa e moʻui lelei fakalaumālié mo e moʻui lelei fakatuʻasinó. Naʻá ne fakamanatu ki he kau laukongá, “Ko e laumālié mo e sinó ko e moʻoniʻi laumālie ia ʻo e tangatá. Ko e moʻoni, kuo pau ke kau ʻi he ongoongolelei moʻoní ʻa e moʻui lelei fakaesinó mo e longomoʻuí koeʻuhí he ko e sinó ʻa e tāpanekale ʻo e laumālié ʻa ia ʻoku nofoʻia ʻi he sinó pea ko e hako tonu ia ʻa ʻetau ongomātuʻa fakalangí.”31

Naʻá ne poupouʻi foki mo Sione ʻa e Kāingalotu ʻIulopé ke nau fakahoko ʻa e ngāue tohi hohokó. Naʻe fakahaaʻi ʻe Sione ʻi ha fakamatala ʻi he ʻaho 19 ʻo Sepitema 1929, ʻi he Fetuʻu Mileniumé, “ʻOku ʻikai ha temipale he taimí ni ʻi ʻIulope ʻe lava ke fakahoko ai ʻe he Kāingalotú ʻa e ngaahi ouau totonu ʻo e ongoongoleleí.” Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Ko ia ai, kuo pau ke hoko ʻa hono tānaki fakataha ʻo e ngaahi tohi hohokó ko e tefitoʻi ngāue ia ʻi he ngaahi fonua ko ʻení.”

Naʻe kamata tohi ʻe Lia ha ngaahi lēsoni fakatohihohoko maʻá e Kāingalotu ʻi ʻIulopé, pea naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Sione ha polokalama fetongi ke tokoniʻi kinautolu ke nau kau ʻi he ngāue fakatemipalé. Naʻá ne kole ki he kolo kotoa pē ke kamataʻi ha kalasi tohihohoko ke tokoni ki he Kāingalotú ʻi he fekumi ki honau hisitōlia fakafāmilí, teuteu ʻo e ngaahi saati hohoko fakafāmilí, mo kumi ha ngaahi hingoa ki he ngāue ouau fakafofonga maʻá e kau pekiá. ʻE toki ʻave leva e ngaahi hingoa ko ʻení ki he Kāingalotu ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻa ia te nau fakahoko ʻa e ngāue fakatemipale maʻanautolú. Ke fetongi ʻaki e ngāue ko ʻení, ʻe fakahoko ʻe he Kāingalotu ʻi ʻIulopé ha fakatotolo fakatohihohoko maʻá e Kāingalotu ʻAmelika naʻe ʻikai ke nau lava ʻo fononga ʻi he potu tahi ʻAtalanitikí.32

ʻI he taimi ko ʻení, naʻe ngāue ʻa Lia mo Sione mo Hāloti Sepisitouni, ko e tangata faʻu nusipepa Pilitāniá, ke kumi ha tokotaha faipulusi maʻá e piokālafi ʻo Pilikihami ʻIongí ʻa ia naʻe faʻu ʻe heʻene faʻeé [ko Susa]. Naʻe falala ʻa Susa kia Lia mo Sione ke fakahoko ha faʻahinga fakatonutonu pē naʻe fie maʻu ke teuteuʻi ai e ʻū lauʻipēsí ki hono pulusí. Naʻá ne talaange kia Lia, “Ko e meʻa lelei tahá ke fakaʻaongaʻi ia ki hono langa hake ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”

Naʻe vilitaki foki ʻa Susa ke fakakau mo Lia ʻi he niʻihi ne faʻu ʻa e tohí. Naʻá ne tohi kia Lia ʻo pehē, “He ʻikai ke u fiemālie ke ʻasi toko taha pē hoku hingoá ʻi he hisitōlia ʻo ʻeku tamaí. He ʻikai te ke teitei ʻilo, he naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi, ʻa e tokoni naʻá ke fakahoko kiate au ʻi he meʻa ko iá pea ʻi he kotoa ʻo ʻeku ngaahi tohi ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuohilí.”

