2013
Aleaʻi ʻe he Kau Taki ʻo e Siasí ʻa hono ‘Fakavaveʻi e Ngāué’
Sune 2013


Aleaʻi ʻe he Kau Taki ʻo e Siasí ʻa hono “Fakavaveʻi e Ngāué”

Lolotonga ko ia e ngaahi liliu ʻoku fie maʻu ai e Kāingalotu taʻu hongofulu tupu ʻo e Siasí ke toe lahi ange hono fatongia ke teuteu ki he ngāue fakafaifekaú, hisitōlia fakafāmilí mo ngāue fakatemipalé, pea mo e fakahinohino ko ia ʻi he Sāpaté, ʻoku pehē ʻe he kau takí kuo “ui ki he ngāué” e toʻu tupu ʻo e Siasí pea kuo kole ke nau “tuʻu hake pea ulo atu” (T&F 115:5).

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Paula B. Pepa ʻo e Kau Fitungofulú ʻoku fakamahino mai ʻe he ngaahi liliú ha meʻa pau ʻe taha: “ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke fai.”

Ne toki kau atu foki ʻa ʻEletā Pepa, ko e Talēkita Pule ʻo e Potungāue Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi hano aleaʻi ʻi ha polokalama fealeaʻaki ʻa e Church News ʻa e ngaahi liliu te ne lava ʻo takiekina e toʻu tupú ʻi ha ngaahi tafaʻaki lahi. Ne kau atu foki ki he aleá ni ʻa ʻEletā ʻĀlani F. Peeka ʻo e Kau Fitungofulú pea ko e Talēkita Pule ʻo e Potungāue Hisitōlia Fakafāmilí, ʻEletā Uiliami R. Uoka ʻo e Kau Fitungofulú pea ko e Talēkita Pule ʻo e Potungāue Temipalé, ʻEletā W. Kuleki Suiki ʻo e Kau Fitungofulú pea ko e Tokoni Talēkita Pule ʻo e Potungāue Ngāue Fakafaifekaú, ʻEletā Paula V. Sionisoni ʻo e Kau Fitungofulú pea ko e Komisiona ʻo e Ngaahi Akoʻanga e Siasí; ʻEletā Tenisi C. Pilimiholo, ko ha Fitungofulu Fakaʻēlia pea ko e talēkita pule ʻo e Potungāue Hisitōlia Fakafāmilí, pea mo Sisitā Linitā K. Peatoni, ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá.

Ne pehē ʻe ʻEletā Pepa ʻi heʻene lea ʻo kau ki hono tukuhifo e taʻu ko ia ʻe lava ai e kau talavoú mo e kau finemuí ʻo kamata ngāue fakafaifekaú, nāunau fakalēsoni foʻou ʻa e toʻu tupú, pea ki he tohi ko ia ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo kole ke kau atu ʻa e toʻu tupú ʻi he fakatotolo hisitōlia fakafāmilí pea ʻave e ngaahi hingoa fakafāmilí ki he temipalé, pea kimuʻa he konifelenisí naʻe ʻikai ke ne vakai ki he “fekauʻaki ʻa e ngaahi liliú ni ʻe tolu. ʻOku ou manatuʻi ʻa ʻeku ʻalu ki he konifelenisí … peá u fehuʻi kiate au, ‘Ne founga fēfē hono fakafekauʻaki e ngaahi meʻá ni?’ Naʻe mahino pē ko e fai ia ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Suiki ne mahino e folofola ʻa e ʻEikí: “Vakai te u fakavavevaveʻi ʻa ʻeku ngāué ʻi hono taimí” (T&F 88:73). Naʻá ne toe tānaki atu ʻo pehē, “Kuo puleʻi tonu pē ʻeni ʻe he ʻEikí. ʻOku ʻikai te u ʻilo pe kuo ʻi ai ha toʻu tangata ʻo ha toʻu tupu kuo mateuteu ki he nāunau fakalēsoní ʻo hangē [ko e toʻu tupu] ʻo e kuonga ní. ʻOku ʻikai te u ʻilo pe kuo ʻi ai ha kulupu ʻo ha toʻu tupu kuo nau fai ha ngaahi papitaiso pe ngaahi ouau lahi ange maʻá e kau pekiá … [pe] kuo nau ofi ange ki he ngāue fakatemipalé pea mo hono ngaahi tafaʻaki kehekehé ʻo hangē ko e kulupu ko ʻení. Pea ko e moʻoni ko e ngaahi meʻa kotoa ko iá … ʻokú ne teuteuʻi kinautolu ki he ngāue fakafaifekaú pea langa ha makatuʻunga mālohi ki ha toe ngaahi fatongia ʻi he ngaahi taʻu hili ʻenau ngāue fakafaifekaú.”

Ne pehē ʻe ʻEletā Pilimiholo ko ha pōpoaki mālohi moʻoni ia ʻoku falala ʻa e ʻOtuá ki Heʻene toʻu tupú.

Naʻe lea ʻa ʻEletā Sionisoni, ʻo kau ki he ʻikai ʻilo ʻe he niʻihi ne ngāue ki he nāunau fakalēsoni foʻou ʻa e toʻu tupú ʻe ʻi ai ha liliu ʻi he taʻu ʻe lava ke kamata ngāue ai ʻa e kau faifekaú ʻo pehē, “Ko e taimi ʻoku fakahoko ai ʻe he ʻEikí ha meʻá, ʻoku hoko taimi totonu pē e meʻa kotoa, pea ko e meʻa ia ʻoku hoko ʻi he meʻá ni.”

