Ko ʻEtau Pēsí
ʻOku ʻi ai haʻaku taumuʻa ke u hū he temipalé ke sila mo maʻu ha fāmili taʻengata. ʻOku ou toe fie ʻalu foki ʻo ngāue fakafaifekau. ʻI he 1 Nīfai 6:5, ʻoku pehē ʻe Nīfai ʻokú ne tohi e ngaahi meʻa ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá kae ʻikai ko e māmaní. ʻOku ou toe loto foki ke fai e ngaahi meʻa ʻe fakahōifua ki he ʻOtuá kae ʻikai ko e māmaní. ʻOku ou ʻilo ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá, pea ʻokú Ne ʻafioʻi e meʻa ʻoku tau fie maʻú.
Lisa D., taʻu 11, ʻĀsenitina
Ne hoko mai e ʻaho ne u tatali ki aí. Ko e tokotaha fakamuimuitaha au ʻi hoku fāmilí ke papitaisó koeʻuhí ko e siʻisiʻi tahá au. Ne papitaiso au heʻeku tamaí koeʻuhí he naʻá ne maʻu e lakanga fakataulaʻeikí; pea ko e pīsopé foki ia. ʻOku ou hoko he taimí ni ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.
Sonatane L., taʻu 8, ʻEkuatoa
ʻOku ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻeku faʻētangatá ʻi Kuatemala, pea ʻoku ou ʻofa moʻoni ki ai. Ka ne u ʻiloʻi ʻokú ne ngāue maʻá e Tamai Hēvaní, pea ko e taimi te u fuʻu lahi aí ʻoku ou loto ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau hangē pē ko iá. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ou saiʻia ai he hiva ʻa e Palaimelí ko e “[ʻOku Ou ʻAmanaki ʻe Ui Au ke u ʻAlu ʻo Ngāue Fakafaifekau].”
Manuela L., taʻu 5, ʻEla Salavatoa