Naʻe fakahā ʻe Hāloti kia Sione mo Lia ʻi Tīsema, ne loto ha kautaha tohi lahi ʻi Pilitānia ke pulusi ʻa e piokālafí.33 Ko e ongoongó ko ha tali ia ki he ngaahi lotu ʻa e fāmilí, pea naʻe hoko mai ia ʻi he fakaʻosinga ʻo ha taʻu femoʻuekina kae fakafiefia.

Naʻe ʻikai toe fakafiemālie ange ha meʻa kia Lia ka ko ʻene ngāue fakafaifekau fakataha mo Sioné. Naʻá ne hiki ʻi ha tohi ʻi he taimi ko ʻení ʻo pehē, “ʻOku ʻikai ke ma vēkeveke ke foki atu ki ʻapi, tukukehe pē ke ma mamata ki homa ngaahi ʻofaʻangá mo e kaungāmeʻá. ʻOku ou ongoʻi hangē ʻoku ou fie fakaʻosi hoku ngaahi ʻahó ʻi ha ngāue fakafaifekaú—ʻo feinga mālohi ke fakamafola e ngaahi moʻoni nāunauʻia ʻo e ongoongolelei ʻa e ʻEikí.”34


ʻI he pongipongi Sāpate, ko hono 6 ʻo ʻEpeleli 1930, naʻe ʻā hake ʻa Palesiteni Hiipa J. Kalānite ʻi he hoko ʻa e nimá, kuó ne mateuteu ki he ʻaho fakahisitōlia ʻi muʻa ʻiate iá. ʻI tuʻá, naʻe fakaʻofoʻofa ʻaupito e ngaahi hala takatakai ʻi he Temipale Sikuea ʻi Sōleki Sití ʻi ha ngaahi fuka lanu fakaʻofoʻofa ne fakamanatua ʻaki e taʻu teau hono fokotuʻu ʻo e Siasí.35

ʻI he uike kuo ʻosí, naʻe fakatahataha mai ai ha Kāingalotu ʻe lau mano ki he koló ke kau ʻi he fakafiefiá. Naʻe fonu e ngaahi hōtelé pea naʻe fakaʻatā ʻe ha ngaahi fāmili ʻe niʻihi ʻi Sōleki Siti honau ngaahi ʻapí ke nofo ai e kau ʻaʻahí. Kuo teʻeki hoko ha meʻa peheni ʻi he koló, tukukehe pē ʻa hono fakatapui ʻo e Temipale Sōlekí.36

Naʻe ʻi ai ha ngaahi nusipepa mo ha ngaahi makasini ʻiloa ʻi he funga ʻo e māmaní ne nau ʻosi fakahoko ha ongoongo kau ki he senitulí. ʻIkai ngata aí, ko ha taha pē ne fononga hake ʻi he Hala Temipale Sauté, naʻá ne lava ʻo vakai ki he hisitōlia voliume foʻou ʻe ono ʻa B. H. Lōpeti ʻi he ʻuluaki taʻu ʻe teau ʻo e Siasí, ne fakaʻaliʻali ʻi he matapā sioʻata ʻo e Tohi Teseletí (Deseret Book), ko e falekoloa tohi ʻa e Siasí. ʻI he taimi naʻe fuofua fokotuʻutuʻu ai e Siasí ʻi Niu ʻIoké, naʻe ʻikai ke faʻa tohoakiʻi ʻe he Siasí ia ha tokanga. Naʻe fakafuofuaʻi ʻeni ʻe he Ongoongo ʻa e Teseletí (Deseret News), ko ha kakai nai ʻe toko 75 miliona ʻi he ʻIunaiteti Siteití pē kuo nau ʻilo fekauʻaki mo e senitulí. Naʻe ʻasi e tā ʻo Palesiteni Kalānité ʻi he uike ko iá ʻi he takafi ʻo e Taimí (Time), ko e taha ʻo e ngaahi makasini ongoongo manakoa taha ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe fakaʻapaʻapa e fakalea ne fakaʻaongaʻi ʻi he tohi ko iá—naʻa mo fakahīkihikiʻi—e ngāue ʻa e Siasí.37

