2014
Ko e Moʻui ‘i he Melino, Fiefia, mo ha Taumuʻa
Fēpueli 2014


Ko e Moʻui ‘i he Melino, Fiefia, mo ha Taumuʻa

Mei ha lea ne fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he ʻaho 21 ʻo ʻEpeleli, 2011. ʻAlu ki he speeches.byu.edu ke maʻu kakato ai e leá ‘i he lea faka-Pilitāniá.

ʻĪmisi
ʻEletā Richard G. Scott

‘Ofa ke fakamālohia ‘e he ‘Eikí ‘a e fakapapau homou lotó, ke ngāue ʻaki hoʻomou tuí, mo e tupulaki homou ‘ulungāngá ke mou hoko ai ko e meʻangāue ki he leleí, ‘a ia ‘okú Ne finangalo ke mou aʻusiá.

‘Oku ʻi ha tuʻunga faingataʻa lahi ʻa e māmaní.‘Oku hōloa e ngaahi tuʻunga ‘ulungaanga mahuʻinga ‘o e ‘Iunaiteti Siteití mo e ngaahi puleʻanga kehe ‘o e Hihifó.‘Oku hokohoko atu e hōloa ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní, angamaʻá, angatonú, mo e tuʻunga moʻui mahuʻinga fakalotú—‘a ia ko e fakavaʻe ʻo e moʻui fakasivilaisé pea ko e ngaahi konga mahuʻinga ia ‘o e melinó mo e fiefiá. Te u vahevahe atu ‘i ha founga faingofua mo mahino taha teu lavá, ha sīpinga ki he lavameʻá mo e fiefia ‘i he moʻuí neongo ‘a e ngaahi tuʻunga ko ‘ení.

Kuo foaki atu ‘e he ‘Otuá kiate koe ‘a e mālohi ke ke ngāue ʻaki ‘a e tuí koeʻuhí ke ke maʻu ‘a e melinó, fiefiá mo ha taumuʻa ‘i he moʻuí. Ka neongo iá, kuo pau ke fokotuʻu maʻu ʻa e tui ko iá ‘i ha meʻa ‘oku malú, kae toki lava ‘o ngāue ʻaki hono mālohí. ‘Oku ‘ikai ke ‘i ai ha fakavaʻe ʻe fefeka ange ‘i he fakavaʻe ko e tui ki he ‘ofa ‘a e Tamai Hēvaní kiate kimoutolú, tui ki Heʻene palani ‘o e fiefiá, mo e tui ki he finangalo lelei mo e mālohi ‘o Sīsū Kalaisi ke fakahoko ‘Ene ngaahi talaʻofa kotoa pē.

‘Oku kau he ngaahi tefitoʻi moʻoni ‘oku makatuʻunga ai e tuí, ‘a e:

  • Falala ki he ‘Otuá mo Hono finangalo ke fai mai ha tokoni ‘i he taimi ‘oku fie maʻu aí, neongo e faingataʻa e tūkungá.

  • Talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú mo ha moʻui ‘oku hā mei ai te Ne lava ‘o falala kiate koe.

  • Ongoʻingofua e ngaahi ueʻi fakalongolongo ‘a e Laumālié mo fakahoko ‘i he loto-toʻa e ngaahi fakakaukau te ke maʻu mei aí.

  • Faʻa kātaki mo loto-mahino ‘i he taimi ‘oku tuku ai ‘e he ‘Otuá ke ke tofanga ʻi he faingataʻá koeʻuhí ke ke tupulaki, mo e taimi ‘oku ‘omi fakakongokonga ai ‘a e ngaahi talí ‘i ha vahaʻataimi lōloa.

‘E ‘aonga ke mahino kiate koe mo ke ngāue ʻaki ‘a e mālohi ‘i he fengāueʻaki ‘a e tuí mo e ‘ulungāngá. ‘Oku ngāue ʻaki ‘e he ‘Otuá ‘a hoʻo tuí ke oʻi ho ‘ulungāngá. ‘Oku lalanga e ʻulungāngá ʻi he faʻa kātaki, ʻaki e ngaahi afo ʻo e tokāteliné, tefitoʻi moʻoní mo e talangofuá. ‘Oku fakahā ʻe he ʻulungāngá e tuʻunga ʻokú ke aʻusiá. ‘E ngāue ʻaki ‘e he ‘Otuá ho ‘ulungāngá ko e meʻafua ia ke fakafuofuaʻi ʻaki e anga hono fakaʻaongaʻi hoʻo moʻui fakamatelié. Ko e ‘ulungaanga fakaeangamaʻa mālohí ʻoku maʻu ia ʻi hono toutou fai e fili ʻoku totonú he taimi ʻo e faingataʻá mo e ngaahi sivi ‘o e moʻuí. ‘Oku fakahoko ‘a e ngaahi fili ko iá ‘i he falala ki he ngaahi meʻa ‘oku tui ki aí, pea ‘oku fakamoʻoniʻi hono moʻoní ‘i he taimi ‘oku ngāueʻi aí.

