2020
Te u Lava Moʻoni Nai ʻo Moʻui ʻAki e Fono ʻo e Angamaʻá?
ʻAokosi 2020


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Te u Lava Moʻoni Nai ʻo Moʻui ʻAki e Fono ʻo e Angamaʻá?

ʻI he taimi ne u ʻilo ai fekauʻaki mo e Siasí pea mo e fono ʻo e angamaʻá, ne ʻikai ke u fakapapauʻi ko ha meʻa ia te u lava—pe te u loto pē ā—ke moʻui ʻaki.

Koeʻuhí ne u tupu taʻe-Siasi, ne ʻikai hoko maʻu pē e fono ʻo e angamaʻá ko ha meʻa ne u moʻui ʻaki—ne ʻikai foki ko ha meʻa ia ne u ʻilo ki ai. Ne teʻeki ʻaupito ke akoʻi au ʻe heʻeku faʻeé pe ko hoku māhanga tangatá fekauʻaki mo hono tauhi ha faʻahinga tuʻunga moʻui fakaeangamaʻa. Naʻe fanauʻi tuʻutāmaki kimaua, kae pehē ki hoku kiʻi tuongaʻane siʻisiʻí. Ne faʻa hiki mai ʻemau tangataʻeikí mo ha fefine ʻo mau nofo fakataha ʻi heʻena fuofua teití pē.

ʻI heʻeku matuʻotuʻa angé, ne taʻetaau ʻeku talanoa mo hoku ngaahi kaungāmeʻá. Ne u kamata teiti ʻi he ako māʻolungá mo ha tamasiʻi ne ʻikai foki ke ne moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e Siasí, pea ne hangē hono fakahoko e ngaahi meʻa ʻi tuʻa he fono ʻo e angamaʻá ha “fakaʻilonga” angamaheni kuó te matuʻotuʻá.

Ka ʻi he taimi ne kamata akoʻi ai au ʻe he ongo faifekaú ʻi hoku taʻu 18, ne na akoʻi mai fekauʻaki mo e founga ʻoku totonu ke u maʻu ai ha fakakaukau ʻoku maʻá, lea lelei, mo e ngaahi tōʻonga ʻoku hāsino ai e ngaahi akonaki ʻa Kalaisí. Ne u loto-siʻi he kamataʻangá. Kuó u moʻui ʻo ʻikai tauhi e fono ʻo e angamaʻá, pea ne u ongoʻi hangē kuo fuʻu tōmui—ke toe fai hano fakaleleiʻí. Ne u ongoʻi hangē ʻe tatau ai pē kapau te u fakatomala moʻoni, he ʻikai pē teitei fakamolemoleʻi kakato ʻeku ngaahi angahalá. Ne u pehē loto pē ʻe kei ʻekea pē ʻe Kalaisi ʻeku ngaahi fehalākí meiate au. Ne u fakakaukau maʻu pē ki he founga kuó u fakamamahiʻi ai Iá—ʻo ʻikai ke u lavelaveʻiloa ia. ʻIkai ngata aí, ka ne u ongoʻi foki hangē naʻe ʻikai malava ke u muimui ki he fono ʻo e angamaʻá.

Ne kāpui ʻeku fakakaukaú ʻe he ngaahi fehuʻi ʻa e filí, ʻo ne fakatupu ai haʻaku veiveiua ki he meʻa ne u ako fekauʻaki mo e angamaʻá. Lolotonga ʻeku ako e ngaahi lēsoní mo e ongo faifekaú, ne u lolotonga ʻi ha vā fetuʻutaki ne ʻikai mahuʻinga ai e moʻui maʻá, pea ne u pehē ʻe liliu e vā fetuʻutakí ʻi heʻeku kau ki he Siasí. Mahalo ʻoku ʻikai feʻunga e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo au. ʻOku ou manatuʻi ʻeku fakakaukau, “Kuó u ʻosi liʻaki ha ngaahi meʻa lahi. Pea kuo toe hoko mai mo ʻeni?” Ne tupu ai haʻaku tālaʻa pe ʻoku totonu koā ke u kau ki he Siasí pe ʻikai.

Ka naʻe ʻikai lava ke u fakaʻikaiʻi e moʻoni kuó u ʻilo ʻi he Siasí. Kapau ne u ʻilo ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia, ta ʻoku ʻuhinga leva ia ʻoku pau pē ko e fono ʻo e angamaʻá ko ha fekau moʻoni ia mei he ʻEikí. Ne ʻikai ke toe fakafehuʻia ia. Naʻá ku ʻilo ko ʻeku pole hokó ke u moʻui ʻaki e fonó pea faifeinga he ʻaho takitaha ke u lelei ange.