Naʻe kamata e ʻuluaki fakatahaʻanga ʻo e konifelenisi lahí, ʻa e kātoanga kamata ʻo e senitulí, ʻi he hoko ʻa e hongofulú pongipongi. Koeʻuhí naʻe fakangatangata pē ʻa e fakanofonofó ʻi he Tāpanekalé, naʻe tuku atu ai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha ngaahi tikite makehe ki he fakatahá pea fakalōloa ʻaki e konifelenisí ha ʻaho makehe ʻe taha koeʻuhí ke tokolahi ange ʻa e kakai te nau lava tonu mai ki aí. Naʻa nau fokotuʻutuʻu foki ha ngaahi fakatahaʻanga ʻi he Holo Fakatahaʻanga ofi maí mo ha ngaahi fale kehe ʻi he kotoa ʻo e koló.

Koeʻuhí ko e Kāingalotu ne nofo mamaʻó, naʻe fakamafola fakaletiō ʻe he KSL ʻa e konifelenisí ʻi ʻIutā mo hono ngaahi siteiti kaungāʻapí, ʻo lava ai e Kāingalotú ʻi ha ngaahi kilomita ʻe laungeau, ke fanongo ki he ngaahi fakatahaʻangá. Naʻe fakahinohinoʻi e Kāingalotu ʻi he ngaahi feituʻu mamaʻo ange ʻo e māmaní, ʻa ia naʻe ʻikai ke nau lava ʻo maʻu ʻa e fakamafolá, ke nau fakataha ʻi he taimi tatau ki ha fanga kiʻi kātoanga iiki ange ʻo e senitulí, ʻo fakatatau mo e kātoanga fakafiefia ʻi Sōleki Sití.38

Naʻe fonu mahuohua e loto ʻo Palesiteni Kalānité ʻi he houngaʻia ʻi heʻene fakaava e konifelenisí ʻaki ʻene lau ha lea naʻe teuteu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻI he ngaahi uike kimuʻá, naʻá ne ʻave mo hono ongo tokoní ʻa e tuʻasilá ki he ngaahi siteiki mo e ngaahi misiona ʻi he Siasí, ʻo fakahinohinoʻi kinautolu ke liliu ia, ʻo ka fie maʻu. Naʻá ne fanongonongo ʻo pehē, “ʻI he houa ko ʻení, ʻe lau ʻe hotau kakaí e pōpoakí ni ʻi he funga ʻo e māmaní.”

ʻI heʻene leá, naʻe fakamoʻoni mālohi ai ʻa Palesiteni Kalānite mo hono ongo tokoní ki hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, ko e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi māmaní, pea mo ʻEne feilaulau huhuʻí. Naʻa nau lea kau ki hono fakatangaʻi ʻo e kau Kalisitiane ʻi muʻá pea mo e ngaahi senituli ʻo e puputuʻu fakalotu ne hoko hili honau ngaahi faingataʻaʻiá. Naʻa nau fakamoʻoni leva ki he Tohi ʻa Molomoná, ko hono fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo hono fokotuʻu ʻo e Siasí, ko e tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí, ko e kamataʻanga ʻo e ngāue fakatemipalé maʻá e kakai moʻuí mo e kau pekiá pea mo e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.

Naʻa nau pehē, “Kāinga, ʻoku mau naʻinaʻi atu ke fakamāʻopoʻopo homou ngaahi falé, koeʻuhí ke mou mateuteu ki he meʻa ʻe hokó maí. Fakaʻehiʻehi mei he koví; fai ʻa ia ʻoku leleí. ʻAʻahi ki he mahakí, fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku mamahí, fakakofuʻi ʻa e telefuá, fafanga ʻa e fiekaiá, tokangaʻi ʻa e uitoú mo e tamai maté.”39