‘Ulungaanga ‘oku Taau mo Feʻungá

Ko e taimi ko ia te ke aʻu ai ki he ngataʻanga hoʻo ‘iló pea aʻusia ha vahaʻataimi ʻoku taʻe pau lolotonga hoʻo ngāue ʻaki e tuí, ‘e tākiekina koe ke ke ‘iloʻi e tali ki he ngaahi faingataʻa ‘o e moʻuí ‘a ia he ‘ikai te ke lava ‘o maʻu ia ‘i ha toe founga kehe. Neongo haʻo maʻu e tui ‘oku mālohi tahá, ‘e ‘ikai fakapaleʻi maʻu pē koe ‘e he ‘Otuá ‘i he taimi ko iá ‘o fakatatau mo hoʻo fakaʻamú. Ka te Ne tali fakakongokonga mai ia ‘aki ‘a e meʻa ‘oku lelei taha kiate koé ‘o fakatatau ki Heʻene palani taʻengatá. ʻI hoʻo toutou ngaueʻaki ʻa e tuí te ke maʻu ha ʻulungaanga ʻo e loto-toʻá ʻi he ngaahi taimi ʻoku vivili taha ai hoʻo fie maʻú. Ko ha ‘ulungaanga ia ‘oku ‘ikai fakatupulaki ‘i he ngaahi momeniti pē ‘o e faingataʻá pe ‘ahiʻahi lalahí. Ka ko e taimi ia ke fakaʻaongaʻi aí.

Ko e angatonú ʻa e fakavaʻe ʻo e ʻulungāngá. ‘E hanga ‘e he ‘ulungaanga ‘oku taau mo feungá ‘o fakamālohia hoʻo malava ke ‘iloʻi e fakahinohino ʻa e Laumālié pea talangofua ki aí. ‘Oku mahuʻinga ange ‘a e ‘ulungaanga leleí ‘i he meʻa ‘okú ke maʻú, meʻa kuó ke akó pe ngaahi taumuʻa kuó ke lavaʻí. ‘Oku hanga ‘e hoʻo toutou ngāue ʻaki ‘a e tuí ‘o fakatupulekina ‘a e ‘ulungaanga leleí. ‘Oku hanga leva ‘e he ‘ulungaanga kuo fakamālohiá ‘o fakatupulaki hoʻo malava ke ngāue ʻaki e tuí, ‘a ia ‘oku fakafaingamālieʻi ai ho mālohi mo hoʻo falala ke ikunaʻi e ngaahi ‘ahiʻahi ‘o e moʻuí. ‘E hokohoko atu ‘a e siakale ‘o e fakamālohiá, he ko e lahi ange ko ia hono fakamālohia ho ‘ulungāngá, ko e lahi ange ia hoʻo malava ke ngāue ‘aki e mālohi ‘o e tuí.

Neongo pe ko e fē ha feituʻu te ke nofo ai, pe ko e hā hoʻo ngāue maʻuʻanga moʻuí pe tokanga ki ai ʻi he moʻuí, ka te ke kau he tau ki hono fakahaofi e laumālie ‘o e kakaí. Lototoʻa ‘i he feinga tau ko iá. ‘Oku fai e feinga tau ko iá ʻo makatuʻunga he mālohi ho ʻulungāngá. Kuo fakamahinoʻi ‘e Sētane mo ‘ene kau taú ‘a honau ‘ulungāngá, ‘aki ʻenau tuʻu maʻu ‘i hono fakafepakiʻi e finangalo ‘o ‘etau Tamaí mo toutou maumauʻi ‘Ene ngaahi fekaú. ‘Oku fakamālohia ho ‘ulungāngá ‘i hono fai maʻu pē ʻa e fili ʻoku totonú. ‘E fakapaleʻi koe ‘i hoʻo moʻuí tuʻunga ‘i hoʻo feinga ke fai ‘a e fili ‘oku totonú.

‘E ‘ikai lava ‘e Sētane pe ko ha toe mālohi kehe ‘o fakavaivaiʻi pe fakaʻauha ho ‘ulungaanga kuo fakatupulekiná. Ko koe pē te ke lava ‘o fai iá tuʻunga ‘i haʻo talangataʻa. Ko e ‘uhinga ia ‘oku feinga mālohi ai ‘a Sētane ke ‘ahiʻahiʻi koe ke ke fai ha ngaahi fili te ne holoki ho ‘ulungāngá. ʻOku poto ʻaupito ʻa Sētane ʻi hano ʻai ke matamatalelei mo ʻuhinga lelei e ngaahi fili ʻoku fakatupu ʻauhá. Ko ia, ke ke tokanga. Te ke fehangahangai mo ha ngaahi fili lahi ‘i he taimi mahuʻinga ko ‘eni ‘o e moʻuí. ‘E hanga ʻe hoʻo ngaahi filí ʻo uesia lahi hoʻo moʻuí ‘i he taimi ní mo e taʻengatá. Fai ia ʻi he fakapotopoto mo e faʻa lotu.

Ko e Fili ʻo Makatuʻunga ‘i he Ngaahi Moʻoni Taʻengatá

‘Oku ‘i ai ha sīpinga ‘e ua ki hono fai ‘o e ngaahi fili ‘i he moʻuí: (1) ko e ngaahi fili ‘oku makatuʻunga ‘i he tūkungá, mo e (2) ngaahi fili ‘oku makatuʻunga ‘i he moʻoni taʻengatá. ‘Oku poupouʻi ‘e Sētane ‘a e ngaahi fili ‘oku makatuʻunga ‘i he ngaahi tūkungá. Ko e hā e meʻa ‘oku fai ‘e he kakai kehé? Ko e hā e meʻa ‘oku ngalingali ke tali lelei fakasōsiale pe fakapolitikalé? Ko e hā ha meʻa ‘e vave mo fakafiemālie taha hono talí? ‘Oku hanga ‘e he sīpinga ko ‘ení ʻo ʻoange ha faingamālie lahi ʻaupito kia Lusifā ke ne ‘ahiʻahiʻi ʻa e tokotaha fakafoʻituituí ke ne fai ‘a e ngaahi fili ‘e kaunga kovi mo fakatupu ‘auhá, neongo ‘e hā fakaʻofoʻofa ia ‘i he taimi ʻoku fai ai ‘a e filí.

