2011
Rebecca Swain Williams: « Ma te Tamau noa e te Aueue Ore »
Eperera 2011


Rebecca Swain Williams: Ma te Tamau noa e te Aueue Ore

Noa’tu te au ore o to’na utuafare i te Ekalesia, ua tape‘a tamau noa teie nei melo faafariu matamua e ua itoito i te ohipa.

I te ava‘e Tiunu 1834 ua papa‘i te hoê metua vahine apî, o tei faaerehia e to’na metua i te faufaa tupuna, i te hoê rata taiâ ore e o tei faaputapû i te aau, no te faaite i to’na iteraa papû no ni‘a i te Faaho‘iraa-hia-mai te Evanelia. Noa’tu e ua ite oia eita to’na metua tane e taui i to’na feruriraa, ua tape‘a noa râ o Rebecca Swain Williams i to’na ti‘araa noa’tu eaha te mau mea e tupu mai. Ua parau oia i to’na metua tane, o Isaac, e e parau mau te Buka a Moromona e te Ekalesia, mai ta te Peropheta Iosepha Semita i parau, e ua faaroo oia i na Ite Tootoru ‘i te parauraa i mua i te taata e ua ite ratou i te hoê Melahi Mo‘a i te pouraa mai mai te ra’i mai e i te [afa‘iraa] mai i te mau papaa parau, e i te tuuraa’tu te reira i mua i to ratou ra mau mata ».1

E mea putapû te iteraa papû o Rebecca eiaha noa no te mana ta te iteraa papû i faaite mai no to’na atoa râ iteraa papû aueue ore e to’na hinaaro vî ore. Noa’tu te pato‘iraa a to’na metua tane e no te mea hoi e ua faatea ê ta’na tane faaipoipo o Frederick G. Williams i te Ekalesia no te hoê taime, aita roa’tu o Rebecca i faati‘a i to’na faaroo ia aueue. Ma te rohirohi ore e te tuutuu ore, ua ti‘a mai o Rebecca mai te hoê hoho‘a no tatou i teie mahana e nahea ta tatou e nehenehe ai e faaea ma te papû e te tamau i mua i te mau tamataraa rahi roa‘e o te oraraa, noa’tu e e pato‘i paha te feia piri ia tatou i to tatou faaroo e e huri mai ratou i to ratou tua ia tatou.

Faafariuraa i te Ekalesia

Fanauhia i Pennsylvania, Fenua Marite, i te matahiti 1798, o Rebecca Swain te hopea o na 10 tamarii.2 I te ivaraa o to’na matahiti, ua haere atu to’na utuafare i Niagara, i piha‘iho i te oti‘a o te Mau Hau Amui no Marite – Fenua Canada. E mea fatata roa ratou i te Fort Niagara no reira e nehenehe ai ia ratou ia faaroo i te pupuhiraa ia aro-ana‘e-hia te patu i te tama‘i no te matahiti 112. Ua faaite atoa mai o Rebecca i to’na măta’u ore i to’na apîraa ra. I te hoê taime, a haere ai oia ona ana‘e na roto i te mau uru raau ua ti‘a’tu oia i mua i te hoê pea i ni‘a i te e‘a. Ma te hoê fare amarara i to’na rima, ua tatara e ua tapiri oia e rave rahi mau taime i te reira i mua i te aro o te pea e ua horo ê atu te reira.3

I te 17 raa o to’na matahiti, ua haere atu o Rebecca na ni‘a i te Roto no Ontario no te haere e farerei i to’na tuahine i Detroit. I roto i te tere ua farerei oia i te pairati o te pahi, e taata rahi oia e e mata ereere to’na o Frederick Granger Williams. No to raua farerei-pinepine-raa ua taui oioi te aroha ei here, e ua faaipoipohia raua i te hopea no te matahiti 1815. Ua haere atu te utuafare Williams i te Tufaa Fenua Rahi Too a o te Râ no Ohio, Fenua Marite, hou a faaea roa’i i Kirtland i te area matahiti 1828. Ua rave mai ta’na tane faaipoipo i te toro‘a taote e ua matau-maitai-hia oia no to’na aravihi e ua haapii o Rebecca i te tauturu ia’na i roto i te mau rapaauraa. E maha tamarii ta raua.