Hili hono hikinimaʻi ʻe he Kāingalotú e kau taki māʻolunga ʻo e Siasí, naʻe taʻataʻalo ʻa Palesiteni Kalānite ʻaki ha holoholo ʻi he ʻataá peá ne tataki e haʻofangá ʻi he Kalanga Hosaná. Naʻe fakahoko foki ʻe ha Kāingalotu ʻe laukilu ʻi he funga ʻo e māmaní ʻi heʻenau ngaahi kātoanga fakafiefia pē ʻanautolú ʻa e ouau toputapú, ʻo kalanga fakafetaʻi ki he ʻOtuá mo e Lamí ʻi heʻenau lea fakafonuá.40

Naʻe foki ha kakai tokolahi ki he Tāpanekalé ʻi he efiafi ko iá ki hono fuofua fakahoko ʻo e Ko e Pōpoaki ʻo e Ngaahi Kuongá (The Message of the Ages), ko ha fakaʻaliʻali fakaholomamata ʻo hono muimuiʻi e hisitōlia toputapu ʻo e māmaní. Naʻe fakakau ʻe he polokalamá ha kau faiva ʻe toko tahaafe ke toe faʻu foʻou ha ngaahi meʻa mei he folofolá mo e hisitōlia ʻo e Siasí kae hivaʻi ʻe he kau hivá ha ngaahi himi mo ha ngaahi hiva mei he niʻihi ʻo e ngaahi faʻunga hiva maʻongoʻonga taha ʻo e kuonga kotoa pē. Naʻe ngaohi fakalelei e ngaahi teunga lanu kehekehé, ʻo fakataumuʻa ki hono taimi fakahisitōlia totonú. Naʻe tui ʻe he tokotaha naʻá ne fakatātaaʻi ʻa Siosefa Sāmitá ha kola naʻe ʻo e palōfitá tonu.41

ʻI he tō ʻa e laʻaá ʻi he kātoangá, naʻe fakamāmaʻi ʻe he Siasí ʻa hono ngaahi temipale takitaha ʻe fitú ʻaki ha ngaahi maama foʻou mo mālohi. Naʻe ngingila e maama ʻo e ngaahi falé ʻi he fakapoʻuli ʻo e poó, ʻo hāsino ai honau fakaʻofoʻofá mo e mamalú ʻi ha ngaahi kilomita lahi ki he tafaʻaki kotoa pē. Pea ʻi Sōleki Sití, ne hangē naʻe hanga ʻe he ʻīmisi fakaʻofoʻofa ʻo e ʻāngelo ko Molonaí, mo ʻene talupite koula ne hiki māʻolunga hake he ʻao ʻo e kakaí, ʻo ui e Kāingalotú mei he ngaahi feituʻu mamaʻo kotoa pē ke nau fiefia ʻi he senituli maʻongoʻongá.42

  1. “Fire in Church,” Cincinnati Enquirer, Sept. 10, 1929, 13; Horace Karr, “Joseph Smith’s Prophecy of Mormon Church in Cincinnati,” Commercial Tribune (Cincinnati), Sept. 16, 1929, 1–2; Cincinnati Branch, Minutes, Jan. 16, 1932, 3–4; Orson F. Whitney to “The Council of the First Presidency and the Twelve,” Oct. 2, 1929, in Whitney, Journal, 88; Brown, Journal, Sept. 11, 1929.

  2. Anderson, “My Journey through Life,” volume 4, 134; “First Mormon Church Is to Be Dedicated Here,” Commercial Tribune (Cincinnati), Sept. 13, 1929, 12; Williams’ Cincinnati Directory [1929–30], 220, 2020. Tefito: Public Relations (Ngaahi Vā mo e Kakaí)

  3. “First Mormon Church Is to Be Dedicated Here,” Commercial Tribune (Cincinnati), Sept. 13, 1929, 12.   Tefito: Church Finances (Ngaahi Meʻa Fakapaʻanga ʻa e Siasí)

  4. Horace Karr, “Joseph Smith’s Prophecy of Mormon Church in Cincinnati,” Commercial Tribune (Cincinnati), Sept. 16, 1929, 1–2; Northern States Mission, General Minutes, Sept. 14–15, 1929, 571–72; Northern States Mission, Manuscript History and Historical Reports, volume 6, Sept. 15, 1929; Orson F. Whitney to “The Council of the First Presidency and the Twelve,” Oct. 2, 1929, in Whitney, Journal, 88; “Chapel Fulfills Prophecy of 1831,” Deseret News, Sept. 25, 1929, 7.