ʻOku ‘ikai ke ‘i ai ha ngaahi meʻa mahuʻinga pe ngaahi tuʻunga moʻui mei he faʻahinga founga ko ʻení te ne tataki maʻu pē ‘a e ngaahi fili ‘oku faí. ‘Oku fai ‘a e fili taki taha ‘o fakatatau ki he meʻa ‘oku hā lelei taha ‘i he taimi ko iá. He ʻikai lava ke ‘amanaki e tokotaha ‘okú ne fili ‘a e hala ko ‘ení ke maʻu ha tokoni mei he ‘Eikí, ka ‘oku tuku ke ne falala ki hono ivi pē ‘oʻoná pea mo e ivi ‘o e niʻihi kehe ‘oku nau fie tokoniʻi iá. Ko e meʻa fakamamahí he ko e tokolahi taha e fānau ‘a e ‘Otuá ‘oku fai ‘enau ngaahi filí ‘i he founga ko ‘ení. Ko e ‘uhinga ia ‘oku moveuveu pehē ai e māmaní.

Ko e sīpinga ‘a e ‘Eikí ke fai Heʻene fānaú ‘a e ngaahi fili ‘oku makatuʻunga ‘i he moʻoni ‘oku taʻengatá. ‘E fie maʻu ke hokohoko atu hono fakatefito hoʻo moʻuí ‘i he ngaahi fekau ‘a e ‘Otuá. Ko ia ai, ‘oku fai ‘a e ngaahi filí ‘o fakatatau ki he ngaahi moʻoni taʻe feliliuakí pea tokoni ki ai ‘a e lotu mo e tataki ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní. ‘E tānaki mai ki ho iví mo e meʻa ʻe malavá, ‘a hoʻo fiefia ‘i he ueʻi fakalangí mo e mālohi ‘i he taimi ‘oku fie maʻu aí. ‘E mahino pē kimuʻa ‘a e ngaahi meʻa te ke faí pea ‘e tāpuekina ai e moʻui ‘a e kakai kotoa pē te ke tākiekiná. Te ke maʻu ai ha moʻui ‘oku mahuʻingamālie hono taumuʻá, melinó, mo e fiefiá.

‘Oku ‘ikai fakapapauʻi mai ‘e faingofua e moʻuí ki ha taha. ‘Oku vave ange ‘etau tupulakí mo ‘etau akó ‘i heʻetau fehangahangai mo ikunaʻi e ngaahi faingataʻá. ‘Okú ke ‘i hení ke fakamoʻoniʻi ‘okú ke feʻunga, ke ke fakalakalaka pea ikuna foki. ‘E hokohoko e ngaahi faingataʻá pea te ne ngaohi koe ke ke fakakaukau, mo fai ha ngaahi fili fakapotopoto mo ngāue ‘i he māʻoniʻoni. Te ke tupulaki mei he ngaahi meʻa ko iá. Neongo iá, ‘oku ‘i ai ha ngaahi faingataʻa he ‘ikai te ke loto ke fehangahangai mo ia. Ko e ngaahi meʻa ia ‘oku fekauʻaki mo e ngaahi maumau-fono mamafá. ‘I hoʻo feinga maʻu pē ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa fakamamahi ko iá ‘e faingofua mo fakafiefia ange hoʻo moʻuí. Te ke mamata ki ha kakai kehe ‘oku ‘ikai te nau fai ‘a e fili ko iá, ʻo nau fai ‘a e ngaahi meʻa ‘oku hala mo kovi pea iku ai ki he mamahí. Fakamālō ki hoʻo Tamai Hēvaní koeʻuhi ko e kehe hoʻo sīpinga moʻuí pea kuo faitokonia koe ke ke fai ‘a e ngaahi fili naʻe tākiekina ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE hanga ‘e he ueʻi ko iá ‘o tokoniʻi koe ke ke nofo ‘i he hala totonú.

‘Oku akoʻi kitautolu ‘e he ongoongoleleí ke tau fai ‘a e ngaahi fili ‘oku makatuʻunga ‘i ha moʻoni taʻengata. Kātaki ʻo ʻoua naʻá ke toe kumi ʻuhinga ke maʻu ai ha lelei ʻoku fakataimi pē, pe ʻasi fakaʻofoʻofa pe kau ki ha ngaahi meʻa ‘okú ke ‘iloʻi ‘oku taʻefeʻunga. Kuó u mamata ‘i ha ngaahi hoa mali kei talavou mo e niʻihi fakafoʻituitui tokolahi kuo nau fai ha ngaahi fehalaaki ʻi he moʻuí koeʻuhi ko ‘enau kumi tokoni mei ha ngaahi feituʻu hala ʻo kau ki he anga ‘o e moʻuí. Kuo afeʻi kinautolu mei he ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú ‘i hano ‘ahiʻahiʻi ke nau tukulolo ki ha kiʻi meʻa siʻi koeʻuhi ke nau lava ‘o maʻu ai ha mālohi, pe tuʻunga, pe tali lelei ai kinautolu. ‘Oku nau fakatonuhiaʻi ‘a e ngaahi liliu ko ‘ení, mo kumi ʻuhinga ‘o pehē ‘e maʻu ai ha lelei lahi ange ʻamui. Ko hono moʻoní, ‘e ‘ave koe ‘e he sīpinga moʻui ko iá ki ha feituʻu he ‘ikai te ke teitei loto ki ai.

