2014
Langaki Hake ʻo e Mālohi Fakalaumālié ʻi he Ngaahi Kōlomu ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí
Fēpueli 2014


Langaki Hake ʻo e Mālohi Fakalaumālié ʻi he Ngaahi Kōlomu ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻĪmisi
ʻEletā Ronald A. Rasband

Kuo tāpuekina ʻaki kitautolu ʻe he ʻEikí e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke nau tokoni ʻi hono akoʻi kitautolu ke “taha [hotau] lotó ʻi he uouongataha mo e feʻofoʻofani mo e feʻofaʻaki.”

Ne ngāue ʻa ʻEletā Paula V. Sionesoni ʻo e Kau Fitungofulú mo hono uaifí ʻi he Kau Palesitenisī Faka-ʻĒliá ʻi Silei. Ne ʻi ai ha ʻaho Falaite naʻe fie maʻu ai ke ne fononga ʻi ha maile ʻe 900 (kilomita ʻe 1,450) mei honau ʻapí ʻi Senitiako ke fokotuʻu foʻou e kau palesitenisī ʻo ha siteiki.

Hili ʻene aʻu ki he feituʻu ne ʻalu ki aí he pō Falaité, naʻá ne maʻu ha telefoni ʻo fakahā atu ʻoku ʻi falemahaki hono uaifí. ʻI heʻene talanoa mo Sisitā Sionesoní, naʻá ne fakamatala ai naʻá ne tō ʻi ha sitepu ʻo fasi hono tuí. Naʻá ne fakapapauʻi ange ki ai ʻoku tokangaʻi lelei ia pea ʻe toki tafa ia he Mōnité pe Tūsité, peá ne poupouʻi ia ke fakahoko ʻene ngāue ki hono fokotuʻutuʻu foʻou ʻo e kau palesitenisī faka-siteikí mo tokangaʻi e konifelenisi fakasiteikí.

Naʻá ne maʻu ha nonga mei heʻene ngaahi leá, peá ne ʻave ha ʻīmeili ki hono taki fakakōlomú ʻi Sōleki Siti ʻo lipooti e meʻa ʻoku hokó. Naʻá ne palani leva ke hoko atu ʻene ngāué. ʻOku ʻi ai ha lēsoni ke ako mei heʻene talí: ʻuluakí, naʻá ne lipooti e meʻa naʻe hokó ki hono taki fakakōlomú, pea hili iá ne hoko atu ʻene ngāué.

ʻOku fokotuʻu e ngaahi Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú ʻi ha founga ʻoku ʻi ai ha fatongia pau ʻo e mēmipa takitaha ki ha niʻihi kehe, kau ai hono tokangaʻi lelei e kau mēmipa mālōlō ʻo e kōlomú. Koeʻuhí ko e ngaahi ngafa he feituʻu kehekehe ʻo e māmaní, ʻoku ʻikai lava ai e kau mēmipa ʻo e kōlomú ʻo ʻaʻahi tonu ki he tokotahá; neongo ia, ʻoku nau fetuʻutaki ʻi he telefoní, ʻīmeilí, text, mo e ngaahi founga fakaʻilekitulōnika kehé. ʻOku kole ki he mēmipa takitaha ke ne fakahā ki hono taki fakakōlomú he taimi pē ko ia ʻoku hoko ai ha faʻahinga liliu mahuʻinga ki he tuʻunga fakatāutaha pe fakafāmilí, ʻa ia ko e meʻa tofu pē ia ne fai ʻe ʻEletā Sionesoní.

Ko e taki lakanga fakataulaʻeiki ʻo ʻEletā Sionesoní, ko ʻEletā Kolōtiō R. M. Kositā, naʻá ne hoko he taimi ko iá ko ha mēmipa ʻo e kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú. Ne telefoni atu ʻa ʻEletā Kositā he pongipongi hono hokó kia ʻEleta Sionesoni lolotonga hono ʻinitaviu ʻe ʻEletā Sionesoni e kau taki fakalotofonuá. Ne ongoʻi ʻe ʻEletā Kositā ʻoku totonu ke foki ʻa ʻEletā Sionesoni ki ʻapi ka naʻá ne toe fakafanongo lelei pē ki hono fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sionesoni e ʻuhinga ʻokú ne ongoʻi ai ʻoku sai pē hono uaifí pea ʻe lava pē ke ne fakaʻosi hono fokotuʻutuʻu foʻou e kau palesitenisī faka- siteikí. Naʻe fakahā ange leva ʻe ʻEletā Kositā kia ʻEletā Sionesoni ke hoko atu ʻene ngāué ka ne toe vakaiʻi e meʻa ʻoku hokó.

