Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 3: Ko e Hala ʻo e Totonú


“Ko e Hala ʻo e Totonú,” vahe 3 ‘o e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 3, Laka Atu ʻi he Loto-Toʻa, Anga Fakaʻeiʻeiki, mo e Tauʻatāina, 1893–1955 (2021)

Vahe 3: “Ko e Hala ʻo e Totonú”

Vahe 3

Ko e Hala ʻo e Totonú

ʻĪmisi
mafola ʻa e fuʻu fuka lahi ʻo ʻAmeliká ʻi he ʻato ʻo e Tāpanekale Sōlekí

Naʻe ʻaʻahi ʻa ʻAnitoni Lani ki he ngaahi kolo ʻo e Siasí ʻi Siamane ʻi he taimi naʻe ongona atu ai ʻi he Misiona ʻIulopé ʻa e fakahā ʻa Uilifooti Utalafi fekauʻaki mo e silá. ʻI heʻene ʻilo ʻa e ongoongó naʻá ne pehē, “ʻE hoko ʻa e fakahā ko ʻení ko ha fiefiaʻanga ki he loto ʻo ha kakai tokolahi.”1

Naʻe mahuʻinga makehe ʻa e founga foʻoú ki ha kau faifekau tokolahi ʻi hono misioná. Talu mei hono fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻe lava ke fakahoko ʻe he Kāingalotú ʻa e ngaahi ouau mahuʻinga maʻá e kau pekiá, kuo fekumi ai e kāingalotu ʻo e Siasí ki heʻenau ngaahi kuí mo fakahoko e ngaahi ouaú maʻanautolu. Ne omi ha kau faifekau ʻe niʻihi, ko e ngaahi foha ʻo e Kāingalotu hikifonuá, ki ʻIulope mo e ʻamanaki ke tānaki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo ʻenau ngaahi kuí mei honau kāingá mo e ʻākaiví.2

Hili e fakahā ko ʻeni ʻa Palesiteni Utalafí, naʻe toe mahuʻinga ange kiate kinautolu ʻenau fekumí. Ko hono moʻoní, ne fakaʻau ke vēkeveke ange ha Kāingalotu tokolahi ʻi he Siasí ke fekumi ki honau hisitōlia fakafāmilí kae lava ke silaʻi fakataha e ngaahi toʻu tangata ʻo e ngaahi kuí. Naʻe palani foki ʻa e ʻaposetolo mo e faihisitōlia ʻo e Siasí ko Felengilini Lisiaté ke fokotuʻutuʻu ha laipeli tohi hohoko naʻe poupouʻi ʻe he Siasí.3

Neongo e ngaahi taimi faingataʻa fakaʻekonōmika ne mafola ʻi ʻIulope pea tatau pē mo e ʻIunaiteti Siteití, ka naʻe siʻisiʻi e ʻamanaki ʻa e Kāingalotu ʻIulopé ke hikifonua mai ki ʻIutaá, ʻa e feituʻu pē ʻe taha ne tuʻu ai e ngaahi temipale te nau lava ʻo fakahoko ai e ngaahi ouau ko ʻení maʻa ʻenau ngaahi kuí. Naʻe hoko e palopalema fakapaʻanga ʻi he ʻIunaiteti Siteití ke faingataʻa ai e meʻa kotoa pē ki he Kāingalotu ne omi ki ʻIutā ke maʻu ha ngāué, pea naʻe hohaʻa e kau taki ʻo e Siasí naʻa hola e kau hikifonuá mei he vahefonuá ke kumi ha ngāue maʻuʻanga moʻui. Ne ʻosi tataki ʻe he ngaahi loto-mamahi fakapaʻangá ha niʻihi ʻo kinautolu ke nau mavahe mei he Siasí.4

ʻI Siulai 1894, naʻe ʻilo ai ʻe ʻAnitoni ʻa e matuʻaki faingataʻa e tūkunga ʻi ʻIutaá. ʻI ha tohi fakavavevave ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he Misiona ʻIulopé, naʻa nau lipooti ai kuo fakaʻau ke ʻikai mei lava ʻo matuʻuaki e ngaahi kavenga fakapaʻanga ʻa e Siasí he kuo fakautuutu ke lahi ange e ngaahi uooti mo e ngaahi siteiki kuo nau hanga ki he Siasí ki ha tokoni fakapaʻangá.

Naʻe tohi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē, “ʻI he vakai ki he tuʻunga ko ʻeni ʻoku tau ʻi aí, ʻoku mau pehē ʻoku fakapotopoto ke fakahinohinoʻi kimoutolu ke ʻoua naʻa mou poupouʻi ʻa e hikifonua maí he taimí ni.”5

ʻI hono fakahoko ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e kolé ni, naʻe ʻikai ke nau fakangata ai ʻa hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Kuo taʻu ʻe fāngofulu tupu ʻa e feinga fakamātoato ʻa e Kāingalotú ke fakahoko ʻa e ngaahi fakahā naʻe fekauʻi kiate kinautolu ke nau tānaki fakatahá. Naʻe tapou ʻa e kau faifekaú ki he kau papi ului foʻou ʻi he funga ʻo e māmaní ke nau hiki ki ʻIutā ke nau ofi ki he fale ʻo e ʻEikí. Ka naʻe ʻikai lava ke hokohoko atu ʻa e founga ko iá kae ʻoua kuo fakalakalaka ʻa e tuʻunga fakaʻekonōmiká.6

Naʻa nau tohi ʻo pehē, “ʻOku mau lotua maʻu pē ʻa hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí pea ʻoku mau fiefia ke mamata ki he omi ʻa e Kāingalotú ki Saioné,” ka naʻa nau toe tānaki atu ʻo pehē, “Kuo pau ke tau fakahoko ʻa e fili fakapotopoto tahá kae lava ke maluʻi lelei ʻa e meʻa ʻoku lelei taha maʻá e ʻIsileli kuo tānakí kae pehē foki ki he niʻihi kuo teʻeki ke tānaki maí.”