Tauhi Maʻu Hoʻomou Fakapapaú

Te ke lava fēfē ‘o tauhi maʻu hoʻo fakapapau ke ke moʻui taau mo feʻungá? Te ke fakapapauʻi fēfē ‘e ‘ikai holoki e fakapapau ‘a ho lotó ‘e he ngaahi mālohi ‘oku nau ‘ākilotoa koé? Kapau kuó ke monūʻia ‘o mali, fiefia ‘i he feohi ko ia mo ho malí mo hoʻo fānaú. ʻOua ʻaupito naʻa ʻi ai ha meʻa ʻe fakapulipuli ʻi homo vaá ʻoku ʻikai te mo ʻilo ki ai. ‘E maʻu ai ha maluʻi mālohi ke hokohoko atu ‘a e māʻoniʻoní mo e fiefiá. Fakakaukauʻi fakataha ‘a e ngaahi meʻa ke faí.

Tuku e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ke hoko ko ha tākiekina mālohi ‘i homou ‘apí ‘i he ako folofolá, lotu, mo e ngaahi meʻa kehe ‘oku mou ‘ilo ke faí. Fakaʻapaʻapaʻi mo tauhi ‘a e ngaahi fuakava ‘o e temipalé ‘i hoʻomou maʻu iá. Toutou lau mo ako e folofola ʻa e ʻOtuá kuo ʻosi fakahā maí. Pikitai ki Heʻene folofolá. Tauhi ‘a e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni. Ko hono fakanounoú, mou fai ‘a e meʻa ‘oku mou ‘iloʻi ‘oku totonu ke mou faí. Fetuʻutaki vāofi mo tokoni maʻu pē ki he Siasí ʻi ha feituʻu pē ʻokú ke ʻi ai. Lolotonga hoʻo kei tāutahá, tauhi ‘a e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau ko ʻení hangē ko hono fie maʻú.

‘Oku fuʻu fie maʻu koe ‘i hoʻo hoko ko e foha pe ‘ofefine makehe ‘o e ‘Otuá. ‘Oku fuʻu fie maʻu ha kakai tangata mo fafine tokolahi ange hangē ko koé ke taukapoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoní mei he ngaahi mālohi lahi ʻoku feinga ke tuku hifo ‘a e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau pē ko iá. ‘Oku fie maʻu ha kakai tangata mo fafine ‘a ia te nau anga fakaʻeiʻeiki mo loto-toʻa ke poupouʻi ‘a e ngaahi meʻa kuo fakahā ‘e he ‘Eikí ‘oku totonú—ka ‘oku ʻikai ko e meʻa ‘oku totonu fakapolitikalé, pe tali lelei fakasōsialé. ‘Oku tau fie maʻu ha kakai fakafoʻituitui ‘oku nau maʻu ha tākiekina fakalaumālie mo māʻoniʻoni te ne ueʻi hake ‘a e kakai kehé ke nau moʻui anga fakaʻeiʻeiki. ‘Oku tau fie maʻu ‘a e kakai ngāue fakapuleʻanga ʻoku angatonu, kau tangata pisinisi faitotonu mo moʻui maʻa fakaeangamaʻá, kau loea ‘oku nau taukapoʻi ‘a e fakamaau totonú mo e ngāue fakalaó, mo e kau ‘ōfisa fakapuleʻanga ‘oku nau tauhi ‘a e tefitoʻi moʻoní koeʻuhí he ‘oku totonu ia. Kae mahuʻinga tahá, ‘oku tau fie maʻu ha ngaahi faʻē mo ha ngaahi tamai te nau maluʻi ‘a e toputapu mo e malu ‘o e ‘apí mo e angatonu ‘a e fāmilí ‘a ia ‘oku akoʻi ai ‘a e tui ki he ‘Otuá mo e talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú ko ha makatuʻunga ia ‘o e moʻui ‘oku lavameʻá.

Te mou lava ke hoko ko ha konga ‘o e tākiekina lelei ko iá, ‘a e mālohi māʻoniʻoni ko ia ke fakatupulekina ‘a e ivi fakaeangamaʻa ‘o homou puleʻangá mo hono ngaahi ‘apí. Ko e tokolahi homou ngaahi kaungāmeʻá ‘oku nau moʻui pē ke maʻu e ngaahi fiefia ʻoku fakataimí. ‘Oku ‘ikai mahino kiate kinautolu ‘a e fie maʻu ke ‘i ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoní, ngaahi fono ‘oku taʻengatá, mo e moʻoní. Naʻe ʻohake kinautolu ‘i ha ‘ātakai naʻe fakatefito e ngaahi filí ‘i he ngaahi tūkunga ʻo e ‘aho ní pe ngaahi faingamālie ‘o e ‘apongipongí, ke maʻu ai haʻanau meʻa. Fakaʻaliʻali kiate kinautolu ha moʻui ‘oku lelei angé—ha hala ‘oku lelei angé. ‘Oku ‘i ai ha ngaahi meʻa ‘e niʻihi ‘oku hala koeʻuhí he kuo tuʻutuʻuni ‘e he ‘Otuá ‘oku nau hala. ‘Oku ‘ikai makatuʻunga e moʻoní mei he fakakaukau ‘a e tangatá, neongo pe ko e hā hano lahi ‘o honau ivi tākiekiná. Naʻe tuʻutuʻuni ‘a e moʻoní ‘e ha ‘Otua Māfimafi, kimuʻa hono Fakatupu ‘o e māmani ko ‘ení. ‘E tuʻu maʻu mo taʻe liua e moʻoní ‘o taʻengata.