Hili ha houa ʻe ua mei ai ne telefoni atu ʻa ʻEletā Kositā kia ʻEletā Sionesoni ʻo fakahā ki ai kuó ne ʻosi talanoa mo e kau taki ʻo e kōlomú ki he meʻa ʻoku hokó pea ʻoku nau ongoʻi ʻoku fie maʻu ke foki ia kia Sisitā Sionesoni. Ne fakahā kia ʻEletā Sionesoni ʻoku ʻi ai ʻene tikite vakapuna ʻi he malaʻevakapuná pea ʻoku haʻu ʻa ʻEletā Kālosi H. ʻĀmato ke fakaʻosi hono fokotuʻutuʻu foʻou ʻo e siteikí.

ʻI he aʻu atu ʻa ʻEletā Sionesoni ki he falemahakí, ne fuʻu faingataʻaʻia ʻaupito hono uaifí. Ne toe lahi ange ʻa ʻene faingataʻaʻiá ko e ʻikai lava ke fetuʻutaki ʻi he lea fakafonua ʻa e kau ngāue falemahakí. Naʻá ne fie maʻu hono husepānití. Ko e ueʻi fakalaumālie mo e ongoʻi fakatokoua hono kau taki fakakōlomú ne lava ai ke ʻalu ʻa ʻEletā Sionesoni ki hono uaifí.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sionesoni, “ʻOku ou ongoʻi hono tokangaekina au ʻi he kōlomú ni, pea ʻoku ʻi ai e tui mo e ivi lahi ʻi he tokanga ko iá. ʻOku ou ongoʻi moʻoni ko ha konga au ʻo e kōlomú. ʻOku ou tui kapau ʻe faifai pea ui au ki he kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻa e kaumātuʻá, te u hoko ko ha palesiteni lelei ange koeʻuhí ko e meʻa ko ʻeni kuó u aʻusiá.”

ʻOku ou tui ki ai. ʻE lava ke hoko e uouongataha mo e ʻofa ʻoku ou mamata ai ʻi hoku ngaahi tokouá ko ha sīpinga ki he ngaahi kōlomu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē. ʻE tāpuekina lahi e ngaahi kōlomú mo e kau mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí, kapau ʻe muimui ki he sīpinga ko iá.

Ko e Maʻuʻanga Ivi ʻo ha Kōlomu

ʻOku ʻi ai ha mālohi lahi ʻi he ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Faka-Melekisētekí—pe malava ke pehē! ʻOku maʻu e mālohí ni mei he mafai ne foaki mei he ʻOtuá ke ngāue ʻi Hono huafá mo maʻu e fakamoʻoni, mālohi, mo e mateaki kakato ʻa e kau mēmipa fakafoʻituituí.

ʻOku fakaofo hono olá: ʻoku mālohi fakalaumālie lahi ange e kau mēmipa ʻo e kōlomú mo honau fāmilí, ongoʻi toe malu ange fakatāutaha, pea hoko ko ha ākonga lelei ange ʻa Sīsū Kalaisi. Kuó u mamata ki he ngāue fakataha lelei ʻa e mālohi ko ʻení ke maʻu ai ha ongo fakatokoua fakaʻofoʻofa pea ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha faʻahinga meʻa pehē ia ʻo mavahe mei he Siasi ʻo e ʻEikí.

ʻOkú ne fakamanatu mai kiate au ha fakakaukau ne vahevahe ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, koe Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻá ne pehē: “Kuó u ako he ngaahi taʻu lahi ko e mālohi ʻo ha kōlomú ʻoku ʻikai ke maʻu ia mei he tokolahi ʻo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻoku ʻi aí. Pe maʻu ia he taimi pē ko iá mei he taʻu motuʻa mo e matuʻotuʻa ʻa e kau mēmipá. Ka ko e mālohi ʻo ha kōlomu ʻoku toki maʻu pē ia mei he anga e uouongataha kakato hono kau mēmipá ʻi he māʻoniʻoni.”1

ʻI he taimi ʻoku uouongataha ai e kau mēmipa ʻo e kōlomú ʻi he māʻoniʻoní, ʻoku tafe taʻe fakangatangata leva e mālohi ʻo e langí ki heʻenau moʻuí pea ʻoku hā ia mei he ngāue ʻoku nau fefakahokoʻaki ki honau fāmilí, ki he Siasí, mo e ngaahi komiunitī ʻoku nau nofo aí.