  5. Cincinnati Branch, Minutes, Jan. 16, 1932, 1–4; Anderson, Twenty-Three Years in Cincinnati, 45; Horace Karr, “Joseph Smith’s Prophecy of Mormon Church in Cincinnati,” Commercial Tribune (Cincinnati), Sept. 16, 1929, 1–2.

  6. Northern States Mission, General Minutes, Sept. 14–15, 1929, 571–72; Horace Karr, “Joseph Smith’s Prophecy of Mormon Church in Cincinnati,” Commercial Tribune (Cincinnati), Sept. 16, 1929, 1; Cincinnati Branch, Minutes, Jan. 16, 1932, 4.  

  7. Grant, Journal, Nov. 1, 1929; George Atkin, “By Telegraph,” Deseret Evening News, Nov. 5, 1880, [4]; Heber J. Grant to Richard R. Lyman, Dec. 6, 1930, Letterpress Copybook, volume 68, 187, Heber J. Grant Collection, CHL; “Tooele Stake Conference,” Deseret News, Nov. 10, 1880, 652.

  8. Heber J. Grant to June and Isaac Stewart, Dec. 2, 1929, Letterpress Copybook, volume 67, 432, Heber J. Grant Collection, CHL; Grant, Journal, Nov. 22, 1928, and Oct. 31, 1929; “Daughter L. D. S. Leader Dies at Local Hospital,” Salt Lake Tribune, Aug. 1, 1929, 26.

  9. Kau Māʻoniʻoní, voliume 2, vahe 31; Plewe, Mapping Mormonism, 127, 132; “President Udall of Mormon Temple Is Back from Utah,” Arizona Republican (Phoenix), Oct. 16, 1927, 4; “President Grant Invokes Divine Blessings on All,” Deseret News, Oct. 29, 1927, section 3, ix; see also Arizona Temple, Dedication Services, Oct. 23–24, 1927, 21–22, 84–88.

  10. Heber J. Grant, Rudger Clawson, in One Hundredth Annual Conference, 3–13, 33; Pusey, Builders of the Kingdom, 281–82; Rudger Clawson to First Presidency, Sept. 21, 1928, copy; Minutes, Jan. 17, 1929, Council of the Twelve Apostles, General File, CHL; vakai foki, “Members of Church Everywhere Join in Fete,” Deseret News, Apr. 5, 1930, [section 5], 3; “Pageant Takes Gospel History through Ages,” Deseret News, Apr. 5, 1930, [section 3], 9; and “The Centennial Pageant,” Improvement Era, May 1930, 33:460–61, 503–4.

  11. Grant, Journal, Nov. 15–25, 1929; Heber J. Grant to W. C. Orem, Dec. 30, 1918, Heber J. Grant Collection, CHL; Heber J. Grant to David O. McKay, Feb. 6, 1919, Letterpress Copybook, volume 54, 1450, Heber J. Grant Collection, CHL.

  12. George F. Richards, Diary, Oct. 7, 1923; Dec. 21, 1924; Feb. 1, 1925; Jan. 9, 1927; Feb. 10, 1929; Heber J. Grant to Grace Grant Evans, Oct. 10, 1924, Heber J. Grant Collection, CHL; Baker and Mott, “From Radio to the Internet,” 342–43; Grant, Journal, Feb. 14, 1929; Sunday Evening Radio Addresses, 192429.