‘Io, ‘e ‘i ai ha fiefia fakataimi tuʻunga ‘i he mālohi, ivi, pe koloa fakamāmaní, ka ko e fiefia moʻoni mo tuʻuloá, ‘a ia ‘oku lava ke ongoʻi ‘i he ngaahi houa pongipongí ‘i he taimi ‘okú te ongoʻi angatonu ai pē ʻiate kitá, ‘oku toki maʻu pē ia ‘i he talangofua ki he ngaahi akonaki ‘a e ‘Otuá. Kuo pau ke ke faitotonu, angatonu, angamaʻa, anga-māʻoniʻoni, mo loto fiemālie ke tukuange ha meʻa ‘oku fakaʻofoʻofa—neongo hano fie maʻu ‘i he taimi ko iá—koeʻuhi ko ha lelei lahi ange ‘i he kahaʻú. ʻOku ou lau ki he loto-fiemālie ʻi he taimi ʻoku fiemaʻu ai ke feilaulauʻi e meʻa kotoa pē ke muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ‘oku moʻoní.

Lavameʻa ‘i he Muimui ki he Palaní

‘Oku ou fie fokotuʻu atu ha meʻa pau ‘e 10 ke tokoniʻi koe ke lavameʻa ‘i he palani ʻoku finangalo e ‘Eikí ke ke muimui ki ai ‘i hoʻo moʻuí.

ʻUluakí, fokotuʻu ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ‘a ia te ne tataki ‘a e tapa kotoa ‘o hoʻo moʻuí—‘i homou ‘apí, ‘i hoʻo ngāue he Siasí, ‘i hoʻo ngāue maʻuʻanga moʻuí, ‘i homou koló. ‘Oku tokolahi ha kakai ‘oku nau feinga ke vahevahe ‘enau moʻuí ki ha ngaahi konga kehekehe pea fokotuʻu ha tuʻunga moʻui ki he Siasí pea ʻai ha tuʻunga moʻui kehe ki he meʻa ‘oku nau fai ‘i he pisinisí mo e ngaahi tafaʻaki kehe ‘o ‘enau moʻuí. ‘Oku ou faleʻi mālohi kimoutolu ke ‘oua ʻe fai pehē. Ko hono moʻoní, ko e ngaahi tuʻunga moʻui pē ʻe taha ‘oku taau ke ngāueʻakí. Ko e ngaahi akonaki ia ‘a Sīsū Kalaisí ‘a ia ‘okú ne fakahaaʻi mai kiate kitautolu hono mahuʻinga ‘o e tuí, ngāue tokoní, talangofuá, mo e angatonú.

Uá, ‘oua naʻá ke fokotuʻu ha ngaahi meʻa kehe ke fetongiʻaki hoʻo ngaahi tuʻunga moʻuí. ʻOua naʻá ke teitei fakafetongi kinautolu ʻaki ha faʻahinga meʻa. Ko e taha e ngaahi founga ‘oku maluʻi ai kitautolu ‘e he ‘Eikí, ko hono tataki kitautolu ‘i he moʻuí. Ko e taha ‘o e ngaahi founga ‘oku feinga ‘a Sētane ke fakaʻauha ai kitautolú, ko hono tataki fakaoloolo atu kitautolu ke tau mavahe mei he meʻa ‘oku tau ‘iloʻi ko e meʻa mahuʻinga taha ia ‘i heʻetau moʻuí. Naʻá ku nofo ‘i Uāsingatoni, D.C. ‘i ha konga lahi ‘o ʻeku moʻuí, pea ‘oku ou manatu ki ha taimi ‘e niʻihi naʻe haʻu ai ki he kolo ko iá ha kau fakafofonga naʻe fili ki he puleʻangá pea ko e kau mēmipa kinautolu ‘o e Siasí. Naʻe ai honau niʻihi naʻa nau ngāue ʻaki ‘a e ngaahi akonaki ‘a e Fakamoʻuí ‘i heʻenau ngāué pea nau hoko ko ha kau tamaioʻeiki tuʻu-ki-muʻa. Naʻe ‘i ai ha niʻihi kehe ia naʻa nau pehe ‘i he kamata pē ‘enau ngāué, “Kapau te mau hoko ko ha ngaahi kaungāmeʻa lelei ‘o e niʻihi kehé pea femahinoʻaki lelei, te mau maʻu ai ha ngaahi tuʻunga ‘a ia te mau lava ai ‘o tokoni lelei ange.” Naʻa nau kamata ke fokotuʻu ha ngaahi liliu iiki ki he ngaahi tuʻunga moʻui ne nau ʻiloʻi lelei ne totonu ke ne tataki ʻenau moʻuí. ʻOku tokosiʻi pē ha kakai he taimí ni ʻoku nau kei manatuʻi kinautolu. Naʻe ʻikai ke nau iku lelei he naʻa nau fetongi ʻa e ngaahi tuʻunga moʻuí. ‘Oua naʻa mou fai e fehalaaki ko iá.

