O Le Tala o le Tusi a Mamona
O le a le mea na tupu i le Tusi a Mamona? Faaaoga nei ata e aoao ai e uiga i perofeta ma tala i lenei tusi paia ofoofogia.
-
O le Tusi a Mamona e amata i se perofeta e igoa ia Liae. Sa ia lapatai atu i tagata amioleaga i Ierusalema ina ia salamo, ae le’i faalogo ia tagata. Sa fetalai atu le Alii ia Liae e ave lona aiga, e aofia ai lona toalua, o Sarai, ma ona atalii o—Lamana, Lemuelu, Sama, ma Nifae—i le vao. (Tagai i le 1 Nifae 1–2.)
-
Na toe auina atu e Liae ona atalii e aumai ia tusitusiga paia na tusia i papatusi apamemea. Sa i ai i nei papatusi le talafaasolopito o o latou augatama ma isi mea na faatonuina ai i latou e le Alii e tusia. Na tausia lelei e Liae ma Nifae nei papatusi. Sa laua tusitusia foi mea na tutupu i lo latou aiga i papatusi apamemea. (Tagai i le 1 Nifae 3–5.)
-
Na tuuina atu e le Alii ia Liae se tapasa ua taua o le Liahona e taiala ai lona aiga i le vaomatua e agai atu i le nuu o le folafolaga. (Tagai i le 1 Nifae 16.)
-
Na fetalai atu le Alii ia Nifae e fau se vaa e ave ai lona aiga i le nuu o le folafolaga. Sa usitai Nifae i lona tama faapea ma le Alii, ae e le’i usiusitai Lamana ma Lemuelu. (Tagai i le 1 Nifae 17.)
-
Na folau atu Liae ma lona aiga i le nuu o le folafolaga i le vaa na latou fausiaina. (Tagai i le 1 Nifae 18.)
-
Na faaauau pea le le usiusitai o Lamana ma Lemuelu i lo laua tama faapea ma le Alii. Ua iloga ē na tupuga mai ia i laua o tagata sa Lamana. Ae na faaauau pea ona usiusitai ia Nifae i lona tama faapea ma le Alii. Ua taua ē na tupuga mai ia te ia o sa Nifae. (Tagai i le 2 Nifae 4–5.)
-
Ina ua maliliu Liae ma Nifae, sa vaaia e isi tagata, e pei o le uso o Nifae o Iakopo, le tusiaina o aoaoga taua ma mea na tutupu i luga o papatusi. (Tagai i le Iakopo 1.)
-
Sa tatalo Enosa ina ia faamagaloina ana agasala, ma sa faamagaloina o ia. (Tagai i le Enosa 1.)
-
Na fau e le Tupu o Peniamina se olo e aoao atu ai le talalelei i lona nuu. (Tagai i le Mosaea 2–6.)
-
Na fasiotia e le tupu amioleaga e igoa ia Noa le perofeta o Apinati. Peitai na faaliliuina e aoaoga a Apinati se tasi o faitaulaga sili a Noa e igoa ia Alema. (Tagai i le Mosaea 11–17.)
-
Na solaese Alema mai le lotoa a le Tupu o Noa, aoao atu le talalelei i isi tagata, ma papatisoina i latou. (Tagai i le Mosaea 18.)
-
E le’i usiusitai le atalii o Alema o Alema le Itiiti. Na amioleaga o ia ma ana uo, o atalii o Mosaea. Ona fai atu lea o le agelu ia i latou e salamo. Na salamo Alema ma atalii o Mosaea ma faaaoga vaega o totoe o o latou olaga e talai ai le talalelei. (Tagai i le Mosaea 27–28.)
-
Na faaliliuina e Amona le atalii o Mosaea le toatele o sa Lamana ina ua uma ona puipuia e Amona le lafu a le Tupu o Lamonae ma maua ai e ia le faatuatuaga o le tupu. (Tagai i le Alema 17–19.)
-
Na tusia e Taitai Au Moronae le tagavai o le saolotoga ma tau e puipuia le saolotoga o ona tagata. (Tagai i le Alema 46, 48.)
-
Na taitaiina e Helamana le autau e 2,000 o alii talavou amiotonu. (Tagai i le Alema 53, 56–58.)
-
Na valoia e le perofeta sa Lamana o Samuelu le fanau mai o Iesu Keriso. (Tagai i le Helamana 13–16.)
-
Na fanau Iesu Keriso, i se mea mamao i Peteleema. Na Ia aoao atu Lana talalelei, faamalolo ma faamanuia i tagata, ma faatuina Lana Ekalesia. Ona faasatauroina lea o Ia ma toetu mai. (Tagai i le 3 Nifae 1, 8–10.)
-
Ina ua mavae Lona Toetu, na Ia asiasi atu i tagata amiotonu o sa Nifae ma sa Lamana. Na Ia aoao atu ia i latou Lana talalelei, faamalolo ma faamanuiaina i latou, e pei lava ona Ia faia i le laueleele i Ierusalema. (Tagai i le 3 Nifae 11–28.)
-
Na filifilia se tamaitiiti e 10 tausaga le matua e igoa ia Mamona e tusi ia papatusi pe a matua o ia. I le 24 o ona tausaga na amata ai ona ia tuufaatasia ni tala sili ona taua mai faamaumauga uma i se seti o papatusi apamemea. (Tagai i le Mamona 1.)
-
A o le’i maliu Mamona, na ia tuuina atu papatusi i lona atalii o Moronae. O Moronae sa avea ma taitai au i le vaegaau. O ia o le tagata sa Nifae mulimuli lea na sao mai i se taua maoae i le va o tagata sa Lamana ma sa Nifae. (Tagai i le Mamona 6, 8.)
-
A o le’i maliu Moronae, na ia tanuina ia papatusi i se nofoaga ua taua o Kumora. Pe tusa ma le 1,400 tausaga talu ona tanuina e Moronae ia papatusi, sa tatalo ai se alii e 14 tausaga le matua e igoa ia Iosefa Samita ina ia iloa po o fea o lotu e moni. (Tagai i le Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:5–16.)
-
Na asiasi atu le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia Iosefa Samita ma tau atu ia te ia e leai ni lotu e moni ma atoatoa. O le a fesoasoani Iosefa i le toefuataiina mai o le Ekalesia moni a Iesu Keriso. (Tagai i le Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:17–20.)
-
Na asiasi atu Moronae ia Iosefa Samita ma tau atu ia te ia ia papatusi o loo tanumia. Pe a matua ia Iosefa Samita, o le a ia aumaia papatusi ma faaliliuina. (Tagai i le Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:27–54.)
-
Ina ua atoa le 21 o Iosefa Samita, sa alu o ia i le Mauga o Kumora ma aumai papatusi mai le nofoaga lea na tanumia ai e Moronae. (Tagai i le Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:59.)
-
Sa faaliliuina e Iosefa Samita ia tusitusiga i luga o papatusi, e ala i le mana o le Atua. Sa ia lolomiina lenei faaliliuga. Ua taua o le Tusi a Mamona. (Tagai i le itulau autu ma le faatomuaga o le Tusi a Mamona.)