  13. “Entire U.S. Will Hear Them,” Deseret News, July 11, 1929, section 2, 1; Newell, “Seventy-Five Years of the Mormon Tabernacle Choir’s Music and the Spoken Word,” 128–29; Hicks, Mormon Tabernacle Choir, 71–74. Ngaahi Tefitó: Tabernacle Choir (Kuaea Tāpanekalé); Broadcast Media (Mītia Fakamafolá)

  14. Walker, “‘Going to Meeting’ in Salt Lake City’s Thirteenth Ward,” 138–61; Shipps, May, and May, “Sugar House Ward,” 310, 329–33; Hartley, “Church Activity during the Brigham Young Era,” 249–67; George F. Richards, Diary, Mar. 15, 1925; “Ogden Tabernacle Too Small,” Ogden (UT) Standard-Examiner, Apr. 19, 1920, 6. Ngaahi Tefitó: Ngaahi Uōtí mo e Ngaahi Siteikí; Ngaahi Houalotu Sākalamēnití

  15. “Boise Stake Plans Special Missionary Work in Its District,” Deseret News, Jan. 8, 1921, 11; “Nebo Stake Organizes Home Missionaries,” Deseret News, Jan. 23, 1922, section 2, 1.

  16. George F. Richards, Diary, Oct. 31, 1921; Nov. 14, 1921; May 8, 1922; “Junior Excursions,” Deseret News, May 13, 1922, section 4, viii; “Boxelder Junior Excursion,” Deseret News, May 20, 1922, section 4, viii. Tefito: Papitaiso maʻá e Pekiá

  17. Heber J. Grant to J. L. Cotter, Nov. 23, 1922, First Presidency Miscellaneous Correspondence, CHL; Heber J. Grant to John Baxter, Dec. 8, 1925, First Presidency Letterpress Copybooks, volume 71; Peterson, “Historical Analysis of the Word of Wisdom,” 90–94; Heber J. Grant, in Ninety-Second Semi-annual Conference, 6–7; “M. I. A. and Primary Conferences Close in Joint Sessions,” Deseret News, June 12, 1922, section 2, 6. Ngaahi Tefitó: Lea ʻo e Potó; Prohibition (Fakataputapui); Vahehongofulú

  18. “Young Folks of Uintah,” Deseret Weekly, June 5, 1897, 799; Grant, Journal, Feb. 4, 1900; Nov. 16, 1907; Nov. 28, 1909; Feb. 4, 1912; Jan. 18, 1914; Feb. 11, 1917; Nov. 22, 1929; Heber J. Grant to Mary Wikoff, Jan. 31, 1930, Letterpress Copybook, volume 67, 665, Heber J. Grant Collection, CHL.

  19. Grant, Journal, Nov. 21, 1929; David O. McKay to Augusta Winters Grant, Nov. 28, 1929, in Grant, Journal, Nov. 22, 1929. Tefito: Hiipa J. Kalānite

  20. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 58; Helga Meischus entry, Königsberg Conference, Swiss-German Mission, Births and Blessings, 1921, 854–55, in Germany (Country), part 32; Königsberg District, German-Austrian Mission, Ordinations to the Priesthood, 1929, 1580, in Germany (Country), part 34, segment 1, Record of Members Collection, CHL; vakai foki, Tilsit Branch, Sunday School Minutes and Records, Jan. 2, 1927–Dec. 15, 1929. ʻOku sipela e hingoa fakaʻosi ʻo Helekaá ko e Meizsus pe Meischus ʻi he ngaahi lekooti ʻe niʻihi.

  21. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 3–5, 12, 25–27; Königsberg District, German-Austrian Mission, Emigration Record, 1928, 67, in Germany (Country), part 34, segment 1, Record of Members Collection, CHL; vakai foki, Tilsit Branch, Sunday School Minutes and Records, May 1, 1927–Aug. 5, 1928.

  22. Circular of the First Presidency, 5; vakai foki, Tilsit Branch, Sunday School Minutes and Records, Dec. 30, 1928; Jan. 6, 1929; Feb. 24, 1929; June 9, 1929.

  23. Vakai, Tilsit Branch, Sunday School Minutes and Records, Jan. 2, 1927–Dec. 29, 1929. Ngaahi Tefitó: Lautohi Faka-Sāpaté; Ngaahi Himí

  24. Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 16, 25–27; vakai foki, Tilsit Branch, Sunday School Minutes and Records, Jan. 2, 1927–Dec. 29, 1929.

  25. Naujoks and Eldredge, Shades of Gray, 29; Allen, Journal, Mar. 10, 1929; vakai foki, Tilsit Branch, Sunday School Minutes and Records, Jan. 6–Dec. 29, 1929.