Naʻe fakahinohino ange ʻe he kau palesitenisií naʻe pau ke fakamālohia ʻe ʻAnitoni ʻa e Siasí ʻi ʻIulope, kae ʻoua kuo fakalakalaka ʻa e ngaahi tūkunga ʻi ʻIutaá. Naʻa nau tohi ʻo pehē, “Tuku ki he Kāingalotú, ʻa e toko taha kotoa pē, ke nau lau ia ko honau fatongia taau mo fakalotu ke fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē te nau lavá ke tokoni ki he kau faifekau ʻeletaá ʻi hono langa hake ʻo e ngaahi kolo [ʻo e Siasí] mo hono tokangaʻi kinautolú.”7

Naʻe ʻave leva ʻe ʻAnitoni ha tatau ʻo e tohí ki he kau taki fakamisioná, ʻo fakahinohinoʻi ange ke nau muimui ki hono faleʻí.8


ʻI he ʻaho 16 ʻo Siulai 1894, naʻe fakamafaiʻi ʻe he Fale Alea ʻo e ʻIunaiteti Siteití mo Palesiteni Kolova Kilivileni ʻa e kakai ʻo ʻIutaá ke nau faʻu ha konisitūtone fakasiteiti. Naʻe fiefia ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí kimui ange he ʻaho ko iá ʻi heʻenau maʻu ha mākoni mei he kau tokoni ʻo e Siasí ʻi Uasingatoní, ʻa ia naʻe pehē: “Kuo fakamoʻoni hingoa ʻi he lao ne fokotuʻu ke hoko ko e siteití. ʻOku tauʻatāina ʻa homou kakaí; pea ʻoku ngata heni ʻetau ngāué.”9

ʻI he taimi naʻe fuofua kole ai ʻe he Kāingalotú ha puleʻanga fakasiteití ʻi he 1849, naʻe fakangofua kinautolu ʻe he puleʻanga fakafonuá ke nau hoko ko ha puleʻanga fakavahefonua. ʻI heʻenau hoko ko e kau tangataʻi fonua mo e fefineʻi fonua ʻo ha vahefonuá, naʻe ʻikai ngofua ke fili ʻe he kakai ʻo ʻIutaá ha kōvana pe kau ʻōfisa fakapuleʻanga māʻolunga kehe. Ka, naʻe pau ke nau fakafalala ki he palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití ke fokotuʻu ha kau ʻōfisa maʻanautolu. Naʻe iku ʻa e polokalamá ni ki ha ngaahi fepakipaki lahi ʻi he vahaʻa ʻo e Kāingalotú, kau ʻIutā kehé, pea mo e puleʻanga ʻIunaiteti Siteití ʻi he ngaahi taʻu kuohilí. Naʻá ne taʻofi foki e Kāingalotú mei hono maʻu ha ngaahi lakanga fakapuleʻangá. ʻI he malumalu ʻo ha puleʻanga fakasiteití, ʻe lava leva ke puleʻi pē ʻe he kakai ʻo ʻIutaá kinautolu.10

Ka naʻe toki kamata pē ʻa e ngāue ʻi ʻIutaá. ʻI he fakataha ʻa e kau fakafofongá ʻi Sōleki Siti ke hiki ʻa e konisitūtoné, naʻe fai ʻe ʻEmeline Uele mo ha kau taki kehe ʻo e houʻeiki fafiné ha tohi tangi ʻo kole ke fakafoki mai ʻe he konisitūtone foʻoú ʻa e totonu ke filí, pe ngaahi totonu ke filí, ki he kakai fefine ʻo ʻIutaá. Neongo ko e lahi taha ʻo e ngaahi siteiti mo e ngaahi vahefonua ʻi he ʻIunaiteti Siteití naʻe taʻofi ai ʻa e kakai fefiné mei he filí, ka ne foaki ʻe ʻIutā ʻa e totonu ki he kau fefineʻi fonuá ke nau lava ʻo fili ʻi he 1870. Hili ha taʻu ʻe hongofulu mā fitu mei ai, naʻe fakataʻeʻaongaʻi ʻe he Lao ʻEtimani-Taká (Edmunds-Tucker Act) ʻa e totonu ko iá kae lava ke fakavaivaiʻi e mālohi fakapolitikale ʻo e Kāingalotú ʻi he vahefonuá.11

Naʻe fakaʻitaʻi ʻe he meʻá ni ʻa ʻEmeline mo ha kau fafine kehe ʻi ʻIutā, ʻo iku ai ke nau fokotuʻutuʻu ha ngaahi kautaha ki he totonu ʻa e houʻeiki fafiné ke filí ʻi he vahefonuá kotoa. Naʻe hokohoko atu foki ʻenau ngāue mo e ngaahi kautaha fakafonua mo fakavahaʻapuleʻanga kehé ke taukaveʻi ʻa e totonu ʻa e kakai fefine kotoa pē ke filí.12 Naʻe ʻi ai ha taumuʻa toputapu ʻo e totonu ke filí mo e ngaahi totonu kehé kia ʻEmeline. Naʻá ne tui ko e tauʻatāiná ko ha tefitoʻi moʻoni ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe poupouʻi ʻe he Fineʻofá ʻa hono kau mēmipá ke nau moʻui fakafalala pē kiate kinautolu mo fakatupulaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau malavá. ʻI he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí, naʻe toe hikinimaʻi foki ʻe he houʻeiki fafiné ʻa e ngaahi meʻa fakalotú. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke nau fiefia ʻi he faingamālie tatau ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni fakapuleʻangá pe fakalaó?13

Ka ko e totonu ʻa e kakai fefiné ke filí ko ha palopalema ia ne lahi hono tālangaʻí, ʻo aʻu ai pē ki he kau taki ʻo e Siasí.14 Naʻe faʻa pehē ʻe he kakai ne ʻikai ke nau tui ki he totonu ʻa e kakai fefiné ke filí, naʻe fuʻu ongoʻingofua fakaeloto e kakai fefiné ke fai ha ngaahi tuʻutuʻuni fakapolitikale. Naʻa nau fakakikihi ʻo pehē naʻe ʻikai fie maʻu ke fili ʻa e kakai fefiné he naʻe ʻi ai honau ngaahi husepāniti, tamai, mo e ngaahi tuongaʻane ke fakafofongaʻi kinautolu ʻi he puha filí.15 Naʻe tui tatau pē mo ʻEletā B. H. Lōpeti, ʻa ia naʻe hoko ko ha fakafofonga ʻi he fakatahá. Naʻá ne fakafepakiʻi foki ʻa hono fakakau e totonu ʻa e houʻeiki fafiné ke filí ʻi he konisitūtoné koeʻuhí naʻá ne tui ʻe hā ngali fuʻu fakafepaki e fakamatalá pea ʻe faingataʻa ke maʻu ha fakangofua mei he kau fili ʻo ʻIutaá.16

Naʻe fakaava ha fakataha fakakonisitūtone ʻi Sōleki Siti ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1895. Koeʻuhí naʻe taʻofi ʻa e niʻihi ne ʻikai kau he filí mei heʻenau kau fakaʻofisiale ʻi he ngaahi fakatahá, naʻe ʻomi leva ʻe he kau fafiné ʻa e husepāniti ʻo ha taha ʻo e kau feinga ke maʻu ha totonu ke filí ke fakamatalaʻi ʻenau kolé ki he kau fakafofongá.17

