2013
Ko ha Tāpuaki ‘o e Papitaisó
Sune 2013


Ko ha Tāpuaki ʻo e Papitaisó

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne fai ʻa e talanoá ʻi Nevata, USA.

Naʻe manavahē maʻu pē ʻa Taleva ʻi heʻene fakakaukau atu ki hono fakauku ia ʻi he vaí. ʻE founga fēfē hano papitaiso iá?

Naʻe tangutu hifo ʻa Taleva ʻi he seá ʻo ʻai hono nimá ki hono kumukumú. Naʻe vaʻinga hono ngaahi tokouá mo ʻenau kuitangatá. Naʻá ne fie fiefia foki mo ia, ka ʻokú ne hohaʻa pē ki hono papitaisó.

Naʻe tangutu hifo ʻene faʻeé ʻi hono tafaʻakí ʻo ngāngaahi hono louʻulú. “Ko e hā e meʻa ʻoku hokó?” ko ʻene fehuʻí ange ia. ʻOku ʻikai te ke fie vaʻinga?”

Naʻe kalokalo pē ʻa Taleva mo fingo hono matá.

Naʻe sio taimi siʻi ʻene faʻeé kiate ia pea hili atu hono nimá ʻi hono tuʻá. “ʻOkú ke kei manavahē pē ke uku ʻi he vaí?”

Naʻe kamokamo hake ʻa Taleva.

Naʻe manavasiʻi maʻu pē ʻa Taleva ia ʻi heʻene fakakaukau atu ki hano fakauku ia ʻi he vaí. Naʻá ne tō ki ha vai kaukau ʻi hono taʻu tolú. ʻOku ʻikai ngalo ʻiate ia ʻene manavahē ʻi heʻene ngoto hifo ʻi he vai lolotó, pea toki fusi hake ia ʻe ha taha. Naʻe talu mei ai mo ʻene manavahē ke ofi ki he vaí.

“Ko e hā ʻoku ʻikai tokoni ai ha meʻa?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Taleva. “Kuo tau lotu, pea tau ʻalu foki ki he faiʻanga papitaisó. Pea ʻoku ʻikai pē ʻaonga ha meʻa ia!” Naʻe puna hake ʻa Taleva mei he seá ʻo lele ki hono lokí

Naʻá ne haʻaki mai ʻa e matapā ki he lokí pea tō hifo ʻi he mohengá. Naʻe ʻikai fuoloa kuó ne fanongo ki ha kiʻi tukituki ʻi he matapaá.

Naʻe sio hake ʻa Taleva ki he tangutu hifo ʻene tangataʻeikí ʻi hono tafaʻakí. Naʻe pehe ange ʻe heʻene Tangataʻeikí, “Naʻe talamai ʻe Mami ʻokú ke kei manavahē pē ki hano papitaiso koe.

Naʻe kamo pē ʻa Taleva. “ʻOku ou lotu maʻu pē ka ʻoku ʻikai mole ʻeku ongoʻi manavaheé.”

Naʻe kiʻi fakakaukau ʻene tamaí. “ʻOku ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau lotua ha meʻa, ka ʻoku ʻikai ko e founga ia ʻoku fakahoko aí. Mahalo te ke ongoʻi manavahē he taimí ni, kae mahalo ʻe aʻu ki ʻapongipongi te ke ongoʻi fiemālie ange.”

Naʻe kalokalo ʻa e ʻulu ʻo Talevá, peá ne manatuʻi ʻene manavahē he teu kamata ʻa e akó he taʻu kuo ʻosí. Naʻe ʻosi tāpuakiʻi ia ʻe heʻene tamaí. Mahalo ʻe tokoniʻi ia ʻe ha tāpuaki ke ne papitaiso. Naʻá ne sio hake ki heʻene tamaí. “ʻOkú ke pehē te ke lava mo Kulenipā ʻo foaki mai haku tāpuaki?”

Ne kamokamo ange ʻene tangataʻeikí. “ʻOku ou pehē ko e fakakaukau lelei ʻaupito ia.”

Naʻe ʻosi mei ai ha taimi siʻi naʻe tangutu ʻa Taleva ʻi ha sea he loki fakafāmilí. Naʻe hilifaki hifo e nima ʻo e Tangataʻeikí mo e Kuitangatá ʻi hono ʻulú. Naʻe tāpuakiʻi ia ʻe heʻene tangataʻeikí, ʻo pehē ange, kapau te ne tui, ʻe tokoniʻi ia ʻe he Tamai Hēvaní ke ne ongoʻi fiemālie mo nonga.

Naʻe kei ongoʻi manavahē pē ʻa Taleva ʻi heʻene tangutu he ʻaho hono hokó ʻi hono papitaisó ʻi hono teunga hiná. Naʻá ne fiefia ʻi hono tāpuakiʻi iá, ka ko e hā ha meʻa ʻe hoko kapau te ne kei manavahē pē? ʻE papitaiso fēfē ia?

Naʻe hili haʻane fanongo ki ha lea ʻo kau ki he papitaisó, naʻe punou mai ʻene tamaí kiate ia. ʻO ne pehē ange, “Kuo taimi ke ta ʻalu ki he vai papitaisó.” Naʻe kamo ange ʻa Taleva peá ne muimui atu ʻi heʻene tamaí ki he faiʻanga papitaisó. Naʻe ʻuluaki hifo ʻa e tangataʻeikí.

Pea hoko ki he taimi ʻo Talevá. Naʻá ne kiʻi tuʻu siʻi, ka ne manatuʻi hono tāpuakí. Naʻá ne lotu fakalongolongo pē, “ʻE Tamai Hēvani tokoni mai muʻa ke u maʻu ha tui.”

Naʻe māmālie ʻa e manga hifo hono ʻuluaki vaʻe ki he vaí. Naʻe māfana lelei ʻa e vaí. Naʻe manga hifo ʻa e vaʻe ʻe taha ʻo Talevá.

ʻI heʻene foʻi laka kotoa pē naʻá ne ongoʻi e kamata ke mole atu ʻene loto-hohaʻá mo ʻene manavaheé. Naʻe puke ʻe he tangataʻeikí hono umá, peá ne malimali. “ʻOkú ke maau?”

Naʻe ongoʻi fiemālie mo nonga ʻa Taleva. Ko e ongo ʻeni naʻe palōmesi ʻa e Tamai Hēvaní ke foaki kiate iá. Naʻá ne kamo hake. “Maau.”

Naʻe hiki hake ʻe he tangataʻeikí hono nima toʻomataʻu peá ne lau e lotu papitaisó. Naʻe ʻikai manavahē ʻa Taleva ʻi hono fakauku hifo ia ʻe he tangataʻeikí ʻi he vaí. Ko e meʻa pē naʻá ne ongoʻí, ko e tupu mālohi ange ʻene ongoʻi nongá mo e fiemalié.

Naʻe tuʻu hake ʻa Taleva mei he vaí ʻo malimali. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe tokoniʻi ia ʻe heʻene tuí ke ne ikunaʻi ʻene manavaheé ka ne lava ʻo papitaiso. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe tokoniʻi ia ʻe he Tamai Hēvaní he taimi kotoa pē ʻi heʻene fili ʻa e meʻa ʻoku totonú.

Ngaahi tā fakatātā ʻa Kevin Keele

Paaki