Mou mateakiʻi e ngaahi akonaki kuo mou maʻu mei hoʻomou mātuʻá mo e kau taki ‘o e Siasí. Ko e ngaahi meʻa ia ‘oku mahuʻinga tahá. Kapau te ke fakatahaʻi hoʻo akó mo e meʻa ‘okú ke ‘ilo ki he ngaahi akonaki ‘a e Eikí mo e ngaahi sīpinga ‘a e kakai taau mo feʻunga ko ia ‘oku nau hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga kiate koé, te ke maʻu ai ha fakavaʻe fefeka. ‘E ola lelei ai hoʻo moʻuí pea te ke fai ha ngaahi meʻa mahuʻinga maʻá e kakai kehé.

Tolú, moʻui mateaki. Mateakiʻi hoʻomou mātuʻá mo kinautolu ‘okú ke ʻofa taha aí. Ko e meʻa mahuʻinga tahá, ke mou mateakiʻi ‘a e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ‘Oku mou lavameʻa ‘i he taimi ‘oku fenāpasi ai hoʻomou ngaahi ngāué mo e ngaahi akonaki ‘a e ‘Eikí. Ko e taimi te ke kumi ngāue aí, kumi ha ngāue ʻoku faingataʻá, te ne hiki hake hoʻo tuʻunga ngāué ke māʻolunga angé. Mahalo ‘e faingataʻa, ka te ke tupulaki ai, lelei ange hoʻo fakalakalaká, peá ke fai ai ha meʻa ‘oku ‘aonga mo mahuʻinga angé. ‘Oku teʻeki mahino kiate koe pe ko hai koe, pe ko e meʻa te ke lava ‘o fakahoko ‘i he moʻuí. ‘Oku lahi ‘aupito ‘a e meʻa te ke lava ‘o aʻusiá, ‘i he meʻa ‘okú ke fakakaukau ki ai ‘i he ‘aho ní.

Faá, moʻui ‘i he founga ‘e lava ai ‘e he ‘Eikí ‘o tataki koe ki he feituʻu ‘okú Ne finangalo ke ke ‘i aí mo ngāue aí. Te Ne lava ‘o fakahoko ia kapau te ke tauhi ‘Ene ngaahi fekaú ‘i he founga ‘oku taau mo feʻunga, peá ke feinga ‘i he meʻa kotoa pē ke ke talangofua ki Heʻene ngaahi akonakí.

Nimá, tokoni ki he kakai kehé. Kapau te ke feʻinasiʻaki mo e niʻihi kehé ‘i he meʻa ‘okú ke ‘iloʻí, te ke maʻu ai ‘a e fiefiá pea ‘e tāpuekina ai ‘a ‘enau moʻuí.

Onó, malimali. ‘Oku ‘ikai ko ‘eku ‘uhingá ke ke fai ha ngaahi talanoa fakaoli ‘i he ‘aho kotoa pē, ka ‘e hoko hoʻo faʻa fai ha ngaahi hua leleí ko ha fakanonga ki he loto mafasiá. ‘Oku ‘ikai ke faingataʻa maʻu pē e moʻuí. ‘E vave pē haʻo ‘iloʻi ‘oku ‘i ai ha palopalema ‘a e tokotaha kotoa pē pea ‘oku ‘ikai fie fanongo atu ha taha ia ki hoʻo palōpalemá. Tafoki mei he ngaahi meʻa ko iá peá ke malimali. Poto ‘i he huá ‘o hangē ko e kau palōfitá. Peheange mai te u lava ‘o fakahā atu ha niʻihi ‘o e ngaahi meʻa ‘oku mau talanoa ki aí. ‘Oku ‘ikai ko ha ngaahi meʻa taʻe-fakaʻapaʻapa, pea ‘oku ‘ikai ko ha ngaahi meʻa taʻefeʻunga—ka ko e hua pē ‘oku lelei. Te u tala atu ha kiʻi fakapulipuli ki he founga te mou lava ai ‘o ‘ā hake mo ha fofonga malimali ‘i he pongipongí, neongo pe ko e hā ʻoku mou ongoʻí; ‘alu pē ʻo mohe malimali. Manatuʻi ‘e tokoniʻi lahi koe ‘i hoʻo poto he huá.

Fitú, ‘oua ‘e lāunga. ‘Oku ‘ikai ke fakafiefia maʻu pē ‘a e moʻuí. ʻOku moʻoni ia. Ka ʻoku fonu maʻu pē ia ‘i he ngaahi faingamālie fakaofó kapau ‘okú ke ‘iloʻi ‘a e founga ke ‘iloʻi ai kinautolú. ‘Oku ou manatu ki ha taimi naʻá ku ngāue mālohi ai ‘o hangē ko ia kuó u anga ki aí. Naʻá ku ngāue ki ha tangata naʻá ne ave ‘a e ngaahi fakakaukau, ngaahi fokotuʻu mo e ngāue kotoa naʻá ku faí, ki heʻene pulé ‘o hangē ko ha ngaahi fokotuʻu pē ia ‘aʻana. Naʻá ku nofo loto mamahi ai ‘i ha vahaʻa taimi. Naʻe haʻu ha fakakaukau kiate au ‘i heʻeku nofo ‘o fakalaulauloto ki aí, pea naʻá ku pehē ai ‘e kamata mei he taimi ko iá te u hiki ha lipooti kiate ia ‘o e meʻa kotoa pē ʻoku ou faí pe feinga ke faí pea ‘ave hano tatau ki heʻene pulé. Naʻe ‘ikai te ne saiʻia ai, ka naʻe tokoni lelei ‘aupito ia.