ʻI he ʻaho 28 ʻo Māʻasí, naʻe lea ai ʻa B. H. fekauʻaki mo e kaveingá ʻi he fakatahá. Naʻá ne pehē, “Neongo ʻoku ou tui ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻi he vahefonuá ni ʻoku nau loto-fiemālie ki he totonu ʻa e fefiné ke filí, ka ʻoku ʻi ai ha tokolahi ʻoku ʻikai ke nau loto ki ai, pea ʻoku nau fakafepakiʻi lahi ia, pea te nau fili ke fakafepakiʻi ʻa e konisitūtone ko ʻení kapau ʻoku ʻi ai ha konga ai ke ne fakangofua ia.”18

Hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, naʻe lea ʻa ʻOasoni Uitenī, ko ha pīsope fuoloa ʻi Sōleki Siti, ki he fakatahá ʻo fakafofongaʻi e kau poupou ki he totonu ʻa e houʻeiki fafiné ke filí. Naʻá ne pehē ko e ikuʻanga ʻo e fefiné ke kau ʻi he puleʻangá, pea naʻá ne tapou ki he kau fakafofongá ke nau poupouʻi e totonu ʻa e kakai fefiné ke filí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou lau ia ko e taha ʻo e meʻangāue maʻongoʻonga ʻoku hiki hake ai ʻe he Fungani Māfimafí ʻa e māmani hingá ni, ʻo hiki hake ia ke ofi ange ki he taloni ʻo hono Tupuʻangá.”19

ʻI ha tohi fakaʻētita maʻá e Poupouʻi ʻo e Fefiné (Womanʻs Exponent), naʻe toe fakamatalaʻi foki ai ʻe ʻEmeline ʻene taʻefiemālie ki he kau fakafepaki ki he totonu ʻa e kakai fefiné ke filí. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku fakaʻofa ke vakai ki he founga ʻoku fakafepakiʻi ai ʻe he houʻeiki tangatá ʻa e totonu ʻa e fefiné ʻaki e feinga ke tui e kakai fefiné ko e ʻuhingá ʻoku fuʻu fakahīkihikiʻi kinautolu ʻe he houʻeiki tangatá, mo fakakaukau ʻoku nau fuʻu lelei ʻaupito. Kuo teʻeki ai taʻemalava ʻe he kakai fefine ʻo ʻIutaá ʻi ha faʻahinga taimi pe natula ʻo e ʻahiʻahiʻí, pea ʻoku ʻikai toe fehuʻia ʻenau angatonú.”20

Lolotonga e fakataha ʻa e Fineʻofá ʻi he ʻaho 4 ʻo ʻEpelelí ʻi he konifelenisi lahí, naʻe toe lea ʻa ʻEmeline fekauʻaki mo e totonu ʻa e kakai fefiné, ʻi he loto-falala ʻe fakakau ia ʻe he kau fakafofonga ʻi he fakatahá ʻi he konisitūtone foʻou ʻo e siteití. Naʻe fakaafeʻi ʻe Seini Lisiate, ko e tokotaha lea hokó, ʻa e kau fafine ʻi he lokí ʻoku nau poupouʻi ʻa e totonu ke filí ke nau tuʻu ki ʻolunga. Naʻe tuʻu hake ʻa e fefine kotoa pē ʻi he lokí.

ʻI he kole ʻa ʻEmeliné, naʻe tataki leva ʻe Palesiteni Sina ʻIongi ʻa e kau fafiné ʻi he lotu, ʻo kolea e tāpuaki ʻa e ʻEikí ki heʻenau ngāué.21


Lolotonga e tohi tangi ʻa e kakai fefine ʻi he Vahefonua ʻIutaá ke filí, naʻe fononga ʻa ʻAlipate Sāmani mei Lonitoni ki he fakatonga-hihifo ʻo ʻIngilaní ke vahevahe ʻene fakamoʻoní ki heʻene tamaí. Naʻá ne fakaʻamu ke liliu e fakakaukau ʻa Viliami fekauʻaki mo e Siasí pea fakangata ʻene malanga fakatuʻutāmakí. Naʻá ne tui ʻe lava ʻe heʻene ngaahi leá, ʻa ia ʻe fakahoko ʻi ha founga mahinó, ʻo fakalotoʻi ʻene tamaí, ʻo kapau pē ā te ne fakafanongo.22

Naʻe ʻilo ʻe ʻAlipate ʻa Viliami ʻokú ne nofo tuʻumālie ʻi ha kolo naʻe ui ko ʻEkisita. Naʻá ne moʻui lelei, neongo naʻe hoko ʻene ʻulu hinaá mo e kava loloá ke ne hā ngali motuʻa ange ai ʻi hono taʻu totonú. Kuo lava ha taʻu ʻe hongofulu tupu ʻa e ʻikai ke na toe fesiofakí, pea ʻi he kamataʻangá naʻe kei huʻuhuʻu pē ʻa Viliami pe ko hai ʻa ʻAlipate.23 Hili e foki ʻa Viliami ki ʻIngilaní, naʻá ne pehē naʻá ne fanongo ʻi ha talanoa naʻe sasala fekauʻaki mo e fakapoongi ʻo ʻAlipaté peá ne faitohi ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí fekauʻaki mo ia. Naʻá ne pehē ʻi he taimi naʻe ʻikai ke nau fai mai ai ha talí, naʻá ne fakakaukau kuo moʻoni pē mate ʻa ʻAlipaté.24

Ka ʻi he hili ʻena fetaulaki mata ki he matá, naʻe lava ke fakalotoʻi ia ʻe ʻAlipate ʻoku hala ʻene maʻú.25 Naʻe fakapotopoto e faleʻi ʻa Palesiteni Lani ke ako ʻe ʻAlipate ʻa e ongoongoleleí kimuʻa peá ne feinga ke femahinoʻaki mo Viliamí. Hili ʻene toe fakataha mo ʻene tamaí, naʻe lava ke tala ʻe ʻAlipate ko ha tangata poto ia.26

Ka naʻe ʻikai angakovi pe fakamamahi ʻa Viliami kiate ia. Naʻe fuʻu faingataʻa ʻa e faʻahitaʻu momoko ʻo e 1894–95 ʻi ʻIngilaní, ʻo fakalahi ai e ngaahi palopalema ne kamata maʻu ʻe ʻAlipate ʻi hono halanga mānavá. Naʻe tuku ʻe Viliami ke ne nofo ʻi hono ʻapi fakafāmilí ke fakaakeake kae ʻoua kuo lelei ange ʻa e ʻeá. Naʻe fai foki ʻe hono uaifi ko ʻAná e meʻa kotoa naʻá ne lavá ke tokoniʻi ʻa ʻAlipate ke ne sai.27