ʻI he taʻu ʻe fitungofulu mā ono kuohilí, ne fakaʻuhingaʻi ʻe ʻEletā Sitīveni L. Lisiate ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e kōlomú ko e “ʻuluakí, ko ha kalasi, uá, ko ha ongo fakatokoua, mo e tolú, ko ha ʻiuniti ngāue tokoni.”2 ʻOku hā mahino mei he ngaahi Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú e fakamatala fungani ko iá.

Ko e Kōlomú ko ha Kalasi

ʻI he uike takitaha ʻoku fakataha ai e kau mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú ʻoku nau nofo he ʻēlia ʻo Sōleki Sití ʻi ha fakataha fakakōlomu ʻi he ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e Siasí. ʻOku nau taufetongi he fefakahinohinoʻaki ʻi he tokāteline ʻo e Siasí, ngaahi founga ngāué, mo e tuʻutuʻuní ʻo fakatatau ki he vahe 88 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “Mou fili ʻiate kimoutolu ha faiako, pea ʻoua ʻe tuku ke lea fakataha kotoa; kae tuku ke lea pē ha toko taha, pea tuku ke fanongo kotoa pē ki heʻene ngaaahi leá, koeʻuhí ka ʻosi lea kotoa ke fakamāmaʻi kotoa pē” (T&F 88:122).

Ko e ngaahi fakatahaʻangá ni ko ha ngaahi aʻusia mahuʻinga ʻoku maʻu ai e tataki fakalaumālié pea fakamālohia ai e ongo fakatokouá. ʻOku fonu ʻi he ngaahi fakatahaʻangá ni e ongo ʻo e feohí mo ha ongo ʻo e fepoupouakí mo e ʻofá. Koeʻuhí ʻoku ʻikai lava ke ʻi he fakatahá e kau mēmipa kotoa ʻo e Kau Fitungofulú, ʻoku lekooti e ngaahi fakatahá pea ʻave ia he ʻInitanetí ki he kau mēmipa ʻoku ngāue mavahe mei he ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e Siasí.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe hoku tokoua he kōlomú ko ʻEletā Toni R. Kalake e ngaahi fakatahaʻangá ni ko ha “keinangaʻanga fakalaumālie ʻo e tokāteliné mo hono fakahoko e ngāué.” ʻI heʻene ngāue ʻi ha Kau Palesitenisī Faka-ʻĒlia fakavahaʻapuleʻangá, naʻá ne pehē, “ʻOku mau ʻamanaki lelei mai ke vakaiʻi fakauike [e ngaahi vitioó] ʻi heʻemau fakataha ʻa e kau Palesitenisī Faka-ʻĒliá. Ne ʻi ai ha ngaahi taimi ko e kaveingá ne tatau tofu pē ia mo e meʻa ne mau fie maʻu ke aleaʻí.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kēvini R. Tanikeni, “ne teʻeki pē te mau ongoʻi tukuhausia. ʻOku tatau ai pē pe ko e fē ha feituʻu ʻi māmani ʻoku mau ngāue aí, ne teʻeki pē te mau ongoʻi ʻoku mau tukuhausia.” Fakamālō ki he ngaahi fakataha ko ʻeni ne lekōtí pea mo e tokanga ʻoku maʻu ʻe he Kau Fitungofulú mo honau fāmilí mei he kau taki ʻo e Siasí mo honau ngaahi tokoua ʻi he kōlomú.

ʻI he taimi ʻoku fakakau kotoa mai ai e kau mēmipa ʻo e kōlomu he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Faka-Melekisētekí, ʻoku maʻu ha mālohi mo ha laumālie ʻo e ongo fakatokouá ʻi he feakoʻaki mo e fevahevaheʻaki ʻe he kau mēmipa ʻo e kōlomú ha ngaahi fakakaukau kehekehe. ʻOku tokolahi ha ngaahi kōlomu ʻoku tokolahi ʻenau kau faiakó, ko ha meʻa lelei ia.

