2016
Ngāue Maʻuʻanga Moʻuí: Lahi ʻa e Tuí, Siʻi ʻa e Nāunau Falé
August 2016


Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Ngāue Maʻuʻanga Moʻuí: Lahi ʻa e Tuí, Siʻi ʻa e Nāunau Falé

Lenine Santiago Duarte Nazareno, Salavatoa, Pahia, Palāsila

ʻĪmisi
sparsley furnished apartment

Tā fakatātā ʻa Allen Garns

Naʻe ʻikai haʻaku ngāue maʻuʻanga moʻui ʻi he taimi naʻá ku mali ai mo hoku uaifí. Naʻe siʻi ʻema nāunau falé, ka naʻe lahi ʻema ʻofá mo e tuí.

ʻI he fāifai pea maʻu ʻeku ngāué, naʻe fie maʻu ia ke u ngāue ʻi he hoʻatā efiafi Sāpaté. Naʻá ku ʻosi palōmesi ki he ʻEikí he ʻikai ke u ngāue ʻi Hono ʻahó. Ka naʻá ku kei fatongia ʻaki ke tokonaki maʻa hoku fāmilí. Neongo ia, naʻe ʻikai teitei mavahe ʻa e palōmesi naʻá ku faí mei heʻeku fakakaukaú.

Naʻe maʻu ʻeku talí ʻi he Sāpate hokó, lolotonga ʻeku hivaʻi ʻa e “Siʻoto ʻOfa Sāpaté” (Ngaahi Himi, fika 175) mo fakatokangaʻi hono mahuʻinga ʻo e ʻaho Sāpaté. Hili ʻeku ʻiloʻi he ʻikai lava hano aleaʻi ha toe taimi tēpile kehé, naʻá ku liʻaki leva ʻeku ngāué. Ne hoko atu ʻema moʻuí, mo tui pē ʻe tauhi kimaua ʻe he ʻEikí. Naʻe ngāue hoku uaifí ke tauhi kimaua, pea fāʻeleʻi mai homa ʻuluaki ʻofefine ko Selaiá. Lolotonga iá, naʻá ku fai ha kalasi ʻi he ʻuhilá, makēnikí, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻu Maʻú (PEF). Ka ne ʻikai pē maʻu ha ngāue ia.

Naʻe pau ke foki hoku uaifí ki he ngāué ʻi he hili pē ha māhina ʻe tolu hono fāʻeleʻi ʻo Selaiá, ka naʻe taʻelata lahi ʻaupito ʻa Selaia. Naʻá ma lotua ke ʻiloʻi e meʻa ke faí peá ma pehē ke tukuange ʻene ngāué. Naʻe ngali taʻefakapotopoto, ka naʻá ma ongoʻi ko e meʻa ia naʻe totonu ke ma fakahokó. Naʻe ʻi ai ʻema maluʻi taʻe-ngāue māhina ʻe fā ke u kumi ai ha ngāue, pea naʻá ku maʻu ha ngāue fakataimi ʻi ha taimi feʻunga.

ʻI hono fāʻeleʻi homa ʻofefine fika ua ko ʻAmanitaá, ne fāifai pea maʻu haʻaku akoako ngāue fakatekinikale, ka naʻe kei faingataʻa pē e ngaahi meʻá. Naʻe kei siʻi pē ʻema nāunau falé mo ʻikai ha ngāue pau. Naʻá ku kau ʻi he kalasi moʻui fakafalala pē kiate kita fakapalofesinale naʻe fakahoko ʻe he Siasí. Naʻe fai hoku lelei tahá, neongo naʻe ʻikai feʻunga fēfē ʻa e meʻa naʻá ku maʻú mo ʻemau ngaahi fie maʻu tefitó.

ʻOsi ha māhina ʻe hongofulu mā nima, hili ʻeku kamata akoako ngāué, ne maʻu ʻeku ngāue lolotongá. Kuó u hoko he taimí ni ko ha taha ngāue fakatekinikale ʻi ha kautaha sivi ʻo e ivi fakaʻuhilá ʻi ha falekoloa lahi. ʻOku ou ngāue mei he Mōnité ki he Falaité, ʻa ia ʻoku ou lau ko ha mana ʻi he faʻahinga ngāue ko ʻení. Ko e toenga ʻo hoku ngaahi kaungā ngāué ʻoku nau ngāue ʻi he Sāpaté mo e ngaahi ʻaho mālōloó. ʻOku ʻi ai ʻema palani maluʻi moʻui mo ha nāunau fale! ʻOku ou ʻilo kuo ʻomi au ʻe he ʻEikí mo e Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻu Maʻú ki he tuʻunga ko ʻení. ʻOku ou ʻilo kapau te tau fakahoko ʻetau tafaʻakí, ʻe fakahoko maʻu pē ʻe he ʻEikí ʻEne tafaʻakí, pea te tau lava leva ke moʻui fakafalala pē kiate kitautolu.

Paaki