Lolotonga e nofo ʻa ʻAlipate [mo ʻene tamaí], naʻá ne feinga ke vahevahe ʻene fakamoʻoní ki heʻene tamaí, mo e ʻikai pē ha ola lelei. ʻI he ngaahi taimi ko ʻení, naʻe ʻikai ke lava ʻe ʻAlipate ʻo tala pe naʻe loi ʻene tamaí fekauʻaki mo e Siasí pe kuo tuʻo lahi ʻene faʻa lea ʻaki e ngaahi meʻa taʻeʻuhingá kuo fakaʻau ai ke ne tui ki he ngaahi meʻa ko iá.28

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe talaange ʻe Viliami kia ʻAlipate naʻá ne loto-lelei ke taʻofi hono fakafepakiʻi e Kāingalotú kapau ʻe totongi ange ʻe he Siasí ha £1,000. Naʻá ne pehē, ʻi he kiʻi totongi siʻisiʻi ko ʻení, te ne fakahā ai ki he kakaí naʻe hala ʻene lau ki he Kāingalotú pea he ʻikai te ne toe hū ki ha loki faiʻanga lea ke fakaangaʻi ʻa e Siasí. Naʻe fakahoko ʻe ʻAlipate ʻa e fokotuʻú kia Palesiteni Lani, ka naʻe ʻikai tali ia ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí.29

ʻI he ʻikai lava ʻe ʻAlipate ke liliu e fakakaukau ʻene tamaí fekauʻaki mo e Siasí, naʻe mavahe ʻa ʻAlipate mei ʻEkisita hili ha ngaahi uike siʻi. Kimuʻa peá na māvaé, naʻá ne ʻalu mo Viliami ki ha fale faitā ke faitaaʻi fakataha ai kinaua. ʻI ha laʻitā ʻe taha, naʻe tangutu ʻa Viliami ʻi ha tēpile, ʻo tuhu hono nima toʻomataʻú ki ha tohi naʻe fakaava, kae tuʻu pē ʻa ʻAlipate ʻi mui ʻiate ia. ʻI ha laʻitā kehe, naʻe tuʻu fakataha ʻa e ongo tangatá ko e tamai mo e foha. Naʻe pulipulia ʻi he kava ʻo Viliamí ʻene malimalí.30


Naʻe fakaʻosi ʻa e fakataha fakakonisitūtone ʻi Sōleki Sití ʻi Mē. Naʻe fakafiefia kia ʻEmeline Uele mo ha niʻihi kehe tokolahi ʻi ʻIutā, he naʻe fili e kau fakafofongá ke fakakau e totonu ʻa e kakai fefiné ke filí ʻi he konisitūtoné.31

Hili e fakatahá, naʻe kei ngāue pē ʻa B. H. Lōpeti ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé, neongo hono ngaahi fatongia taimi-kakato ʻi he Siasí. Naʻe ʻikai manakoa ʻi he vahefonuá ʻene ngaahi lea fakafepaki ki he totonu ʻa e kakai fefiné. Ka naʻe kei ʻiloa pē ʻa hono ongoongo ko e tangata malanga mo e tangata leá ʻi loto pea ʻi tuʻa ʻi he Siasí. ʻI Sepitemá, ʻi ha māhina ʻe ua kimuʻa ʻi he fili hono hokó, naʻe fokotuʻu ai ʻe he Paati Temokalati ʻo ʻIutaá ʻa B. H. ko ʻenau kanititeiti ki he Fale ʻo e Kau Fakafofonga ʻo e ʻIunaiteti Siteití.32

Naʻe faʻa maʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha ngaahi lakanga fakapuleʻanga mahuʻinga ʻi ʻIutā ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻe fili fakataha foki ʻa e Kāingalotú ko ha kulupu, ʻo feilaulauʻi he taimi ʻe niʻihi ʻenau tui fakapolitikale fakafoʻituituí ke paotoloaki e ivi tākiekina ʻo e Siasí ʻi he vahefonuá. Ka ʻi he hili e mavaeua ʻa e Kāingalotú ki ha ngaahi faʻahi fakapolitikale kehekehe ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1890 tupú, naʻe fakaʻau ke ongoʻingofua ange ʻe he kau taki ʻo e Siasí ke tauhi ʻa e ngaahi meʻa ʻo e siasí ke tuʻu tauʻatāina ia mei he siteití, ʻo nau ʻiloʻi naʻe ʻikai maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻi ʻIutā ʻa e ngaahi fakakaukau fakapolitikale tatau. ʻI he taimi ko iá, naʻe felotoi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku ʻikai totonu ke tohoakiʻi e tokanga ʻa e kau filí ʻe he kau taki māʻolungá ʻaki ʻenau lea ʻi he kakaí fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakapolitikalé.33

Ka neongo ia, lolotonga e fakataha fakakonisitūtoné, naʻe taʻofi fakataimi ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e faleʻi ko ʻení, kae fakaʻatā ʻa B. H. mo e kau taki māʻolunga kehé ke nau hoko ko ha kau fakafofonga. ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻe B. H. kimui ange ʻa e fili ʻa e Paati Fakatemokalatí, naʻe ʻikai ke ne fakakaukau naʻe hala ʻene tali iá. Pea naʻe ʻikai ke ne fakatokangaʻi ha faʻahinga fakafepaki mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe ongoʻi tatau pē ʻa e ʻAposetolo ko Mōsese Fetisā ʻi he taimi naʻe fili ai ia ʻe he kau Temokalatí ke ne feinga ki he Fale Alea ʻo e ʻIunaiteti Siteití.34

Ka, ʻi he fakataha lahi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻi ʻOkatopa ʻo e 1895, naʻe valokiʻi ai ʻe Siosefa F. Sāmita e ongo tangatá ʻi he kakaí ʻi heʻena tali ʻa e ongo fokotuʻú ʻo ʻikai tomuʻa talanoa ki he kau mēmipa ʻo ʻena kōlomú. Naʻá ne fakamanatu ki he haʻofangá, “ʻOku tau maʻu ha kau palōfita moʻui ʻi he Siasí, pea kuo pau ke fekumi ki heʻenau faleʻí. Ko e momeniti pē ʻoku fili ai ʻe ha tangata maʻu mafai ke fai e meʻa ʻokú ne loto ki aí, ʻokú ne laka atu ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki.”35

ʻI heʻene ngaahi leá, naʻe ʻikai fakaangaʻi ʻe Palesiteni Sāmita e ngaahi tui fakapolitikale ʻa B. H. Ka, naʻá ne toe fakapapauʻi ʻa e tuʻu tauʻatāina ʻa e Siasí mei ha tafaʻaki fakapolitikalé kae pehē ki he tuʻutuʻuni [ʻa e Siasí] ʻoku totonu ke tukutaha e taimi mo e ngāue ʻa e kau takimuʻa taimi-kakato ʻo e Siasí ki heʻenau ngāue fakaetauhí. Ka ʻi he hili ʻa e fakatahá, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e Paati Lepapuliká ʻa e valokiʻí ke ʻohofi ʻaki e kemipeini ʻa B. H. Koeʻuhí ko ha taha Lepapulika ʻa Siosefa F. Sāmita, naʻe tukuakiʻi ia ʻe ha kau Temokalati tokolahi ki hono fakaʻaongaʻi hono tuʻunga ʻi he Siasí ke fakavaivaiʻi ʻaki ʻenau pātí.36

Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe lea ʻa B. H. ʻi ha ʻinitaviu nusipepa fekauʻaki mo ʻene fakaʻapaʻapa ki he mafai ʻo e Siasí pea naʻe ʻikai ke ne tukuakiʻi ne feinga ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke fakafeʻātungiaʻi ʻene kemipeiní. Ka naʻá ne vilitaki pē ʻi heʻene totonu ke fekumi ki ha lakanga fakapolitikalé, neongo e ngaahi fakafepaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, koeʻuhí he naʻá ne tui naʻe ʻikai ke ne maumauʻi ha ngaahi lao ʻo e Siasí. Kimui angé, naʻe toe fefeka ange ʻene leá. ʻI ha fakataha fakapolitikale, naʻá ne fakahalaiaʻi ʻa e kau tangata naʻa nau fakaʻaongaʻi honau ivi tākiekina ʻi he Siasí ke liliu e fakakaukau ʻa e kau filí.37

ʻI he ʻAho Filí, naʻe tokolahi ange e kakai ne nau fili ki he kau Lepapuliká ʻi he kotoa ʻo e fonuá ʻi he kakai ne fili ki he kau Temokalati hangē ko B. H. Lōpeti mo Mōsese Fetisaá. Pea naʻe fakangofua ʻe he kau fili ʻi ʻIutaá ʻa e konisitūtone foʻoú fakataha mo hono konga ne fakaʻatā ai ʻa e ngaahi totonu ʻo e houʻeiki fafiné ke filí.

Naʻe feinga ʻa B. H. ke hā fofonga fiefia ʻi he kakaí. Naʻá ne ʻiloʻi mo ʻene pātí kuo pau pē ke ʻi ai e taha ʻe ʻulungia. Naʻá ne pehē, “ʻOku hangē kuo tō ia ki heʻemau pātí he taimi ko ʻení.”

Ka ʻi hono lotó naʻá ne ongoʻi loto-mamahi lahi ʻi heʻene ʻulungiá.38


ʻI he ʻaho 4 ʻo Sānuali 1896, naʻe hoko ai ʻa ʻIutā ko e siteiti hono fāngofulu mā nima ʻi he ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká. ʻI Sōleki Sití, naʻe fana ʻe he kakaí ha ʻū meʻafana ki he ʻataá pea ifi mo ha ʻū meʻaifi ʻi heʻenau fiefiá. Naʻe tā e ʻū fafangú ʻo ongona atu ʻi he langi lanu pulū mo momokó pea ne fakafonu ʻe he kakaí e hala puleʻangá, ʻo taʻataʻalo ʻenau ʻū fakaʻilongá mo e fuká.39

Ka, ne kei hohaʻa pē ʻa Hiipa J. Kalānite ki hono ongo kaungāmeʻa ko B. H. Lōpeti mo Mōsese Fetisaá. Naʻe ʻikai fie kole fakamolemole e ongo tangatá fakatouʻosi ʻi he ʻikai ke na talatalaifale mo hona kau taki lakanga fakataulaʻeikí kimuʻa peá na toki feinga ke maʻu ha lakanga fakapuleʻangá, ʻo iku ai ke aofangatuku e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē naʻá na fakamuʻomuʻa ʻena ngaahi ngāue fakapolitikalé ʻi heʻena ngāue ʻi he Siasí. Naʻe tui foki e Kau Palesitenisī ʻUluakí naʻe fakaangaʻi taʻetotonu kinautolu pea mo e Siasí ʻe B. H ʻi ha niʻihi ʻo ʻene ngaahi lea fakapolitikalé mo e ngaahi ʻinitaviú.40

ʻI he ʻaho 13 ʻo Fēpuelí, naʻe fakataha ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo ha konga lahi ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he Temipale Sōlekí mo B. H. mo ha niʻihi ʻo e kau palesiteni ʻo e Kau Fitungofulú. Lolotonga e fakatahá, naʻe fehuʻi ai ʻe he kau ʻaposetoló kia B. H. fekauʻaki mo ʻene ngaahi lea fakafepaki ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe fakapapauʻi ai ʻe B. H. ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne lea ʻaki mo fakahokó, ʻo ʻikai haʻane teitei ongoʻi halaia ai.

ʻI he hoko atu ʻa e fakatahá, naʻe fakalalahi e loto-mafasia ʻa Hīpá. Naʻe kole taha taha ʻe he kau takí kia B. H. ke ne loto-fakatōkilalo, ka naʻe ikunoa pē ʻenau leá. ʻI he tuʻu hake ʻa Hiipa ke lea ki hono kaungāmeʻá, naʻá ne ongoʻi lōmekina pea faingataʻa ai ke ne lea.

Hili e lea ʻa e ʻaposetolo mo e fitungofulu takitaha, naʻe tuʻu hake ʻa B. H. ʻo ne pehē ʻe lelei ange ke mole hono tuʻunga ʻi he kau palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú ʻi haʻane kole fakamolemole ki he meʻa kuó ne fakahokó. Naʻá ne kole leva ki he kau tangata ʻi he lokí ke nau lotu ke ʻoua naʻa mole ʻene tuí.

Naʻe fehuʻi ange ʻe he ʻaposetolo ko Pilikihami ʻIongi ko e Siʻí, “Te ke lotu nai maʻau?”

Naʻe pehē ʻe B. H., “Te u lea moʻoni atu pē, ʻoku ʻikai ke u fuʻu ongoʻi pehē au he taimí ni.”

ʻI he ʻosi ʻa e fakatahá, naʻe fakahoko ʻe Hiipa ʻa e lotu tukú. Ne feinga leva ʻa B. H. ke mavahe mei he lokí, ka naʻe puke ia ʻe Hiipa ʻo fāʻofua kiate ia. Ne feinga ʻa B. H. ʻo ne homo [mei he fāʻofua ʻa Hīpá], peá ne mavahe fakavave mo ha fofonga mamahi.41

Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai, ʻi he ʻaho 5 ʻo Māʻasí, naʻe toe fakataha ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo B. H. pea naʻe ʻilonga ʻa e ʻikai ke ne liliú. Naʻe tuku ange ʻe Palesiteni Utalafi ha uike ʻe tolu ke ne toe fakakaukauʻi hono tuʻungá. Kapau te ne kei taʻeloto ai pē ke fakatomala, te nau tukuange ia mei he Kau Fitungofulú pea taʻofi ia mei hono fakaʻaongaʻi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.42

ʻI he uike hono hokó, naʻe palani ai ʻa Hiipa mo hono kaungā ʻaposetolo ko Falanisisi Laimaní ke nau fakataha mavahe mo B. H. ʻI heʻenau talanoá, naʻe talaange ʻe B. H. ki he ongo ʻaposetoló he ʻikai liliu ʻene fakakaukaú. Naʻá ne pehē, kapau ʻoku fie maʻu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke kumi ha taha ke ne fetongi ia ʻi he kau palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú, ʻoku nau tauʻatāina pē ke fakahoko ia.