I te tau toparaa rauere raau no te matahiti 1830, ua tae te mau misionare Momoni i Kirtland. Ua faaroo Rebecaa ia ratou ma te anaanatae e ua haere atu i te mau rururaa atoa a te mau misionare ; ua afa‘i atoa’tu oia i ta’na mau tamarii. Ua haere pinepine atu o Frederick i te mau rururaa ia vata mai oia i ta’na ohipa taote. Ua tuatapapa raua toopiti, ua aparau e ua haapii toopiti, aita râ Frederick i papû roa i roto i ta’na faaotiraa. Ua papû râ ia Rebecca i taua area taime no te parau mau no te evanelia.

Ua papa‘i te hoê taata papa‘i aamu no te utuafare e ua riro o Rebecca mai te hoê Eva i roto i te Ô i Edene : o oia ‘tei ite matamua i te titauraa » ia taahi roa’tu i roto i te fafaura no te evanelia.4 Ua bapetizohia oia i te ava‘e Atopa 1830.

Te feaa noa ra â o Frederick. Ua hinaaro oia i te tahi mau taime ia vaiiho noa i te Ekalesia i te pae hopea râ eita oia e na reira no te mea ua ite oia e te hutihia ra oia i taua buka papa‘iraa mo‘a apî ra e te mo‘a : te Buka a Moromona. A ha’a ai te Varua i roto ia’na, ua ite oia i te parau mau o te evanelia e ua pee oia i te hi‘oraa o Rebecca na roto i te bapetizoraa ia’na.

Taviniraa Haamo‘ahia.

A riro oioi ai te Ekalesia ei haapuraa i roto i te oraraa o Frederick e o Rebecca, ua ite-oioi-hia te maitai o te Ekalesia i ni‘a i to raua utuafare. Ua faatoro‘ahia o Frederick ei peresibutero i muri noa iho i to’na bapetizoraa e haamauraa. I te mahana ihoa i muri mai, ua farii oia ma te anaanatae i te hoê tufaa ohipa ia haere, i roto i te mau hebedoma i mua, e tavini i te hoê misioni na muri ia Olive Kaudere. Ua mana‘o raua e oti te misioni i roto e toru hebedoma ; ua riro râ te reira ei hoê tere e 10 ava‘e te maoro i Missouri. Ua riro to’na faaru‘e-maoro-raa i te utuafare e taime matamua no te mau taime e rave rahi na Rebecca. No ta’na mau tutavaraa misionare e no to’na piiraa i roto i te Peresideniraa Matamua, aita ïa o Frederick i faaea-pinepine-mai i te fare. Mai te mau vahine Momoni matamua e rave rahi, ua atuatu o Rebecca i to raua utuafare e ua aupuru i ta raua mau tamarii i roto i te roaraa e rave rahi mau ava‘e ma te tauturu ore a ta’na tane faaipoipo.

Noa’tu râ te ohipa rahi, ua tamau noa o Rebecca i te haapa‘o e i te tavini-maite-raa. Ua noho te Peropheta Iosepha Semita e to’na utuafare i te fare o te mau Williams no te hoê taime a faanuu mai ai ratou i Kirtland. Ua faaite Rebecca i to’na here i te Peropheta e to’na utuafare a atuatu ai oia ia ratou na roto i te mau tau tamataraa. Ua haere mai te mau taata iino e faati i te fare no te imi ia Iosepha. Ua huna Rebecca te hoho‘a mata o Iosepha i raro a‘e i to’na tapoo e to’na pereue. Ua nehenehe atu ra ia Iosepha ia faarue i te fare e ia haere atu na roto atu i te mau taata e tae atu i te vahi papû.