Valú, ke ‘i ai maʻu pē hao fatongia ‘i he Siasí. ʻOku ‘ikai ko ‘eku ‘uhingá ke ke kole ha faʻahinga fatongia pau, ka ‘oku totonu ke ke fakahā maʻu pē ki he ‘ōfisa maʻu mafai pule ‘i ha feituʻu pē te ke ʻi ai ‘i he māmaní, pe ha feituʻu pē ‘e ‘ave koe ki ai ‘e he ‘Eikí, ‘okú ke ‘atā ke tokoni. Tuku ki he maʻu mafai ko iá ke ne fakakaukauʻi ‘a e feituʻu mo e founga ke ke ngāue aí. Fehokotaki mo e ngaahi meʻa ‘a e ‘Otuá mo e ngaahi founga ke tauhi ai kiate Iá.

Ko e meʻa mahuʻinga tahá ‘a e meʻa ‘e ua fakaʻosí.

Hivá, ‘alu ki he temipalé. Ke ʻi ai maʻu pē ha lekomeni temipale ʻoku kei ʻaonga. ‘E ‘i ai ha niʻihi tokosiʻi te nau fie toloi ‘enau ‘alu ki he temipalé, ke nau toki ‘alu mo honau hoá ‘o sila. Ka ko hono moʻoní ‘oku lava e tokotaha kotoa pē ‘o maʻu mo tauhi ha lekomeni temipale. Te ne ngaohi koe ke ke ongoʻi fakalaumālie maʻu pē, pea te ke lava ai ‘o manatuʻi ‘a e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ‘o e moʻuí, pea ‘e fakalotolahiʻi ai koe ke ke fai ha ngāue tokoni mahuʻinga ki he kakai kehé.

Hongofulú, fokotuʻu ‘a e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ke hoko ko ho faʻifaʻitakiʻanga ‘i he moʻuí. Ngāueʻaki ‘Ene ngaahi akonakí ke hoko ko hoʻo tohi tuʻutuʻuni ‘i he moʻuí. ‘Oua naʻá ke teitei fokotuʻu ha ngaahi meʻa kehe ke ne fetongi ia.

Te mou fakakaukau nai ‘i he faʻa lotu ki he ngaahi meʻa kuo tau talanoa ki aí? ‘Oku ai ha tokolahi te nau loto fiemālie ke tataki kinautolu ‘e hoʻo sīpinga māʻoniʻoní. Koeʻuhi kuo fakamāmaʻi koe, ‘okú ke moʻua ai kiate kinautolu ‘oku nau muimui ‘iate koé ke ke tā ‘a e sipinga lelei taha te ke lavá. ‘E ‘ikai ngata ‘i hono tāpuekina kinautolú, ka ‘e fakakoloaʻi foki ai mo hoʻo moʻuí. ‘Iloʻi ‘a e tākiekina lelei ko ia ‘oku maʻu mei he ngāue fakafoʻituituí ko e tupu mei he konisēnisi mo e tefitoʻi moʻoni ‘oku makatuʻunga ‘i he moʻoní. Fakapapauʻi ‘e hā atu mei hoʻo moʻuí ‘i he momeniti taki taha ‘a e loto moʻoni ke hoko ko ha sīpinga loto fakatōkilalo ‘o e māʻoniʻoní, angatonú mo e tui mateakí. Kapau ‘e pehē hoʻo moʻuí, te ke lavaʻi ai e taumuʻa naʻá ke haʻu ai ki he māmaní.

Fai ʻa ia ʻOku Totonú

Naʻá ku fakahā atu ‘i he kamataʻanga ‘o ‘eku leá kuó u ʻosi fakamoʻoniʻi ‘i heʻeku moʻui fakafoʻituituí hono moʻoni ‘o e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuó u lea ki aí. Kuo ‘i ai foki ‘a e ngaahi taimi kuo fakahā mai ʻe lahi ha ngaahi feilaulau fakatāutaha ʻi heʻeku fili ke u mateakiʻi ‘a e tefitoʻi moʻoni ‘okú ne fakafepakiʻi ‘a e ngaahi mālohi ‘oku taulōfuʻu maí. Ka naʻe ‘ikai te ne taʻofi au. Naʻe fakapapau hoku lotó ke u fai ‘a e meʻa ‘oku totonú. Neongo iá, naʻe ‘ikai hoko ‘a e meʻa ko ia naʻá ku ‘amanaki ‘e molé. Kae kehe, naʻe hanga ‘e heʻeku fai ‘a e meʻa ‘oku totonú ‘o fakaava mai ha ngaahi faingamālie mahuʻingamālie lahi ange. ‘Oku ou fakamoʻoniʻi ‘e ʻikai te mou fai ha meʻa oku hala kapau te mou falala ki he ʻEikí mo ‘Ene ngaahi talaʻofá, neongo pe ko e hā hano lahi ‘o e ngaahi faingataʻá.

Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha meʻa ne u aʻusia. Naʻá ku ngāue ‘i he Tau Tahi ‘a e ‘Iunaiteti Siteiti ‘o ‘Ameliká mo ‘Amelali Haimeni G. Likiʻova, ‘a ia ko ha tangata naʻá ne fie maʻu ha meʻa lahi mei ha taha pē. Naʻá ne feinga ke fakalotoʻi au ke ‘oua te u ‘alu ‘i he taimi ne ui ai au ke u hoko ko ha palesiteni fakamisioná. Naʻá ne pehē mai ‘i heʻeku talaange ko ha palōfita ‘a e ‘Otuá naʻá ne ui aú, “Kapau ko e anga ʻena ‘o e kau Māmongá, he ‘ikai te u toe tali ha taha ‘iate kinautolu ke ngāue ‘i heʻeku polokalamá.” Naʻá ku ‘iloʻi naʻe lahi ha ngaahi fāmili ‘i ‘Aitahō, ‘i USA naʻa nau fakafalala ki he ngāue ‘i he polokalama ko iá, pea naʻá ku hohaʻa ki ai.

Naʻe haʻu ki hoku ‘atamaí ha foʻi hiva ‘i heʻeku lotú: “[Faitotonu; neongo pe ko e hā e olá]” (“Faitotonu Neongo ‘a e Lumá,” Ngaahi Himí, fika 145). Ko e meʻa ia ne u faí. Naʻe ‘ikai te u sio ki ha founga ‘e lava ai ‘o fakaleleiʻi ha ngaahi faingataʻa ‘oku tau fehangahangai mo ia ‘i he founga naʻá ku ‘amanaki ‘e hoko ki he toko taha te ne fetongi aú, ka ko e “faitotonu pē pea tuku ke toki hoko mai hono olá.” Naʻe iku lelei e meʻa kotoa pē.

Naʻe pehē ‘e ‘Amelali Likiʻova ‘i heʻene ‘iloʻi te u ‘alu ‘o ngāue fakafaifekaú, ‘oku ‘ikai te ne toe fie sio mai kiate au pea naʻe ‘ikai foki te ne toe fie lea mai kiate au. Naʻá ku kole haʻaku faingamālie ke talanoa mo ia ‘i hoku ‘aho fakaʻosi ‘i he ngāué. Naʻe ‘ohovale ‘a e sekelitalí, ʻo fakakaukau ʻe fai ha fakafekiki.

Naʻá ku hū atu peá ne pehē mai, “Sikoti, tangutu ki lalo. Ko e hā ‘a e meʻa ‘okú ke fie fakahā mai kiate au? Kuó u feinga ‘i he founga kotoa pē ke liliu hoʻo fakakaukaú. Ko e hā ha meʻa ‘okú ke toe fie fakahā mai kiate aú?”

Naʻá ku ‘oange kiate ia ha tatau ʻo e Tohi ‘a Molomoná peá u pehe ange, “ʻE ‘Amelali, ‘oku ou tui ki he ‘Otuá. Pea ‘oku ou tui te Ne tokoniʻi kitautolu ‘i he taimi ‘oku tau fai ai hotau lelei tahá.”

Hili iá naʻe lea ‘aki ‘e ‘Amelali Likiʻova ha meʻa naʻe ‘ikai te u teitei ‘amanaki te u fanongo ki ai. Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ou loto ke ‘osi hoʻo ngāue fakafaifekaú peá ke foki mai ‘o ngāue mo au.”

“Faitotonu pea tuku ke hoko mai hono olá.”

‘Ofa ke fakamālohia ‘e he ‘Eikí ‘a e fakapapau homou lotó, hono ngāue ʻaki hoʻomou tuí, mo e tupulaki homou ‘ulungāngá koeʻuhí ke mou lava ‘o hoko ko e meʻangāue ki he leleí, ‘a ia ‘okú Ne finangalo ke mou fakahokó. ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻokú Ne moʻui. Te Ne tataki koe ‘i hoʻo moʻuí, ʻi hoʻo kumi ki Heʻene tokoní ‘i he moʻui taau mo feʻungá. ‘Oku ou fakamoʻoni ki ai ʻaki ‘a e mālohi kotoa ‘oku ou maʻú. ‘Oku moʻui ‘a Sīsū Kalaisi. ‘Okú Ne tataki ‘Ene ngāue ‘i he māmaní.

‘I heʻemau hoko ko e kau ‘Aposetolo ‘a e ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí, kuo mau aʻusia ai ha ngaahi meʻa ‘oku toputapu ‘aupito pea ‘oku mau lava ai ke fakamoʻoniʻi Hono huafá pea mo Hono mālohí. ‘Oku ou fai ia ‘i he loto tui moʻoni. ‘Oku ‘ofeina kimoutolu ʻe Sīsū Kalaisi. Te Ne tataki kimoutolu ‘i hoʻomou moʻuí. Ko e taimi ko ia te ke fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻa lalahí, peá ke puputuʻu ai pe ko e hā ha fili te ke faí, tūʻulutui hifo ‘o kole ki hoʻo Tamai Hēvaní ke Ne tāpuakiʻi koe pea tuku ke hoko hoʻo tui ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí ko e maka mo e fakavaʻe ia ‘o hoʻo moʻui lavameʻá.

Paaki