Naʻe tui ʻe B. H. hono koté pea kamata ke ne mavahe. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fakaʻamu pē ke mo ʻiloʻi ko e ngāue ʻoku ʻamanaki ke fakahoko kiate aú ʻoku fakatupu loto-mamahi lahi ia kiate au. ʻOku ʻikai ke u loto ke mo fakakaukau ʻoku ʻikai mahino kiate au ʻa e meʻa kotoa pē ʻe mole meiate aú.”

Naʻe fakatokangaʻi ʻe Hiipa ʻa e fakatēloʻimata ʻa e fofonga ʻo hono kaungāmeʻá, peá ne kole ange ke ne tangutu ki lalo. Naʻe lea leva ʻa B. H. ki ha ngaahi taimi naʻe hanga ai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻo taʻetokaʻi ia ʻi he kakaí mo malanga ʻo poupou ki he Paati Lepapuliká. ʻI ha houa ʻe ua, naʻe tali ai ʻe Hiipa mo Falanisisi ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne hohaʻa ki aí mo kole ange ke liliu hono halá. Naʻe ongoʻi ʻe Hiipa hangē naʻe tāpuekina ia mo Falanisisi ke na ʻiloʻi e meʻa ke na lea ʻakí.

ʻI he ʻosi ʻena leá, naʻe talaange ʻe B. H. ki hono ongo kaungāmeʻá ʻokú ne fie fakakaukau ki hono tūkungá ʻi he pō ko iá pea te ne toki fakahā kiate kinaua ʻene filí ʻi he pongipongí. Naʻe mavahe leva ʻa Hiipa mei hono kaungāmeʻá, mo lotu pē ke tāpuekina ia ʻe he ʻEikí.43

ʻI he pongipongi hono hokó naʻe ʻave ʻe B. H. ha kiʻi tohi nounou kia Hiipa mo Falanisisi. Naʻe pehē hano konga, “ʻOku ou tukulolo ki he mafai ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻi he kau takí. Koeʻuhí ʻoku nau pehē ʻoku ou hala, te u punou kiate kinautolu, pea tuku au ʻi honau nimá ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá.”

Naʻe ʻai leva ʻe Hiipa ha tatau ʻo e tohí peá ne kolosi vave he halá ki he ʻōfisi ʻo Palesiteni Utalafí.44


Hili ha uike ʻe ua nai mei ai, naʻe kole fakamolemole ʻa B. H. Lōpeti ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he Temipale Sōlekí, ʻo fakahā ʻene fehalākí ʻi he ʻikai ke ne kole ha ngofua ke feinga ki ha lakanga fakapolitikalé. Naʻá ne fakatomala kapau ne fakatupu ʻe ha faʻahinga meʻa kuó ne lea ʻaki ʻi he kakaí ha ngaahi fepakipaki ʻi he Kāingalotú, pea naʻá ne palōmesi te ne fakahoko ha fakalelei ki ha faʻahinga mamahi pē kuó ne fakatupu.

Naʻá ne toe pehē foki lolotonga ʻene talanoa mo Hiipa J. Kalānite mo Falanisisi Laimaní, naʻe hoko ʻa e fakakaukau ki heʻene ngaahi kuí ke fakamolū ai hono lotó.

Naʻá ne pehē, “Ko e fakafofonga tangata pē au ʻe taha ʻi he tafaʻaki ʻo ʻeku tamaí pea mo e tafaʻaki foki ʻo ʻeku faʻeé ʻoku kau ki he Siasí, naʻe ongo fakamamahi lahi kiate au kapau ʻe mole ʻa e lakanga fakataulaʻeikí kae ʻikai ha taha ke ne fakafofongaʻi ʻeku ngaahi kuí ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Naʻá ku tafoki ki he ʻEikí ʻo maʻu ha maama mo ha fakahinohino ʻi Hono Laumālié ke u tukulolo ki he mafai ʻo e ʻOtuá. ʻOku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa ʻeku fakaʻamu mo e lotu ke u lava ʻo fakahoko ha meʻa pē naʻe fie maʻu ke fiemālie ai e niʻihi kehé, pea foua ha faʻahinga tautea pē ʻoku mou pehē ʻoku taau moʻokú, ʻi he ʻamanaki te u kei pukepuke pē ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, pea mo maʻu ʻa e faingamālie ke fakahoko ʻa e ngāue maʻa ʻeku ngaahi tamaí ʻi he fale māʻoniʻoni ko ʻení.”45

Naʻe tali ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e kole fakamolemole ʻa B. H. Hili ha ʻaho ʻe hongofulu mei ai, ʻi he fakahinohino ʻa Palesiteni Utalafí, naʻe faʻu ai ʻe Siaosi Q. Kēnoni ha fakamatala ʻo fakamahinoʻi e tuʻunga ʻo e Siasí ki he kau ʻa hono kau takí ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé. Naʻá ne ʻoange leva ʻa e fakamatalá ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e kau taki māʻolunga ʻo e Siasí ke nau fakangofua.46

ʻI he ʻaho hono hokó, ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 1896, naʻe lau ʻe Hiipa J. Kalānite e fakamatalá ki he Kāingalotú. Naʻe fakamoʻoni hingoa ki ai ʻa e taki māʻolunga kotoa pē ʻo e Siasí tukukehe pē ʻa ʻAnitoni Lani, ʻa ia naʻá ne kei ʻi ʻIulopé, mo Mōsese Fetisā, ʻa ia naʻá ne fakafisi ke fakalelei mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo hono kaungā ʻaposetoló.

Naʻe ui ko e “Fanongonongo Fakapolitikalé,” naʻe fakapapauʻi ʻe he fakamatalá e tui ʻa e Siasí ki he tuʻu tauʻatāina ʻa e siasí mei he siteití. Naʻe fie maʻu foki ki ai ʻa e kau taki māʻolunga kotoa pē kuo nau tukupā ke ngāue taimi kakato ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí ke maʻu ha fakangofua mei heʻenau kau taki fakakōlomú kimuʻa pea nau toki feinga ke maʻu pe tali ha faʻahinga lakanga fakapolitikale.47

ʻI he konifelenisí, naʻe tapou ʻa B. H. Lōpeti ki he Kāingalotú ke nau poupouʻi honau kau taki faka-Siasí, pea naʻá ne fakamoʻoni ki he ngāue tuʻuloa ʻa e ʻEikí. Naʻá ne talaki ʻo pehē, “ʻI he kuonga fakakosipeli ko ʻení, kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá ʻe tupulaki ʻi he founga pau ʻa e ngāué, neongo ʻa e ngaahi tōnounou ʻa e kakaí.”