I te ava‘e Mati 1832, ua horo‘a faahou Rebecca i te tautururaa faufaa rahi i te Peropheta a tomo atu ai te mau taata iino i roto i te fare o John Johnson i Hiram, Ohio, ua taparahi ia Iosepha Semita e Sidney Rigdon. I muri a‘e i to ratou taparahi-ino-raa ia Sidney e te tamataraa i te manii i te raau taero i roto i te arapoa o Iosepha, ua ta e ua tapo‘i iho ra te mau taata iino i te Peropheta i te huruhuru mo‘a. I to Emma Semita iteraa i ta’na tane faaipoipo, ua mana‘o a‘era oia e e toto te ta e ua marua ihora oia i raro ma te mata pouri.5 Ua faaea Rebecca e Frederick i taua pô ra no te tatara i te ta mai ni‘a mai i te tino tei î i te toto e te tei mutumutu o Iosepha e no te atuaturaa i te mau tamarii Semita. Ua riro ta raua atuaturaa ei tautururaa no te mea ua noaa faahou ia Iosepha te puai no te poro i te po‘ipo‘i a‘e.

Te faaiteraa i te Evanelia ma te Ti‘aturiraa Puai.

Te hoê o te mau ti‘aturiraa hau atu i te puai a Rebecca ia farii ïa to’na utuafare, to’na ihoa râ metua tane i te evanelia tei faaho‘ihia mai e ia farii i te mau haamaitairaa oaoa no te faaroo. Ua tamata oia, mai ia Lehi, i te aroha o te Atua e ua hinaaro oia i te faaite i te reira i te mau taata tei piri roa‘e ia’na (a hi‘o 1 Nephi 8:12). Ma te reira fâ i roto i te feruriraa, ua anaanatae Rebecca i te papa‘i i to’na utuafare no ni‘a i to’na faafariu-raa-hia e to’na iteraa papû e te oaoa rahi ta’na i ite ei melo no te Ekalesia.

Ua faariri roa râ te faafariuraa o Rebecca i to’na metua tane. Ua ani oia na roto i ta’na pahonoraa poto e ia faarue oia i te Ekalesia. Aita râ Rebecca i aueue. Mai ta te hoê taata papa‘i aamu no te utuafare i faaite, ua pahono oia e « ua rahi atu â to’na paari i roto i to’na iteraa no ni‘a i te parau o te mau haapiiraa Momoni » e ua tuu atu oia i roto i te rata to’na iteraa papû puai.6 No to’na oto aita teie nei rata i faatupu i te mau hotu ta’na i ti‘aturi. Ua faariaria to‘na metua tane i te faaere ia’na e ua fafau i te tapu i te mau aparauraa atoa e ona mai te mea eita oia e faarue i te Ekalesia.

Aita râ o Rebecca i faaroo e ua tamau noa oia i ta’na tautooraa no te faaite i te evanelia. I te matahiti 1834 ua papa‘i oia i te tahi ê atu rata o oia ana‘e hoi te melo no te utuafare o te ora mai – i te poheraa o to’na metua tane, ma te faaite mai i te hohonuraa o to’na faaroo e te mauiui ta’na i ite i to to’na metua tane pato‘iraa i te farii i te tahi mea a te mau Momoni.

Ua tai‘o to’na metua tane i te mau parau apî i roto i te ve‘a o te faahapa ra i te Ekalesia, no ni‘a ihoa ra i te Buka a Moromona e te iteraa papû o na Ite Tootoru e ua tamata i te taparu ia Rebecca ia faarue i te Ekalesia na roto i teie nei mau aamu.

Ua papa‘i oia, « Te mauiui nei au i te faarooraa e te turorirori rahi nei to oe mana‘o no ni‘a i te Buka a Moromona ». Ma te faahiti i te papa‘iraa mo‘a mai roto mai i te Buka a Moromona e te mau heheuraa apî a Iosepha Semita, ua faaite Rebecca i to’na iteraa papû no ni‘a i te Buka a Moromona. Ua tatara atoa oia e ua tohu te buka i te ma‘itiraa o na ite tootoru no te reira buka. « Ei tapa‘o haapapû ua faahiti oia i te peropheta tahito o Etera tei parau e « e faati‘ahia te parau mau no te buka i te vaha o na ite tootoru ra » (Etera 5:4).7