ʻE lava ke muimui e kau taki fakakōlomu he Siasí ki he sīpinga ʻa e Kau Fitungofulú. Maʻa kinautolu ʻoku ʻikai lava ke kau mai ki he fakatahá, kumi ha ngaahi founga ke fakakau mai ai kinautolu. Fakakaukau ki he ola ʻe maʻu ʻi ha telefoni ki ha taulaʻeiki lahi ʻoku moʻua ha meʻa ʻi ʻapi pe nofo he ʻapi nofoʻanga ʻo e kau vaivaí. ʻIkai nai te ne fakahoungaʻi ha telefoni mei hono tokoua he kōlomú ʻo vahevahe ange e meʻa ne aleaʻi ʻi he fakataha ʻa e kōlomú? ʻOku fakafaingofuaʻi ʻe he tekinolosiá ʻa hono fakahoko atu e faʻahinga vahevahe ko iá.

Ko e Kōlomú ko ha Ongo Fakatokoua

ʻOku lava ke toe fakalakalaka e ngaahi fakataha fakakōlomú ʻaki hono ʻai ha ʻasenita ʻoku nofotaha ʻi he ngaahi meʻa mahuʻinga moʻoní. ʻOku faʻa lahi ha ngaahi ngāue fakakōlomu mo e ngaahi fanongonongo ʻoku mole ai ha taimi lahi naʻe mei ʻaonga ke tuku ai e tokangá ki hono langa hake ʻo e ongo fakatokouá. Ko e ʻasenita lelei ki he kōlomú ko e ʻasenita ʻe nofotaha he ngaahi konga ʻe tolu naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lisiaté—fakahinohinoʻi ʻo e kalasí, ongo fakatokouá, mo e ngāue tokoní.

ʻOku mau vahevahe ʻi heʻemau kōlomú e ngaahi minití mo e fanongonongó ʻi he ʻīmeilí. Ko e ʻuluaki meʻa heʻemau ʻasenita he fakataha fakapalesitenisií ko e tuʻunga e kau mēmipa heʻemau kōlomú. ʻOku mau ʻeke pe ko hai ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku mau lotua e kau mēmipa—lolotongá mo e kau mēmipa kuo ʻosi tukuange mei he kōlomú—ʻaki honau hingoá—ʻenau fānaú, mo honau makapuná. ʻOku faʻa fulifulihi pē ʻemau ʻasenitá ke aleaʻi e meʻa te mau lava ʻo fai ke tokoní.

ʻOku fie maʻu ke fai ha tokanga ki he ngaahi ngāue mo e tokoni ʻa e kōlomú, ka ko e kau taki poto he kōlomú te nau fakaʻaongaʻi ha taimi siʻisiʻi pē ʻi he ʻahó mo e fanongonongó (ʻoatu kinautolu he ʻīmeilí, pe lisi kinautolu ʻi ha pepa ʻo tufa) kae lahi ange e taimi ki he tokāteliné, langaki hake ʻo e ongo fakatokouá, mo e founga ke fetokoniʻaki ai e kōlomú.

He ʻikai ha meʻa ʻe toe tatau mo e ongo fakatokoua ʻoku maʻu he ngaahi kōlomu lakanga fakataulaʻeikí ʻi he māmaní. Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Poiti K. Pēka, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá he ngaahi taʻu kuohilí ʻo pehē “ʻi he kuonga muʻá ko e taimi ne fokotuʻu ai ha tangata ki ha kautaha kuo fili ʻi he kuonga motuʻá, ko ʻene ngāué ne tohi maʻu pē ʻi he lea faka-Latiná, ʻo fakahaaʻi ai e fatongia ʻo e kautahá, fakamatalaʻi mo kinautolu ʻoku totonu ke mēmipá, pea ʻoku kau maʻu pē ki ai e ngaahi foʻi leá ni: quorum vos unum, ko hono ʻuhingá ‘ko e tuʻunga ʻoku mau ʻi aí te ke tatau pē mo ia ka tau taha.’”3

ʻOku ʻikai ha meʻa te ne fakatahaʻi lelei ange e loto ʻo e tangatá ka ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá. ʻE lava ke hoko e ngaahi kōlomú ko ha maʻuʻanga mālohi fakalaumālie lahi maʻá e kau mēmipa ʻo e kōlomú mo honau fāmilí, pea mo e niʻihi kehe ʻoku nau tokoniʻí, ʻi he tākiekina ʻa e Laumālié, poupouʻi ʻaki e angatonu ʻa e kau mēmipa ʻo e kōlomú mo ha laumālie ʻo e feongoongoí.