Naʻá ne pehē, “Neongo ne tūkia ha niʻihi ʻi he fakapoʻulí, ka te nau kei lava pē ʻo foki ki he hala ʻo e totonú, ʻo ngāue ʻaonga ʻaki hono fakahinohino totonú ki he lelei ʻo e fakamoʻuí.”48

  1. Anthon H. Lund to Heber J. Grant, June 19, 1894, Letterbooks, volume 1, 323, 326, Anthon H. Lund Papers, CHL.

  2. Allen, Embry, and Mehr, Hearts Turned to the Fathers, 17–24, 33–41; Kau Māʻoniʻoní, voliume 1, vahe 35 mo e 39; vakai foki, hangē ko ʻení, James, Journal, 1; mo Albert Jarman to Maria Bidgood Barnes, before Feb. 19, 1894; Feb. 19, 1894; Feb. 23, 1894, Jarman Family Papers, Huntington Library, San Marino, CA.

  3. Allen, Embry, and Mehr, Hearts Turned to the Fathers, 33–34, 42–47. Tefito: Hisitōlia Fakafāmilí mo e Tohi Hohokó

  4. Anthon H. Lund to Sarah Peterson Lund, Aug. 25, 1893, Letterbooks, volume 1, 53; James E. Talmage to Anthon H. Lund, Aug. 16, 1894, Anthon H. Lund Papers, CHL; First Presidency to Anthon H. Lund, July 5, 1894, First Presidency Letterpress Copybooks, volume 28; George Q. Cannon, Journal, Sept. 28, 1893.

  5. First Presidency to Anthon H. Lund, July 5, 1894, First Presidency Letterpress Copybooks, volume 28. Tefitó: Hikifonua Maí

  6. Kau Māʻoniʻoní, voliume 2, vahe 10–14; vakai foki, Thirteenth General Epistle, Oct. 1855, ʻi he Neilson and Waite, Settling the Valley, 242–44, 248–49.

  7. First Presidency to Anthon H. Lund, July 5, 1894, First Presidency Letterpress Copybooks, volume 28. Tefitó: Gathering of Israel (Ko e Tānaki ʻo ʻIsilelí)

  8. Anthon H. Lund to First Presidency, Aug. 4, 1894, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL; Lund, Journal, July 30, 1894.

  9. An Act to Enable the People of Utah to Form a Constitution and State Government, and to Be Admitted into the Union [July 16, 1894], Statutes at Large [1895], 53rd Cong., 2nd Sess., chapter 138, 107–12; George Q. Cannon, Journal, July 17, 1894; “Utah’s Bill Is Law,” Deseret Evening News, July 17, 1894, 1. Tefitó: ʻIutā

  10. Kau Māʻoniʻoní, voliume 2, vahe 10, 17, mo e 26. Tefitó: American Legal and Political Institutions (Ngaahi Faʻunga Fakalao mo Fakapolitikale ʻo ʻAmeliká)

  11. “Steps Leading to Statehood,” Deseret Evening News, July 30, 1894, 4; “Convention and Woman Suffrage,” Womanʼs Exponent, Apr. 1, 1895, 23:241–42; Kau Māʻoniʻoní, voliume 2, vahe 25, 30, mo e 35. Tefitó: Totonu ʻa e Houʻeiki Fafiné Ke Filí

  12. Kau Māʻoniʻoní, voliume 2, vahe 37 mo e 41; Emmeline B. Wells, “A Glimpse of Washington,” Mar. 1, 1891, in Derr and others, First Fifty Years of Relief Society, 579–81.

  13. Emmeline B. Wells, “Letter to the Sisters at Home,” Womanʼs Exponent, Apr. 1, 1886, 14:164; [Emmeline B. Wells], “Editorial Thoughts,” Womanʼs Exponent, May 1, 1888, 16:180; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 26:2; 28:13.

  14. George Q. Cannon, Journal, Apr. 47, and 11, 1895; “President B. H. Roberts,” Juvenile Instructor, June 15, 1901, 36:354; “Ex. Governor Thomas,” Woman’s Exponent, May 1, 1895, 23:261; “Is Still the Theme,” Deseret Evening News, Apr. 5, 1895, 1.

  15. Harrison, Separate Spheres, 80; Roberts, “Life Story of B. H. Roberts,” 369–70.

  16. George Q. Cannon, Journal, Apr. 47, and 11, 1895; “President B. H. Roberts,” Juvenile Instructor, June 15, 1901, 36:354; “Ex. Governor Thomas,” Woman’s Exponent, May 1, 1895, 23:261; “Is Still the Theme,” Deseret Evening News, Apr. 5, 1895, 1.

  17. An Act to Enable the People of Utah to Form a Constitution and State Government, and to Be Admitted into the Union [July 16, 1894], Statutes at Large [1895], 53rd Cong., 2nd Sess., chapter 138, 107–12; “Convention and Woman Suffrage,” Woman’s Exponent, Apr. 1, 1895, 23:241; [Emmeline B. Wells], “Utah and Statehood,” Woman’s Exponent, Aug. 1 and 15, 1894, 23:172; Wells, Diary, volume 19, Mar. 25, 1895; Official Report of the Proceedings and Debates, Mar. 14–15, 1895, 142, 163; Mar. 18–19, 1895, 197, 216.

  18. Roberts, “Life Story of B. H. Roberts,” 369–71; Official Report of the Proceedings and Debates, Mar. 28, 1895, 424. Tefito: B. H. Roberts (B. H. Lōpeti)

  19. Whitney, Through Memory’s Halls, 105, 239; Official Report of the Proceedings and Debates, Mar. 30, 1895, 508.

  20. Woman Suffrage,” Woman’s Exponent, Apr. 1, 1895, 23:244. Tefitó: ʻEmeline B. Uele

  21. Relief Society General Board, Minutes, volume 1, Apr. 4, 1895, 94–96; Wells, Diary, volume 19, Apr. 4, 1895.

  22. Albert Jarman to Maria Bidgood Barnes, before Feb. 19, 1894; Apr. 27, 1894, Jarman Family Papers, Huntington Library, San Marino, CA; “Jarman and Jarman,” Deseret Evening News, Mar. 24, 1894, 5.

  23. Albert Jarman to Maria Bidgood Barnes, Nov. 16, 1894; Feb. 16, 1895, Jarman Family Papers, Huntington Library, San Marino, CA; Eleventh Ward, General Minutes, June 30, 1895, 219–20; “Albert Edward Jarman Meets with His Father, William Jarman,” Photograph, available at familysearch.org; Howard, “William Jarman,” 66, 69; “Albert Jarman Interviewed,” Deseret Evening News, July 22, 1899, 3.

