2022
Fāmili Ngāue ki ha Feituʻu Mamaʻo
Sune 2022


NGAAHI PEESI FAKALOTOFONUÁ

Fāmili Ngāue ki ha Feituʻu Mamaʻo

Ko e haʻu ʻa Seisoni mo Tai Makai mei Ipswich, Australia. Kuó na mali ʻeni ʻi ha taʻu ʻe 24 pea ʻoku ʻi ai hona ngaahi foha ʻe toko fā mo e ʻofefine ʻe toko ua. ʻOku ngāue ʻa Seisoni ko ha tokotaha ngāue feʻaluʻaki, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ʻoku faʻa lahi ʻene ngāue mamaʻo mei hono ʻapí ʻi ha vahaʻa taimi lōloa. Neongo ʻa e fiemaʻu ke ngāue mamaʻo ʻa Seisoni mei ʻapí, kuo maʻu ʻe he fāmili Makaí ha ngaahi founga ke nau kei fetuʻutaki ai ko ha fāmili pea kei mālohi ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko e Fāmili Makai

Kuo talu ʻeni e ngāue ʻa Seisoni ʻi he tafaʻaki langa ʻa e keliʻanga koloá ko ha taha ngāue mei ha feituʻu mamaʻo ʻi ha taʻu ʻe 12. ʻI he kamata ngāue ʻa Seisoní, ne u ngāue taimi-kakato, pea ne ʻi ai ʻema fānau ʻe toko fā. ʻI he ngāue mamaʻo ko ia ʻa Seisoní peá u ngāue taimi-kakató, ne faingataʻa ke u tokangaʻi ʻeku fānaú, tauhi ke maau e falé, pea ʻalu toko taha mo e fānaú ki he lotú.

Ne ma talanoa pe ʻoku totonu nai ke u kei ngāue pe te u nofo ʻi ʻapi mo e fānaú. Ne u hohaʻa ki hono fakahoko hoku fatongia ko e uaifi mo ha faʻē, ka naʻá ku hohaʻa foki ki he uesia ʻo haʻaku nofo mei he ngāue ki homau fāmilí. ʻI he ʻikai ke ʻilo e meʻa ke faí, ne u tuʻulutui ai ʻo lotu ki he Tamai Hēvaní, “ʻOku ou fie maʻu ha tokoni he ʻe ʻikai ke u lava ʻo fai ʻeni ʻiate au pē.”

Ne u nofo mei he ngāué, ka naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻEikí ʻoku tokangaʻi lelei pē kimautolu. Naʻe tokolahi ha niʻihi ne haʻu ke tokoni ʻi ʻapi pea mo e fānaú. Naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻEikí ʻi heʻeku faingataʻaʻiá, ʻo fakavaveʻi ʻEne kau ʻāngeló ke fakamālohia au.

Fetuʻutaki Maʻu Pē

Koeʻuhí ko e mamaʻo ʻa Seisoni mei ʻapi ʻi he taimi lahi, ʻoku mau mohu fakakaukau leva ki he founga ke mau fetuʻutaki maʻu ai pē ko ha fāmili mo e founga ke mau kei mālohi ai ʻi he ongoongoleleí.

ʻOku faʻa ngāue ʻa Seisoni ʻi ha ngaahi feituʻu ʻikai maʻu ai e fetuʻutakí. ʻI he taimi pē ʻoku maʻu ai ha fehokotakiʻanga fetuʻutaki lelei, ʻe tā mai ʻa Seisoni ke talanoa mo e fānaú pea kau mai ki heʻemau efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. ʻI he taimi ʻoku kovi ai ʻa e netiueká, ʻoku mau ʻave pē ki ai ha pōpoaki telefoni ke ne ʻilo ʻa e meʻa ʻoku mau talanoaʻi ʻi he efiafi fakafāmilí. ʻOku mau feʻaveʻaki ha ngaahi kupuʻi lea pe veesi folofola ʻi he uiké ʻi heʻemau maʻu ha ngaahi meʻa ʻokú ne ueʻi fakalaumālie kimautolu.

ʻOku faʻa fanongo foki ʻa Seisoni ki he folofolá pe ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí lolotonga e taimi ʻoku ʻatā ai ʻi he ngāueʻangá. Kapau ʻoku ʻi ai ha kau mēmipa kehe ʻo e Siasí ʻi he ngāueʻangá, ʻoku nau faʻa fakahoko leva ʻenau efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, pe aleaʻi fakataha ʻenau ngaahi ako ʻo e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú.

ʻI he ʻi ʻapi ʻa Seisoní, ʻoku mau feohi fakataha ko e fāmili. ʻOku ou ʻalu foki mo Seisoni tuʻo taha pe lahi lolotonga ʻene taimi mālōlō ki ʻapí. ʻOku tokolahi homau kāinga ʻoku fie maʻu ke fai ha ngāue kiate kinautolu ʻi he temipalé, pea ko e founga lelei ʻeni kiate kimaua ke ngāue ʻi he temipalé mo feohi ai.

ʻOku ʻOfeina ʻe he ʻEikí ʻa e Ngāué

Kuó u ako hili e ngaahi taʻu, ʻoku ʻofeina ʻe he ʻEikí ʻa e ngāué, pea maʻu ʻi he ngāué ʻa e ngaahi olá. Kapau te tau ʻahiʻahi maʻu pē, fakalakalaka, pea feinga ke muimui kiate Ia, te tau lava ʻo maʻu ʻEne tokoni fakalangí. ʻOku ʻikai ke Ne ʻamanaki ki he haohaoá ʻi he ʻahó ni. Ka ʻi he ʻalu ʻa e taimí, ʻoku maʻu mei he ngaahi ngāue ko iá e ngaahi ola taʻengata. Ko hai te ne taʻe fie maʻu ia?

Neongo ne ʻikai hoko ʻeku mātuʻá ko ha mēmipa ʻo e Siasí, pea ne toki papitaiso au ʻi he konga kimui ʻo ʻeku moʻuí, ne vave ʻeku ako e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Ne faʻa pehē mai ʻemau tamaí, kapau te ke fakamuʻomuʻa ʻa e ʻEikí, ʻe lelei e meʻa kotoa.

ʻOku ʻi ai e ʻOtuá, pea ʻokú Ne ʻofaʻi kitautolu. ʻOkú Ne ʻafioʻi kitautolu pea te tau malava ke hoko ʻo tatau ange mo Ia. ʻOku ou houngaʻia te u lava ʻo fakahoko ʻa e taumuʻa ko iá. ʻOku ou ʻiloʻi ko e ʻOtuá ʻetau Tamaí mo Sīsū ʻa e Kalaisí. ʻOkú Na ʻofa lahi mai kiate kitautolu kotoa, pe te Na tokoni mai ʻi heʻetau ngaahi faingataʻaʻiá.

Paaki