Tānaki atu ki aí, ʻoku mahuʻinga mo e feohi fakasōsialé. ʻE faʻa fakataha ha kōlomu mālohi ʻi ha ngaahi ʻekitivitī fakasōsiale ʻo maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kōlomú mo honau fāmilí ha ngaahi faingamālie ke feohi ʻi ha founga fiefia mo nonga. Ko e feohi fakasōsialé ko ha konga mahuʻinga ia hono langa hake mo tauhi maʻu e ongo fakatokouá.

Ko e Kōlomú ko ha ʻIuniti Ngāue Tokoni

ʻOku hanga ʻe he ongo fakatokoua ʻi he ngaahi kōlomu lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakaivia e ngāue tokoni ʻoku fai ʻe he ngaahi kōlomú ʻi ha ngaahi founga lahi. ʻE lava ke hoko ha ngaahi mana ʻi he ngāue fakataha ʻa e ngaahi kōlomu lakanga fakataulaʻeikí ʻi he laumālie uouongataha ʻo e ongo fakatokouá mo e ʻofá.

ʻOku ou toe fakakaukau kia ʻEletā Paula mo Sisitā Sila Sionesoni. Kuó na fetaulaki mo ha ngaahi faingataʻa fakafāmili lalahi. Ne ʻi ai hona ʻofefine mo ha mokopuna tangata kei talavou ne fefaʻuhi mo e kanisaá. Ne hoko ha mana makehe he ongo meʻá ni ʻi he ʻaukai mo e lotu ʻa e kau mēmipa ʻo e kōlomú ʻa Eletā Sionesoní.

ʻOku tāpuekina lahi ʻaupito e siasí mo e tukuikolo ʻoku tuʻu ai e Siasí ʻi he ngāue tokoni faivelenga ʻa e ngaahi kōlomu lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku toe mālohi ange e ngāue tokoni ko iá he taimi ʻoku fakatahatahaʻi ai ʻe he kau mēmipa ʻo e kōlomú honau iví ʻi he angatonu, mo e ʻofa faka-Kalaisí.

Ne u faʻa siofi e mālohi mo e ʻofa ko ia ʻoku maʻu mei ha fuʻu feilaulau lahi, pea ko hono konga lahi tahá ʻoku hoko ia ki he ngaahi uaifi ʻo e Kau Fitungofulú. ʻI he ngaahi taʻu kuohilí ne u ʻaʻahi ai kia ʻEletā Kolōtiō mo Sisitā Makeleta Kositā heʻena ngāue ʻi Pokota ʻi Kolomupiá. Hili ha maʻu meʻatokoni ʻi ha efiafi ʻe taha ne fepōtalanoaʻaki ai he ʻinitanetí e fāmili Kositaá mo e niʻihi hona makapuná. ʻI he fakatonulea mai ʻa ʻEletā Kositā kiate aú, ne u ʻilo ʻoku ui ʻe he makapuná ʻa Sisitā Kositā ko e “Kuifefine Komipiutá.” ʻI he ʻosi ʻa e fepōtalanoaʻakí, ne fāʻofua ha ongo makapuna taʻu ua mo e taʻu fā ki he komipiutá, ko ʻena fāʻofua ia kia Sisitā Kositaá. Ne fakahā mai ʻe Sisitā Kositā kimui ʻoku fakakaukau pē e ongo makapuná ia ʻokú ne nofo mo ʻEletā Kositā he loto komipiutá.

ʻOku faingataʻa ʻaupito ki he ngaahi faʻeé mo e kui fefiné ʻa e ʻikai ke nofo ofi ki he fānaú mo e makapuná lolotonga ha ngaahi polokalama mahuʻinga. Neongo ia, ʻokú nau ngāué koeʻuhí ko ʻenau ʻofa he ʻEikí mo nau ongoʻi ko e konga kinautolu ʻo e uiuiʻi honau ngaahi husepānití.