  24. “Albert Jarman Interviewed,” Deseret Evening News, July 22, 1899, 3; “Jarman’s Lurid Murder Tales,” Deseret Evening News, July 22, 1899, 3; Anthon H. Lund to Wilford Woodruff, Mar. 20, 1895, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL.

  25. Eleventh Ward, General Minutes, June 30, 1895, 219–20; Albert Jarman to Maria Bidgood Barnes, Dec. 8, 1894, Jarman Family Papers, Huntington Library, San Marino, CA.

  26. Anthon H. Lund to Wilford Woodruff, Mar. 20, 1895, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL; “Albert Jarman Interviewed,” Deseret Evening News, July 22, 1899, 3.

  27. Albert Jarman to Maria Bidgood Barnes, Dec. 8, 1894; Dec. 21, 1894; Jan. 5, 1895; Feb. 12, 1895; Feb. 16, 1895, Jarman Family Papers, Huntington Library, San Marino, CA.

  28. Albert Jarman to Maria Bidgood Barnes, Mar. 12, 1895, Jarman Family Papers, Huntington Library, San Marino, CA; Anthon H. Lund to Wilford Woodruff, Mar. 20, 1895, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL.

  29. William Jarman to Albert Jarman, Mar. 1, 1895, copy in Anthon H. Lund to Wilford Woodruff, Mar. 20, 1895, First Presidency Mission Administration Correspondence, CHL.

  30. Albert Jarman to Maria Bidgood Barnes, Feb. 16, 1895; Mar. 5, 1895, Jarman Family Papers, Huntington Library, San Marino, CA; “Albert Edward Jarman and William Jarman,” Photograph, available at familysearch.org; “Albert Edward Jarman Meets with His Father, William Jarman,” Photograph, available at familysearch.org; “Mormonism Exposed by Mr. William Jarman,” East Anglian Daily Times (Ipswitch, England), May 27, 1909, 4.

  31. Statehood Constitutional Convention [1895] State Constitution, article 4, section 1, 7, 60; Wells, Diary, volume 19, Apr. 18, 1895; Emmeline B. Wells, “Equal Suffrage in the Constitution,” Woman’s Exponent, May 1, 1895, 23:260.

  32. Roberts, “Life Story of B. H. Roberts,” 392; Proceedings before the Committee, 1:927; “Rawlins, Thatcher and Roberts,” Salt Lake Herald, Sept. 6, 1895, 3; “Roberts’ Tour of Triumph,” Salt Lake Herald, Oct. 8, 1895, 1.

  33. Kau Māʻoniʻoní, voliume 2, vahe 10 mo e 27; Lyman, Political Deliverance, 150–81; Woodruff, Journal, Oct. 4, 1892; “Declaration,” Deseret Evening News, Mar. 17, 1892, 4. Tefitó: Political Neutrality (Tuʻu-ʻAtā Fakapolitikalé)

  34. Franklin D. Richards, Journal, Sept. 14, 1894; “Roberts’ Strong Position,” Salt Lake Herald, Oct. 14, 1895, 1; “Talk with Thatcher,” Salt Lake Tribune, Nov. 11, 1896, 8; Lyman, Political Deliverance, 259.

  35. Abraham H. Cannon, Diary, Oct. 7, 1895; Grant, Journal, Oct. 7, 1895; Francis Marion Lyman, Journal, Oct. 7, 1895. Tefitó: Siosefa F. Sāmita

  36. Francis Marion Lyman, Journal, Oct. 7 and 10, 1895; “The Crisis in Utah,” Salt Lake Herald, Oct. 18, 1895, 4; “Roberts’ Strong Position,” Salt Lake Herald, Oct. 14, 1895, 1; Roberts, “Life Story of B. H. Roberts,” 393–94.

  37. “Roberts’ Strong Position,” Salt Lake Herald, Oct. 14, 1895, 1; “Masterful Roberts,” Salt Lake Herald, Nov. 2, 1895, 5; Roberts, “Life Story of B. H. Roberts,” 395–96.

  38. “Not a Democratic Year,” Salt Lake Tribune, Nov. 6, 1895, 7; “Democratic Leaders Talk,” Salt Lake Herald, Nov. 8, 1895, 1; Francis Marion Lyman, Journal, Nov. 7, 1895; Roberts, “Life Story of B. H. Roberts,” 399; vakai foki, White, Republic for Which It Stands, 849–51.

  39. “Utah a State,” Deseret Evening News, Jan. 4, 1896, 1; Woodruff, Journal, Jan. 4, 1896; Wells, Diary, volume 20, Jan. 4, 1896; Salt Lake Tabernacle Decorated for Utah Statehood Celebration, Photograph, CHL. Tefitó: ʻIutā

  40. Grant, Journal, Jan. 8, 1896; George Q. Cannon, Journal, Mar. 5 mo e 19, 1896.

  41. Grant, Journal, Feb. 13, 1896; Francis Marion Lyman, Journal, Feb. 13, 1896; Brigham Young Jr., Journal, Feb. 13, 1896; George Q. Cannon, Journal, Feb. 13, 1896.

  42. Woodruff, Journal, Mar. 5, 1896; George Q. Cannon, Journal, Mar. 5, 1896; Francis Marion Lyman, Journal, Mar. 5, 1896; Grant, Journal, Mar. 5, 1896. Tefitó: Fakatonutonu Faka-Siasí; Ngaahi Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú

  43. Grant, Journal, Mar. 12, 1896; Francis Marion Lyman, Journal, Mar. 12, 1896.  

  44. B. H. Roberts to Francis Marion Lyman and Heber J. Grant, Mar. 13, 1896, in Francis Marion Lyman, Journal, Mar. 13, 1896; Grant, Journal, Mar. 13, 1896.

  45. George Q. Cannon, Journal, Mar. 26, 1896.

  46. George Q. Cannon, Journal, Apr. 5 mo e 6, 1896.

  47. “To the Saints,” Deseret Weekly, Apr. 11, 1896, 532–34; vakai foki “To the Saints,” ʻi he Clark, Messages of the First Presidency, 3:271–77. Tefitó: Political Neutrality (Tuʻu-ʻAtā Fakapolitikalé)

  48. “Sixty-Sixth Annual Conference,” Deseret Weekly, Apr. 11, 1896, 531. Naʻe fakaleleiʻi e ʻuluaki sētesi ʻo e kupuʻi leá ke faingofua ange hono laú; naʻe liliu ʻa e “kuo ʻosi talaʻofa” ʻi he lea totonú ki he “kuo talaʻofa.” Tefito: B. H. Roberts (B. H. Lōpeti)