Ne lea ʻa ʻEletā Uoka ʻo kau ki he tohi ko ia ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo fakalotolahiʻi ʻa e toʻu tupú ke fakakakato ʻenau hisitōlia fakafāmilí pea ʻave e ngaahi hingoa ko iá ki he temipalé. Naʻá ne pehē, “Kuo hoko ʻa e lava ko ia e toʻu tupú ʻo maʻu haʻanau lekomeni fakangatangatá … ko ha meʻa lelei moʻoni. [ʻOku] kau loto vēkeveke atu e kakai kei talavoú ʻi hono fakahoko e ngāue ʻi he temipalé pea maʻu mo e mahino ki he tokāteliné. … ʻOku tokoni moʻoni ia ke teuteuʻi fakalaumālie kinautolu ki he ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa kuo teuteu maʻanautolú.”

Ne pehē ʻe ʻEletā Peeka naʻá ne toki fanongo kimuí ni mai ʻo kau ki ha finemui ne tuʻu ʻo vahevahe ʻene fakamoʻoni ki he ngāue hisitōlia fakafāmilí. Naʻá ne pehē, “ʻOku fakalata ange ʻeni ia he meʻa ne lau ki ai e kakai toulekeleká.”

Ne pehē ʻe ʻEletā Uoka, “Ko e Laumālie ia ʻo ʻIlaisiaá. Ko hono liliu ia ʻo e loto ʻo e fānaú ki he tamaí pea mo e tamaí ki he fānaú.”

Ne toe tānaki atu ʻa ʻEletā Peeka ʻo pehē ʻe liliu ʻe he ngāue hisitōlia fakafāmilí ʻa e anga hono fai ʻe he toʻu tupú ʻa ʻenau ngaahi filí mo e ongo ʻoku nau maʻu ki he liliú. Naʻá ne pehē mahalo te nau fakakaukau, “Kapau ʻoku lava ʻe he kuitangatá ʻo fai ʻeni, te u lava pē mo au ʻo fai ia.”

Naʻá ne pehē ne lipooti ʻe ha palesiteni temipale ko e taimi ʻoku tuʻu ai ha taha ʻo e toʻu tupú ʻo fakahoko ha papitaiso fakafofonga ʻo ha hingoa pē, ʻoku nau malimali, “ka ko e taimi ʻoku nau fakahoko ai ia maʻá ha taha ʻo e ngaahi kuí, ʻoku nau tangi. ʻOku nau ongoʻi ha meʻa ʻoku loloto ange; ʻoku lahi ange e meʻa ʻoku nau ongoʻí.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Pepa, ko e taha e taumuʻa ʻo e nāunau fakalēsoni foʻou ʻa e toʻu tupú ke tokoniʻi e toʻu tupú ke ʻi ai ha fakakaukau lelei ange—ʻoku fetongi ai ʻe he ngaahi maʻuʻanga tokoni fakaakó ʻa e ngaahi tohi lēsoní. ʻE fakaʻatā leva ʻe he nāunau fakalēsoní ʻa e kau faiako ʻo e toʻu tupú ke nau fakapapauʻi e meʻa ʻoku fie maʻu ke nau tānaki atu ki he meʻa ʻe hoko he Sāpate takitaha ke teuteuʻi e toʻu tupú ki he ngāue fakatemipalé, ngāue hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakafaifekaú.

Ne pehē ʻe ʻEletā Peeka, “Ko e MTC foʻoú ʻa e ʻapí. Ko e senitā hisitōlia fakafāmili foʻoú ʻa e ʻapí. ʻE tokoniʻi ʻe he nāunau fakalēsoni foʻoú ʻa e toʻu tupú mo e mātuʻá fakatouʻosi ʻi he fatongia ko iá.”

Ne pehē ʻe ʻEletā Suiki ko e pōpoaki ko ia ki he mātuʻá “ʻOku falala atu ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi hoʻomou hoko ko e mātuʻá pea falala ki he kau talavou mo e kau finemui ko ia ʻoku ʻohake ʻi homou ʻapí.”

Ne pehē ʻe ʻEletā Sionisoni ʻoku hanga ʻe he ngaahi liliú ni ʻo ʻunuakiʻi ʻa e “Siasí ki he feituʻu ʻoku totonu ke ʻi aí, mo e feituʻu ne kikiteʻi ʻe ʻi aí. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kahaʻú, pea … ko e taha pē ʻeni ʻo e ngaahi meʻa lahi ʻokú Ne fai ke ʻunuakiʻi ʻa e puleʻanga ko iá, pea tokoniʻi ia ke teka atu.”

Ne pehē ʻe ʻEletā Pepa, ʻi he taimi ʻokú ne fakakaukau ai ki he ngaahi meʻa kotoa kuo hoko lolotonga e konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopá, ʻokú ne vakai ai “ki ha palōfita ʻokú ne maʻu e ngaahi kií, pea ʻokú ne fakaava e ngaahi matapaá mo pehē, ‘Mou hū mai ʻo kau ki he ngāué.’ ʻOku mau fakaafeʻi kimoutolu ke mou haʻu pea kau mai ki he ngāué ni. Ko e taimi ʻeni ʻa e ʻEikí. ʻOku tau ʻiloʻi kotoa ia. Ne tau ongoʻi kotoa ia. ʻOku ongoʻi ia ʻe he Siasí. Ko e moʻoni ʻe hoko ia.”

ʻOku tui e kau taki ʻo e Siasí ʻoku fakavavevaveʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngāué pea kuo ui e toʻu tupu ʻo e Siasí ke nau ngāue.

Ngāue ʻaki e taá ʻi he angalelei ʻa e Church News

Paaki