I reira ua faaite Rebecca e nahea to’u ite mataraa i na Ite Tootoru – David Whitmer, Martin Harris, e Olive Kaudere – e to’na faarooraa ia ratou i te faaite-papû-raa i to ratou ite-mata-raa i te hoê melahi e te mau api auro. I muri a‘e i to’na parururaa i to ratou mau iteraa papû e to ratou huru, ua ti‘aoro oia i to’na metua tane ia tuatapapa atu â no ni‘a i te ohipa. Ua papa‘i oia i to’na metua tane e « ahani ua ite oe e mama i te huru mai ia matou no ni‘a i teie ohipa, ua papû roa ia’u e e ti‘aturi ïa oe i te reira ».8

Ma te tavevo i te fafauraa a Moroni i te hopea o te Buka a Moromona, ua taparu Rebecca i to’na utuafare ia ani i te Atua mai te mea « e haamaramarama mai oia i to [ratou] feruriraa i te e‘a no te parau mau ». E i muri iho ua opua oia i te tono i te hoê misionare « o te nehenehe e haapii i te Evanelia mai ia Iesu ra » no te tauturu atu â ia ratou.9 I te pae hopea aita roa to’na metua tane i hinaaro i te faaroo i te reira.

Ua faaho‘i-atoa-hia mai, ma te tatara-ore-hia, ta’na mau rata i to’na taea‘e John e mea piri roa hoi Rebecca ia’na. I muri i te hoê o te mau rata tei faaho‘i-hia-mai ua papa‘i o John, « Ua opani Papa ia’u ia tai‘o i ta oe rata, aore râ ia papa‘i atu ia oe. A parahi e ia haamaitai noa mai te Atua ia oe. To oe taea‘e, John10

Area râ, ua manuïa te mau tautooraa misionare a Rebecca i piha‘iho i to’na tuahine paari, Sarah Swain Clark. Ua amui atu Sarah i te Ekalesia i Michigan i te matahiti 1832. Ua amui atoa mai te mau tamahine a Sarah i te Ekalesia e ua vai itoito noa i te taatoaraa o to ratou oraraa.

Itoito e tae noa’tu i te Hopea.

Noa’tu te mauiui e te oto ta Rebecca i farii no te mau ma‘itiraa a to’na metua tane, ua here noa râ Rebecca ia’na. Ua papa’ oia : « Te heva nei to’u aau no to’u mau auraa mai te au i te tino nei. … Te pure nei au i te Fatu ia tamahanahana to’na Varua Mo‘a ia oe i to oe mahana hopea e ia riro taua mau mahana ra ei mau mahana maitai roa‘e no oe. … Te ti‘aturi nei au e e farii to oe mana‘o i te hau no ni‘a i teie nei ohipa. Ia ite mai oe e e tape‘a paari noa matou i roto i te ohipa ma te ite e o te Fatu te upoo ».11

Aita o Rebecca i aro noa i te ti‘aturi ore o to’na metua tane, i te mau fifi atoa râ o te huru haapa‘o o ta’na tane faaipoipo i roto i te faaroo. I roto i te mau matahiti 1837 e 1838, ua pinepine ta’na tane faaipoipo, o Frederick, e melo hoi oia i taua taime ra no te Peresideniraa Matamua, i te mărô e te tahi atu mau taata faatere o te Ekalesia. Ua faaru‘e atoa oia i te Ekalesia no te hoê taime e ua hurihia i rapae au i te Ekalesia. Area râ, aita i maoro roa i muri mai, ua faahaehaa Frederick ia’na, ua ho‘i faahou i te Ekalesia, e ua pohe ei melo itoito i roto i te Ekalesia. Aita ta tatou e papa‘iraa no ni‘a i te mau mana‘o o Rebecca i taua taime ra, aita râ oia i tatarahapa i to’na faaea-maite-raa i piha‘iho i te Feia Mo‘a e ua vai itoito noa oia.