Ne ʻikai ko ha meʻa ia te u lava ʻo liliu he taimi pē ko iá. Ne ʻi ai ha ngaahi taimi ne u tōnounou ai. Ne u ongoʻi ne hangē ia ha siakale taʻe hano ngataʻangá; te u feinga hoku lelei tahá ke u fai lelei ange pea ʻi he hili pē iá kuó u toe foki pē ki hoku anga motuʻá. ʻI he faifai peá u aʻusia e tuʻunga ne u talangofua ai ki he fono ʻo e angamaʻá peá u ongoʻi te u lava ʻo fehangahangai mata ki he mata mo hoku Tupuʻangá mo pehē ange, “ʻOku ou feinga; ʻOku ou fai hoku lelei tahá ʻaki ha loto-vilitakí,” naʻá ku kei manatuʻi pē e ngaahi taimi kotoa ne u “fehalaaki aí.” Ne pau ke u manatuʻi naʻá ku ʻiloʻi ʻi hoku lotó ʻoku fakamolemoleʻi ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau fakatomala moʻoni aí, ʻo hangē ko ia kuó u faí. Ka ne ʻikai pē mōlia moʻoni ai ʻeku kei ongoʻi kuó u tōnounoú.

Talu mei ai mo ʻeku ʻiloʻi ʻe fakamolemoleʻi kitautolu ʻe he ʻEikí, ka kuo pau ke tau ako ke fakamolemoleʻi foki mo kitautolu. ʻOku finangalo e Tamai Hēvaní ke tau ʻiloʻi ʻetau ngaahi fehalākí, fakatomala, fāifeinga ke lelei ange, pea hoko atu. Ka neongo ia, ʻoku loto ʻa Sētane ke haʻi kitautolu ki heʻetau ngaahi angahalá. Ko e ngaahi ongo ko ia ʻo e taʻe-malavá, ko hono talamai ia ʻe Sētane, “He ʻikai te ke lavaʻi ʻeni. ʻOkú ke vale ʻi hoʻo fakakaukau te ke lavaʻi iá.” Ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate au mo finangalo ke ʻafio mai ʻoku tupulaki ʻeku tuí. Ko Hono finangaló ia maʻa ʻEne fānaú kotoa.

ʻI he laka siʻi hake he taʻu ʻe tahá he taimí ni ʻa ʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí, kuó u mātā e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono tauhi e fono ʻo e angamaʻá. ʻOku ʻikai ke u toe ongoʻi kuo tōmui ke fakaleleiʻi mo ongoʻi puputuʻu. ʻIo, ʻoku kei ʻi ai pē ʻa e ngaahi taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai au ʻe Sētane ʻaki e fakafiemālie fakataimi ʻo e moʻui angaʻulí, ka kuó u ako ʻe toki maʻu pē ʻa e fakafiemālie moʻoní ʻia Kalaisi. ʻOku ou ʻiloʻi ʻokú Ne tāpuekina kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau muimui ai ki Heʻene ngaahi fekaú.

Kuó u ako foki he ʻikai teitei ʻi ai ha taimi ʻe fuʻu tōmui ai ke te maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí. ʻOku fakamafao mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Hono toʻukupú ke talitali lelei kitautolu. Ko e ngaahi loto-veiveiua ko ia ne u maʻú naʻe ʻikai maʻu ia meia Kalaisi pe ko e Tamai Hēvaní. Naʻá Ne tuku mai e fono ʻo e angamaʻá ke maluʻi mo tataki kitautolu ʻi he hala ʻo e fuakavá. Kuo fakamālohia lahi ʻeku fakamoʻoni ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ako fekauʻaki mo e fono ko ʻení. ʻOku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kitautolu kotoa. Mahalo pē te tau fai ha fehalaaki, ka ʻoku tau maʻu foki e faingamālie ke ako mo tupulaki mei heʻetau ngaahi fehalākí—ke fakatomala. Kuo ʻikai ke Ne tuku mai e fekau ko ʻení ke fakafaingataʻaʻiaʻi e moʻuí; ka naʻá Ne fai iá koeʻuhí ko ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú.1

ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi he fono ʻo e angamaʻá mo e meʻa kotoa pē kuó u ako mei aí. Kuó u mātā e founga kuó ne tāpuekina ai ʻeku moʻuí, pea ʻoku ou ʻiloʻi te ne tāpuekina foki mo e niʻihi kehé.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Russell M. Nelson, “The Love and Laws of God” (Brigham Young university devotional, Sept. 17, 2019), speeches.byu.edu.