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Tanikeni, “ʻOku tokoni homau uaifí ʻi ha ngaahi founga fakaofo. ʻOku ʻikai ngata pē heʻenau poupou ki honau ngaahi husepānití ʻʻi he ngaahi kavenga lahi ʻoku nau fuá, ka ʻoku nau toe feohi mo e kau mēmipá mo e kau taki ʻi he māmaní ʻi ha ngaahi founga fakaofo. Ko homau uaifí ko ha sīpinga moʻoni ia ʻo hono taukaveʻi ʻo e moʻui fiefia ʻaki e fono ʻo e fakatapuí.”

ʻOku ʻi ai ha mālohi lahi ʻi he faʻahinga uouangataha ko ia ʻoku maʻu ʻe he Kau Fitungofulú mo honau ngaahi uaifí. ʻOku ou manatuʻi haʻaku ngāue ʻi Siapani pea ne u fononga holo he ʻū koló mo ʻEletā ʻIuni Huani mo Sisitā Poni Soi, ʻokú na ngāue he Kau Palesitenisī Faka-ʻĒlia ʻo ʻĒsia Noaté. Ne u ʻilo ha palopalema ʻi hona fonua tupuʻanga ko Kōleá, pea ne u ʻohake ia. Hili ʻeku lava ʻo fakalotoʻi iá, ne fakahā mai ʻe Sisitā Soi e natula faingataʻa ʻo e palopalemá. Naʻá ne fai leva mo ha ngaahi fokotuʻu ne fuʻu tokoni ʻaupito ki hano fakaleleiʻi ʻo ha palopalemá.

Naʻe fakamanatu mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni kiate kitautolu ʻo pehē, “Ngaahi Tokoua, ʻoku fie maʻu ʻe he māmaní hoʻomou tokoní. ʻOku ʻi ai ha ngaahi vaʻe ke fokotuʻu maʻu, nima ke pukepuke, ʻatamai ke poupouʻi, loto ke tataki fakalaumālie pea mo ha moʻui ke fakahaofi. ʻOku fakatatali mai kiate koe e ngaahi tāpuaki ʻo ʻitānití. ʻOku mou maʻu e faingamālie ke ʻoua naʻa mou mamata pē ka ke mou kau ʻi he ngāue tokoni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.”4

ʻIo, ko e meʻafua ʻo e anga faka-ʻOtuá ʻa e ongo fakatokoua moʻoní. Ko ʻetau ofi ange ko ia ki he foʻi fakakaukau ko iá, ko ʻetau ofi ange ia ki langí. ʻOku fāitaha ʻa e Tamaí mo e ʻAló, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he ʻofa, mālohi fakalaumālie, mo e ʻiló pea ʻoku tala ʻe he folofolá ʻoku Nau taha (vakai, Sione 17:21–23; 2 Nīfai 31:21; 3 Nīfai 11:27, 36). Kuo tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻaki e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke tokoni ki hono akoʻi kitautolu ʻi he faʻahinga uouongataha feʻofoʻofani ne fakamatalaʻi ʻe he tohi ʻa Mōsaiá: “taha honau lotó ʻi he uouongataha mo e feʻofoʻofani” (Mōsaia 18:21).

Ko ʻeku lotú ia ke fetokoniʻaki e taki fakakōlomú mo e mēmipa kotoa pē pea ʻiloʻi ʻene fie maʻú mo e fie maʻu hono fāmilí. ʻE tokoni ki hono fakahoko e ngāue mahuʻinga ko ʻení, hano tuku ha foʻi Sāpate pau he māhina takitaha ke fai ha fealeaʻaki ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi fakataha fakakōlomú. ʻI hono ʻiloʻi e ngaahi fiemaʻú ʻe lava e kau mēmipa ʻo e kōlomú ʻo maʻu ha ngaahi founga ke tāpuekina ai e moʻuí mo maʻu e ngaahi mālohi ʻo e langí ʻo lahi ʻaupito, pea fakatupulaki ai e mālohi fakalaumālie ʻo e ngaahi kōlomu lakanga fakataulaʻeikí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Henry B. Eyring, “A Priesthood Quorum,” Liahona, Nov. 2006, 43.

  2. Stephen L. Richards, ʻi he Conference Report, Oct. 1938, 118.

  3. Boyd K. Packer, “The Quorum,” ʻi he A Royal Priesthood (Melchizedek Priesthood personal study guide, 1975–76), 131.

  4. Thomas S. Monson, “Ke Tau ʻAlu Atu ʻo Fakahaofi,” Liahona, Siulai 2001, 57.

Paaki