I te taeraa te parau apî no to Frederick taivaraa i te metua tane o Rebecca i New York, ua ti‘aturi o Isaac e e faaru‘e atoa Rebecca i te faaroo. Ua haapono râ Rebecca i te hoê rata ia’na tei faaite i to’na vai tamau-noa-raa i roto i te faaroo. I muri a‘e i to’na tai‘oraa i ta’na pahonoraa, ua ta’iriiri noa Isaac i to’na upoo e ua parau e, « Aita roa‘e hoê parau no te tatarahapa ».12

Ua faaea puai noa Rebecca i roto i ta’na parururaa ia Iosepha Semita e te Ekalesia tei faaho‘ihia mai. E noa’tu te mau tusia tei faatupuhia na roto i te ma‘itiraa i te Ekalesia eiaha râ to’na metua tane, ua tamau noa Rebecca i te faatura ia’na. Ua haafaufaa oia i te mea ta to’na metua tane i haapii ia’na e ua faaite i to’na here e to’na mauruuru no’na. Ua faahope oia i ta’na rata no te matahiti 1834 ma te papa‘i e e « haamana‘o noa vau i te haapiiraa… ta’u i farii no ô mai i to’u metua tane here ».13

I te matahiti 1839 ua pohe te metua tane o Rebecca. E toru noa iho matahiti i muri mai ua pohe ta’na tane faaipoipo. Noa’tu teie nei mau fifi mauiui, ua vai noa te faaroo e te itoito o Rebecca. I to te Feia Mo‘a tereraa’tu i te pae tooa o te râ i Utaha, ua tere oia e te utuafare a ta’na tamaiti Ezra e ua faahoro oia i ta’na iho mau puaatoro. Ua haapa‘o oia i muri iho i te hoê faaapu i Mill Creek. I te taime ua oti te Fare Menemene no Roto Miti e ua anihia te Feia Mo‘a ia horo‘a i te moni mai tei maraa ia ratou, ua horo‘a oia i te tahi mau punu taipu ario ia faaohipahia no te hamani i te mau farii no te iri amuraa maa no te oro‘a. E i te pae hopea i te matahiti 1860, noa’tu e mea paruparu roa oia, a pii ai te Peresideni Brigham Young i to’na utuafare ia haere e faaea i te vahi atea i Cache Valley, Utaha, ua ineine oia i te haere faahou ma te faahoro faahou i ta’na iho mau puaatoro.

Ua pohe Rebecca i Smithfield, Utaha, i te 25 no Setepa 1861. Ua faaea haapa‘o noa oia i to’na mau ti‘aturiraa, to’na iteraa no ni‘a i te parau mau, e te mea ta’na i ite. Ua faaea oia « ma te tamau maite e ma te aueue ore » e tae atu i te hopea (Mosia 5:15).

Te mau Nota

  1. Rebecca Swain Williams ia Isaac Fischer Swain, 4 no Tiunu 1834, Church History Library, Salt Lake City.

  2. No ô mai te Haamaramaramaraa no ni‘a i te Oraraa ia Nancy Clement Williams, A farerei i te Taote Frederick Granger Williams … e Ta’na Vahine Faaipoipo Rebecca Swain Williams : A tai‘o i to raua aamu Mau i roto i te Omuaraa Matamua—i muri a‘e e 100 Matahiti (1951) ; e Frederick G. Williams, « Frederick Granger Williams no te Peresideniraa Matamua no te Ekalesia », BYU Studies, buka 12, no. 3 (1972) : 243–61.

  3. Williams, A Farerei i te Taote Frederick Granger Williams, 5.

  4. Williams, A Farerei i te Taote Frederick Granger Williams, 55.

  5. Aamu o te Ekalesia, 1:263.

  6. Williams, A Farerei i te Taote Frederick Granger Williams, 63.

  7. A hi‘o atoa Rebecca Williams rata no te 4 no Tiunu, 1834.

  8. Rebecca Williams rata no te 4 no Tiunu, 1834.

  9. Rebecca Williams rata no te 4 no Tiunu, 1834.

  10. I roto i te Williams, Meet Dr. Frederick Granger Williams, 63.

  11. Rata na Rebecca Williams no te 4 no tiunu 1834.

  12. George Swain rata, 17 no Mati 1839, typescript, Church History Library, Salt Lake City.

  13. Rebecca Williams rata no te 4 no Tiunu 1834.

Mau Faahoho‘araa na Richard Hull

Nene’i