2013
Loto Houngaʻiá
Sune 2013


Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú

Loto Houngaʻiá

ʻĪmisi
David L. Beck

Te tau fiefia ange kapau ʻoku tau loto houngaʻia moʻoni.

ʻĪmisi

Naʻá ku maʻu ʻa e faingamālie ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 2011 ke u feʻiloaki mo Siosiua Lāsoni ʻi he Philmont Scout Ranch ʻi Niu Mekisikou, USA. Naʻe ʻosi ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻe tokoni ʻa Siosiua ki heʻene tamaí ʻi hono fakamaʻa ha fale tukuʻanga koloa. Naʻe ʻikai ha fakatokanga ka e fakafokifā e motu ʻa e sēini naʻe fusi mai ai ha foʻi pimi pāuni ʻe 1,480 (kilokalami ʻe 670), pea tō hifo ʻa e foʻi pimí ʻo laiki ʻa Siosiua mei hono ʻulú ki hono alangá. Ko e meʻa fakaofo ʻa e lava ʻe he tangataʻeiki ʻa Siosiuá ʻo hiki ʻa e foʻi pimí mei he sino ʻo hono fohá. Naʻá ne feinga ke pamu ʻa e ʻeá ki hono maʻamaʻá (CPR) ʻo aʻu ki he aʻu mai ʻa e tokoni fakafaitoʻó ʻo nau leleakiʻi ʻa Siosiua ki he falemahakí ka ʻoku teʻeki ke ne mānava.

Naʻe ʻaho lahi ʻa e ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmakí e moʻui ʻa Siosiuá. Naʻe feinga fakatoʻotoʻo e kau toketaá ke fakaleleiʻi hono ʻulú mo e huí, mo ha ngaahi lavea lalahi kehe. Naʻe hili hano ngaahi tafa lahi, naʻe faifai pea lava ʻo fakafoki e sino ʻo Siosiuá ki ha tuʻunga ʻoku fakafiemālié. Naʻe kamata leva ʻene fononga atu ʻi he hala ki he fakaakeake fuoloá.

ʻOku kei ongoʻi pē ʻe Siosiua he ʻahó ni ha ngaahi faingataʻa lahi ʻo e fakatuʻutāmaki ne hokó. ʻOku maumau hono mata ʻe taha, pea ʻoku tuli fakakonga hono telinga ʻe taha, pea ʻoku ʻai ʻi hono foʻi ʻulú ha peleti ukamea. Ka ʻokú ne lau ʻa e meʻa fakamamahi naʻe hoko kiate iá ko ha tāpuaki. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻoku makatuʻunga ʻene moʻuí mo ʻene fakaakeaké mei he Tamai Hēvaní mo e tokoni ʻa kinautolu ʻokú ne feohi mo iá. ʻOku fonu hono lotó ʻi he loto houngaʻiá.

ʻĪmisi

Naʻe fuoloa mo tuai ʻa e fakaakeake ʻa Siosiuá. ʻOkú ne kei ongoʻi pē ha ngaahi faingataʻa lahi ʻo e fakatuʻutāmaki ne hoko kiate iá pea ʻokú ne tui ko ha tāpuakí ia ka ʻoku ʻikai ko ha faingataʻá

Loto houngaʻiá lolotonga ʻa e Faingataʻá

Naʻe toki fai ha konifelenisi ʻa e toʻu tupú pea naʻe lea ai ʻa Siosiua ʻo kau ki he ngaahi lotu mo e ʻaukai naʻe fai ʻe he fāmilí, ngaahi kaungāmeʻa, ngaahi kaungāʻapi mo e kau taki ʻo e uōtí mo e siteikí: “ʻOku ou tānaki hoku ngaahi tāpuakí.” Kuo tali ʻa e ngaahi lotú. ʻOku ou tui ʻoku lahi ange ʻa e hoko ʻeni ko ha tāpuakí ʻi heʻene hoko ko ha faingataʻá. ʻOku ou ʻofa ʻiate kimoutolu kotoa.”