  26. Tilsit Branch, Sunday School Minutes and Records, June 2, 1929; Nov. 24, 1929; Dec. 1, 8, 15, and 22, 1929; Meyer and Galli, Under a Leafless Tree, 32.

  27. Vakai, Tilsit Branch, Sunday School Minutes and Records, Jan. 2, 1927–Dec. 29, 1929.

  28. Leah Dunford Widtsoe to Louise Stanley, Dec. 21, 1929, Widtsoe Family Papers, CHL.

  29. Vakai, Leah Dunford Widtsoe to Libby Snow Ivins, Nov. 1, 1929; and Leah Dunford Widtsoe to Ethel Johnson, Feb. 5, 1929, Widtsoe Family Papers, CHL.

  30. Danish Mission, French Mission, German-Austrian Mission, Netherland Mission, Report of the Mission President, 1929, volume 11, Presiding Bishopric Financial, Statistical, and Historical Reports, CHL; German-Austrian Mission, Manuscript History and Historical Reports, volume 1, Apr. 27 and July 14, 1929; “Story of Only Church Owned Chapel in Germany,” Deseret News, Dec. 24, 1938, Church section, 4; Phillip Jensen, “President Widtsoe and Party in Denmark,” Latter-day Saints’ Millennial Star, July 25, 1929, 91:476; Mehr, “Czechoslovakia and the LDS Church,” 112–17; vakai foki, John A. Widtsoe to First Presidency, Jan. 24, 1930, First Presidency Mission Files, CHL. ʻOku ui ʻa e kolo ʻo Seliponikeni, Siamané he taimí ni ko Selaueki, Pōleni. Ngaahi Tefitó: Germany (Siamane); Belgium (Pelisiume); Denmark (Tenimaʻake); Czech Republic (Lepupelika ʻo Sekí); Poland (Pōlani)

  31. Leah Dunford Widtsoe to Cornelia Groesbeck Snow, Nov. 30, 1928; Leah Dunford Widtsoe to Mrs. Haeberle, Dec. 23, 1929; Leah Dunford Widtsoe to Louise Stanley, Dec. 21, 1929, Widtsoe Family Papers, CHL; Leah Dunford Widtsoe, “Relief Society Course of Study for 1929,” and “Word of Wisdom Lessons (No. 1),” Latter-day Saints’ Millennial Star, Jan. 17, 1929, 91:35–39; Heber J. Grant, “Addresses by Members of First Presidency,” Deseret News, June 23, 1928, section 3, v; Wendell Johnson, “Why I Believe I Should Obey the Word of Wisdom,” Juvenile Instructor, Mar. 1929, 64:148–49; “Special Lesson,” Juvenile Instructor, June 1929, 64:335; see also Leah Dunford Widtsoe, “Word of Wisdom Lessons (No. 9),” Latter-day Saints’ Millennial Star, Aug. 15, 1929, 91:518–19, 521–23; and Leah Dunford Widtsoe, “Word of Wisdom Lessons (No. 12),” Latter-day Saints’ Millennial Star, Nov. 21, 1929, 91:741–43, 745–46. Tefito: Lea ʻo e Potó

  32. John A. Widtsoe, “A European Program for Genealogical Study, Research and Exchange,” Latter-day Saints’ Millennial Star, Sept. 19, 1929, 91:596–97; Susa Young Gates to Leah Dunford Widtsoe, Feb. 2, 1929, Widtsoe Family Papers, CHL. Tefito: Family History and Genealogy (Hisitōlia Fakafāmilí mo e Tohi Hohokó)

  33. Susa Young Gates to Leah Dunford Widtsoe, Sept. 16, 1929; Oct. 3, 1929; Susa Young Gates to John A. Widtsoe, Telegram, Sept. 15, 1929, Widtsoe Family Papers, CHL; Widtsoe, Diary, Dec. 6, 1929; Harold Shepstone to Susa Young Gates, Dec. 11, 1929, Susa Young Gates Papers, CHL; vakai foki, Susa Young Gates to Leah Dunford Widtsoe, Oct. 7, 1930, Widtsoe Family Papers, CHL; and Susa Young Gates and Leah Dunford Widtsoe, The Life Story of Brigham Young (New York: Macmillan, 1930).