ʻOku hoko ʻa Siosiua ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo ha akonaki ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: “Ke mou moʻui he laumālie ʻo e fakafetaʻi pea te mou maʻu ha fiefia mo e fiemālie ʻoku lahi angé. … Neongo ʻa e ngaahi taimi faingataʻa lahi ʻoku hoko mai kiate kimoutolú, ka te mou lava ʻo ʻiloʻi ha ngaahi meʻa lahi ke mou fakamālō ai.”1

ʻOku lava ʻe he loto houngaʻiá ʻo liliu ʻa e ngaahi faingataʻá ko ha tāpuaki ʻo hangē ko e faingataʻa naʻe fehangahangai mo Siosiuá. ʻOku fie maʻu ke ngāueʻi ʻa e loto houngaʻiá pea maʻu ha fakakaukau ʻoku fakatupulekiná ki he moʻuí. Ka ʻoku tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí, pea ʻoku totonu ke ʻoua ʻe taʻe fakahoungaʻi ʻEne ngaahi ʻaloʻofa ongongofuá pe taʻe fakamālōʻiaʻi ia. Naʻe fakamanatuʻi mai kiate kitautolu ʻe he palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko Molonaí, ke tau manatuʻi hono mahuʻinga ʻo e loto houngaʻiá peá ne poupou mai ke tau “manatuʻi hono lahi ʻo e ʻalo’ofa ʻa e ʻEikí ki he fānau ʻa e tangatá, talu mei he fakatupu ʻo ʻĀtamá ʻo aʻu mai ki he taimi te mou maʻu ai ʻa e ngaahi meʻa ni pea mou fakalaulauloto ki ai ʻi homou lotó” (Molonai 10:3).

Ngaahi Tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

ʻE faingofua pē ʻi hoʻomou moʻui femoʻuekiná ke mou taʻe tokangaʻi mo fakangaloʻi ʻa e fakahinohino ʻa e Tamai Hēvaní ʻi heʻenau ngaahi ngāue fakaʻahó. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau manatuʻi ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tau fakamālō ai. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá maʻatautolú.” ʻOkú ne kole mai ke tau “kumi ha ngaahi founga ke tau ʻiloʻi ai pea tau manatuʻi ʻa e angaʻofa ʻa e ʻOtuá.”2

Ko ia ʻi heʻetau tuku ke fakamanatuʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ʻa e angaʻofa mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú, ʻe fakafonu ai ʻa kitautolu ʻaki ʻa e loto houngaʻiá. ʻE hanga ʻe he ngaahi ongo ko ʻení ʻo ueʻi hake kitautolu ke tau fakafetaʻi ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní. ʻOku akoʻi ʻe he Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: “Fakafetaʻi ki hoʻo Tamai Hēvaní ʻi Heʻene ngaahi lelei kuo fai maʻaú. Te ke lava pē ʻo fakahaaʻi hoʻo houngaʻiá ki he ʻOtuá ʻaki haʻo fakamoʻoniʻi e kau mai Hono toʻukupú he foaki atu maʻaú, ʻo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, mo tokoni ki he niʻihi kehé. … Feinga ke ke houngaʻia. Te ke fakatokangaʻi ʻokú ne ʻomi ha ngaahi ola fakaʻofoʻofa.”3

ʻOku tupulaki ʻetau fakamoʻoní ʻi heʻetau ʻiloʻi hotau ngaahi tāpuakí. Ko e lahi ange ʻetau vakai ki he toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí, ko ʻetau ofi ange ia kiate Iá. Ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha te tau lava ʻo fakahā ai ʻetau loto houngaʻia ki heʻetau Tamai Hēvaní, ko ʻetau fakafetaʻi kiate ia mo fakamālō ki he kakai kehé koeʻuhi ko e ngaahi founga kuo nau tākiekina ʻetau moʻuí.4

ʻE hanga ʻe he ngaahi ongo ko ʻeni ʻo e loto houngaʻiá ʻo ueʻi hake kitautolu ke tau muimui ki he ʻEikí pea tau moʻui fie tokoni—ʻa ia ko ha moʻui ʻokú ne ueʻi hake ʻa kinautolu ʻoku tau feohí mo poupouʻi ai ha liliu ʻoku leleí.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (tohi, 2001), 9.

  2. Henry B. Eyring, “ʻOiauē Manatu, Manatu,” Liahona, Nōvema 2007, 67–68.

  3. Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: Ko ha Huluhulu ki he Ongoongoleleí (2004), 96.

  4. Vakai, Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, (2011), 4.

Ngaahi tā mei he Vicki Larson and Church Publishing Services

Paaki