  34. Widtsoe, Diary, Dec. 31, 1929; Leah Dunford Widtsoe to Ethel Johnson, Feb. 5, 1929; Leah Dunford Widtsoe to Libby Snow Ivins, Nov. 1, 1929, Widtsoe Family Papers, CHL. Tefito: John and Leah Widtsoe (Sione mo Lia Uitisou)

  35. Grant, Journal, Apr. 6, 1930; “City Dresses Up Leading Streets for Centennial,” Deseret News, Apr. 3, 1930, 1; “S. L. Appears in Gala Attire for Celebration of Centennial,” Deseret News, Apr. 5, 1930, [section 3], 5.

  36. “Centennial Crowd Begins to Pour In as Opening Nears,” Deseret News, Apr. 4, 1930, 1; “Church Centennial Arrives,” Deseret News, Apr. 5, 1930, [section 5], 1, 3; “Rails, Airlines, Autos Bring Crowds to S. L.,” Deseret News, Apr. 5, 1930, [section 4], 3; “Church Had Only Seven Elders at First Conference,” Deseret News, Apr. 5, 1930, [section 4], 4.

  37. “News of Centennial Reaches 75,000,000 Persons in America,” Deseret News, Apr. 5, 1930, [section 4], 4; “A Comprehensive History of the Church,” Deseret News, Apr. 5, 1930, [section 3], 11; “Mormon Centenary,” Time, Apr. 7, 1930, 26–28, 30; vakai foki, Kau Māʻoniʻoní, voliume 1, vahe 8 mo e 9; and Publicity Committee Scrapbook, 1930.

  38. Grant, Journal, Apr. 6, 1930; “First Day, Morning Meeting,” One Hundredth Annual Conference, 2; “White Ticket Must Be Used on Sunday,” Deseret News, Apr. 4, 1930, 1; “Centennial Crowd Begins to Pour In as Opening Nears,” Deseret News, Apr. 4, 1930, 1; “Saints All Over World Join in Centenary Fete,” and “800,000 to Hear Centennial over Radio Hook-Ups,” Deseret News, Apr. 5, 1930, [section 3], 2–3; “News of Centennial Reaches 75,000,000 Persons in America,” Deseret News, Apr. 5, 1930, [section 4], 4. Tefito: Broadcast Media (Mītia Fakamafolá)

  39. Heber J. Grant, in One Hundredth Annual Conference, 3–13; First Presidency to Stakes and Mission Presidents, Mar. 3, 1930, ʻi he Messages of the First Presidency, 5:273.

  40. “First Day, Morning Meeting,” and Heber J. Grant, in One Hundredth Annual Conference, 2, 21–22; vakai foki, “Hosanna Shouts Mark Mormons’ Centennial Here,” Milwaukee (MN) Journal, Apr. 7, 1930, 4; and William Callister, “Members of L. D. S. Church in Europe Celebrate Centennial,” Deseret News, May 10, 1930, section 3, vi.

  41. The Message of the Ages: A Sacred Pageant . . . (Salt Lake City: The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 1930); “God and Man’s Story Retold in Allegory,” Salt Lake Tribune, Apr. 7, 1930, 1, 8–9; “Pageant Takes Gospel History through Ages,” “Greatest Music of World Woven into Big Pageant,” and “History and Relics Studied to Make Costumes Perfect,” Deseret News, Apr. 5, 1930, [section 3], 9; “The Centennial Pageant,” Improvement Era, May 1930, 33:460–61, 503–4.

  42. “New Floodlights Illuminate All 7 Temples of Church,” Deseret News, Apr. 5, 1930, [section 3], 5; William Callister, “Centennial Celebrations in Salt Lake,” Latter-day Saints’ Millennial Star, May 15, 1930, 92:372. Tefito: ʻĀngelo ko Molonaí

Paaki